Najveće carstvo koje je se ikad prostiralo kuglom zemaljskom bio je Britanski imperij. Sa svim svojim kolonijama, protektoratima i drugim teritorijima u jednom se periodu prostirao na 33,670,000 kilometara kvadratnih, što je gotovo četvrtina ukupne površine na Zemlji, ako ne računamo mora i oceane.
To je carstvo kroz većinu 19. stoljeća i početkom 20 stoljeća držalo neprikosnoveni status prve svjetske sile, a u jednom je trenutku pod britanskom krunom živjelo 458 milijuna ljudi, što je tada odgovaralo petini svjetske populacije. Na vrhuncu moći Britanci su se hvalili "Carstvom u kojem sunce nikad ne zalazi", budući da je zbog raširenosti njihovih kolonija po svijetu sunce sjalo barem na jednom dijelu britanskog teritorija.
Nedavna anketa koju je proveo YouGov kaže da 43 posto Britanaca smatra da je Carstvo bilo "dobro", dok se 44 posto ponosi britanskom kolonijalnom prošlošću. No, usprkos neupitnom kulturnom i jezičnom naslijeđu koje je ostalo iza imperija, tu je bilo i mnogo stvari zbog kojih se Britanci mogu stidjeti. Ponukani anketom, u Independentu su pobrojali pet najvećih zločina Britanskog carstva, od koji neki spadaju među najgore u povijesti ljudskog roda.
Drugi burski rat (1899. - 1902.)
Tijekom Drugog burskog rata (1899. - 1902.) Britansko se carstvo sukobilo s Transvaalom i Oranjeom, rat je završio pobjedom Britanaca i aneksijom obiju država, ali ostao je upamćen po prenapučenim koncentracijskim logorima u kojima su Britanci držali oko 107.000 osoba. Zbog katastrofalnih uvjeta i nedostatka hrane, u njima je život izgubilo oko 30.000 ljudi, uglavnom civila. U ovu brojku nije uračunato crno stanovništvo.
Masakr u Amritsaru (1919.)
Pokolj u Jallianwala Baghi (Indija) dogodio se 13. travnja 1919. godine, kada su britanski vojnici na zapovijed pukovnika Reginalda Dyera pucali na nenaoružane indijske prosvjednike u pokrajini Punjab. U manje od deset minuta ubijeno je između 379 i 1000 mirnih prosvjednika. Vrtovi u kojima se dogodio pokolj bili su ograđeni visokim zidovima, a Dyer je vojnicima naredio da pucaju prema izlazima, gdje se u panici natiskao najveći broj ljudi. Što je najgore, Dom lordova i konzervativni dio britanske javnosti zbog tog su masakra Dyera smatrali herojem.
Glad u Indiji (1943.)
Nakon što su Japanci okupirali Burmu (današnji Mianmar), oko tri milijuna ljudi umrlo je od gladi i bolesti u indijskoj provinciji Bengal. Glad se u svakom slučaju mogla spriječiti transportom hrane iz drugih dijelova Indije, ali britanska vlada u Indiji to je učinila prekasno zbog činjenice da je većina vlasti ležala u rukama provincija. Independent tvrdi da je pod Carstvom u Indiji od gladi umrlo između 12 i 29 milijuna ljudi.
Podjela Indije (1947.)
Kada je Indija 1946. napokon dobila neovisnost od Britanskog carstva, na površinu je isplivao veliki jaz između hindusa i muslimana koji je sljedeće godine rezultirao dijeljenjem nekadašnje britanske provincije na Indiju i Pakistan. UNHCR pretpostavlja da je oko 14 milijuna ljudi napustilo svoje domove tijekom podjele, što je jedna od najvećih ljudskih migracija u povijesti. Što je još gore, negdje oko milijun ljudi (prema nekim procjenama i dva) je izgubilo živote u međureligijskom nasilju. Iako nisu bili neposredno odgovorni za pokolj i selidbe, zbog višestoljetnog upravljanja (i osiromašenja) Indijom Britansko carstvo igralo je veliku ulogu u ovoj tragediji.
Ustanak Mau Mau (1952. - 1960.)
Ustanak Mau Mau bio je vojni sukob u tada britanskoj koloniji Keniji. S jedne strane bili su lokalni pobunjenici (među njima i Britanci koji su živjeli u Keniji), a s druge strane britanska vojska. Pobjedu su odnijeli Britanci, pritom pobivši između 20.000 i 100.000 ljudi, a usto je više tisuća Kenijaca britanske vojnike optužilo za zločine mučenja i silovanja.