Francusku se dugo smatralo jednom od stabilnijih europskih ekonomija, međutim čini se da je to daleko od istine i da je Francuska zapravo jedna od najslabijih europskih financijskih karika. Kamatne stope snažno su porasle pa ta zemlja sada kamate na zaduživanje plaća više nego nekadašnja krizna žarišta poput Grčke i Italije, a među razvijenim zemljama veći proračunski deficit ima samo SAD, piše The Wall Street Journal.
Rasprodaja francuskih državnih obveznica prošlog je tjedna poprimila zabrinjavajuće razmjere i proširila se Europom te podsjetila na dužničku krizu eurozone. Prinos na francuske desetogodišnje obveznice približio se 5 posto, najvišoj razini od 2002. godine. Istodobno, Francusku do 2030. čeka refinanciranje više od bilijun dolara duga, a iduće godine planira izdati rekordnih oko 380 milijardi dolara novih obveznica.
Potražnja koja je nekoć bila pouzdana slabi. Francuska središnja banka više ne kupuje državne obveznice, japanski ulagači se povlače, a hedge fondovi koji su uskočili na njihovo mjesto teško su stradali zbog nedavne volatilnosti.
„Francuska je godinama, ako ne i desetljećima, bila slobodni putnik u Europi. Izvukla se s fiskalnim ubojstvom“, rekao je Kevin Thozet iz francuskog fonda Carmignac. „To je funkcioniralo dok ljudi nisu obraćali pozornost. Sada su počeli primjećivati.“
Trošak servisiranja francuskog duga do 2030. trebao bi porasti za 59 posto, pokazuje studija naručena za francusko ministarstvo financija. Otplata duga već je jedna od najvećih stavki državnog proračuna i do kraja desetljeća mogla bi nadmašiti vojnu potrošnju. Francuski dug dosegnuo je gotovo 120 posto BDP-a, a guverner središnje banke upozorio je da bi gospodarstvo moglo završiti u „postupnom stezanju“.
Financijski i politički problem
Problem nije samo ekonomski nego i politički. Francuski parlament posljednjih je godina rušio premijere koji su pokušavali smanjiti potrošnju. S približavanjem predsjedničkih izbora, kandidati koji žele naslijediti Emmanuela Macrona uglavnom obećavaju dodatnu državnu potrošnju.
Desničarska Marine Le Pen, vodeća u anketama, obećava spuštanje dobi za mirovinu na čak 60 godina, što bi državu stajalo dodatnih devet milijardi eura godišnje. Ljevičar Jean-Luc Mélenchon pak želi da Europska središnja banka otpiše ili zamrzne 488 milijardi eura francuskih obveznica koje drži Banka Francuske.
„Bacite ih u vatru“, rekao je Mélenchon.
Zašto mladi Francuzi pale škole?
Francuski problemi s dugom rezultat su desetljeća prekomjerne potrošnje za financiranje golemog sustava socijalne države. Zemlja nije imala uravnotežen proračun još od 1974. godine.
„U Francuskoj imamo taj refleks da uvijek tražimo od države malo čarobnog novca – da plaća, plaća i plaća“, rekao je Sylvain Maillard, zastupnik Macronove stranke.
Macron je na početku mandata pokušao preokrenuti taj trend. Ublažio je pravila na tržištu rada, smanjio porez na dobit i ukinuo porez na bogatstvo. No, potom je i sam počeo koristiti javni novac za rješavanje kriza. Najprije je izdvojio najmanje deset milijardi eura kako bi smirio prosvjede Žutih prsluka, a zatim je tijekom pandemije i energetske krize izazvane ratom u Ukrajini pokrenuo goleme programe pomoći.
‘Što god koštalo‘
Macron je svoju politiku sažeo sloganom „Quoi qu’il en coûte“ – „što god koštalo“. Država je subvencionirala plaće zaposlenika, financirala poduzeća i desecima milijardi eura ograničila cijene energije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Mnoge od tih mjera nastavile su opterećivati proračun i nakon završetka kriza.
„Došlo je do priljeva javnog novca i nitko u vladi nije imao hrabrosti povući ručnu“, rekao je senator Jean-François Husson, koji je vodio parlamentarnu istragu o toj potrošnji.
Pravi razmjeri problema postali su jasni krajem 2023. Interni dokument francuskog ministarstva financija upozorio je da porezni prihodi znatno zaostaju za očekivanjima, dok su troškovi države bili veći od planiranih. Procjena deficita za 2023. povećana je na 5,2 posto BDP-a, a kasnije je postalo jasno da bi mogla dosegnuti 5,6 posto. Za 2024. procjena je također narasla na 5,7 posto.
Tadašnji ministar financija Bruno Le Maire tražio je hitne rezove, ali politička situacija nije dopuštala ozbiljniju fiskalnu korekciju. Premijerka Élisabeth Borne nije javno objavila upozorenja ministarstva, a kasnije je rekla: „Više nismo mogli ništa promijeniti u proračunu. Bili smo u završnici.“ Macron je u proljeće 2024. odbio prijedlog za korektivni proračun. Na sastanku sa zastupnicima rekao je:
„Čujem ljude kako govore o korektivnom proračunu. Ne vidim smisao u tome. Naš problem nije pretjerana potrošnja. Problem su manji porezni prihodi.“
Francuzi šokirani događajima u Njemačkoj: ‘Ovo je vrlo težak trenutak‘
Nekoliko mjeseci poslije Macron je, nakon lošeg rezultata na europskim izborima, raspustio parlament i raspisao prijevremene izbore. Njegova je stranka izgubila dodatne mandate, a parlament se podijelio na tri velika bloka – Macronove saveznike, Le Peninu desnicu i lijevu koaliciju predvođenu Mélenchonom.
Za ulagače je to bio trenutak preokreta.
„Činilo se da su stvari možda gore ispod površine nego što izgledaju... Došli smo do točke u kojoj se ovdje ništa ne može dogoditi“, rekao je Ales Koutny iz Vanguarda, koji je potom prodavao francuske obveznice. „Za nas je to bio svojevrsni trenutak prekretnice.“
Efekt snježne grude
Francuski proračunski deficit posljednje je tri godine iznad 5 posto BDP-a, a prema novoj studiji mogao bi do 2030. dosegnuti 6,8 posto. Istodobno, očekuje se da će kamatna stopa na ukupni francuski dug premašiti stopu gospodarskog rasta. To znači da bi se dug mogao nastaviti automatski povećavati bez drastičnog smanjenja potrošnje.
„Počinjete dobivati efekt snježne grude“, upozorava Thozet.
OECD procjenjuje da bi francuski dug do 2050. mogao dosegnuti čak 200 posto BDP-a ako se potrošnja ne smanji.
Ipak, potpuni slom francuskog tržišta obveznica zasad nije neizbježan. Eurozona je danas bolje pripremljena za financijske potrese, a iza nje stoji Europska središnja banka. No, nastavak sadašnjeg trenda imao bi visoku cijenu: sve veći troškovi kamata smanjivali bi prostor države za produktivna ulaganja.
Najveća nepoznanica bit će predsjednički izbori. Ulagači strahuju da ni Le Pen ni Mélenchon ne shvaćaju ozbiljnost francuskih financijskih problema.
„Svi govore o novim načinima kako potrošiti novac“, rekao je Koutny. „Fiskalna situacija u Francuskoj već nije sjajna. Ako tome dodate politike o kojima te stranke govore, izgleda još gore.“
Charles Rodwell, centristički zastupnik u parlamentarnom odboru za financije, nada se da će pritisak financijskih tržišta napokon natjerati političare na djelovanje: „Trebamo terapiju šokom“, rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....