Ključni događaji:
- Rusija započela pomorske vježbe u Baltičkom moru
- Trump sprema snažni udar na Putina: ‘Konačno je shvatio da je prevaren!‘
- Ruski ministar gospodarstva: Ruskom gospodarstvu prijeti usporavanje
- Jedan od šefova ruskog obrambenog giganta napadnut čekićem
Vatikan se ponovo nudi kao domaćin ukrajinsko-ruskih pregovora
Vatikan je u utorak ponovio ponudu da bude domaćin mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, nakon što je Rusija prošli petak već odbila ponudu pape Lava XIV. iznesenu prije tjedan dana o domaćinstvu sljedećeg kruga pregovora kako bi se pokušao okončati rat između dvije strane.
Prošli petak je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov odbacio zamisao da Vatikan bude iduća lokacija pregovora, rekavši da je za samu Svetu Stolicu neugodno biti domaćinom većinski pravoslavnim zemljama.
"No, zamislite Vatikan kao lokaciju pregovora. Bilo bi malo neprikladno da pravoslavne zemlje koriste katoličku platformu radi rasprave o uklanjanju temeljnih uzroka sukoba. Mislim da ne bi bilo veoma ugodno za sam Vatikan da bude domaćin delegacijama iz dviju pravoslavnih zemalja u ovim okolnostima", rekao je Lavrov.
Vatikanski državni tajnik Pietro Parolin danas je, međutim, ponovio ponudu novoga pape o održavanju sastanaka između zaraćenih strana na "neutralnoj i zaštićenoj lokaciji".
Istovremeno, kako javlja talijanska agencija ANSA, kardinal Parolin je dao do znanja da se Vatikan nužno ne vidi kao posrednika u pregovorima te da medijaciju "moraju zatražiti obje strane".
Parolin dodaje da se raspravlja i o drugim lokacijama za održavanje pregovora, poput Ženeve.
"Nije važno gdje će se pregovori, za koje se svi nadamo da će do njih doći, održati. Ono što je uistinu važno je da ti pregovori konačno počnu jer je hitno da se taj rat zaustavi", rekao je Parolin.
Za sada nikakav datum nije određen za nastavak razgovora, iako se nagađa o sastanku u Vatikanu sredinom lipnja.
Tijekom rata, koji traje već više od tri godine, Sveta Stolica pod papom Franjom je više puta pokušala posredovati, ali bezuspješno.
Štoviše, u ožujku 2024. Ukrajina je, nakon što je papa Franje pozvao Ukrajinu da pokaže "hrabrost bijele zastave" i pregovara o prekidu rata s Rusijom, odbrusila Vatikanu da obrati posebnu pozornost na svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu.
Papa je sporne riječi izgovorio u intervjuu u kojem je kazao da, kada strani u sukobu ne ide dobro, "treba imati hrabrosti pregovarati", na što mu je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na X-u odgovorio da snažna osoba u bilo kojem sporu "stoji na strani dobra, a ne da ih pokušava staviti na istu osnovu i nazvati to ‘pregovorima‘".
Kuleba je također ukazao na navode da papa Pio XII. nije poduzeo ništa protiv nacističke tiranije u Drugom svjetskom ratu. "Istodobno, kad je riječ o bijeloj zastavi, znamo tu vatikansku strategiju iz prve polovice 20. stoljeća", napisao je.
"Pozivam (Vatikan) da izbjegne ponavljanje pogrešaka iz prošlosti i da podrži Ukrajinu i njezin narod u njihovoj pravednoj borbi za svoje živote."
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je tada papinskog nuncija na razgovor da izrazi "razočaranje" zbog izjava pape Franje.
Trump nastavlja prozivati Putina: ‘Igra se s vatrom‘
Američki predsjednik Donald Trump nastavio je u utorak kritizirati ruskog predsjednika Vladimira Putina i poručio mu da se "igra s vatrom", nakon vikenda žestokog bombardiranja Ukrajine.
"Ono što Vladimir Putin ne shvaća jest da bi se, da nije bilo mene, Rusiji već dogodilo puno stvarno loših stvari, mislim STVARNO LOŠIH. Igra se s vatrom!", objavio je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
To je nastavak kritika Rusiji nakon što je Trump u ponedjeljak poručio da je Putin "potpuno POLUDIO" pokretanjem najvećeg zračnog napada rata na Ukrajinu, dodavši da razmatra nove sankcije Moskvi.
Kremlj je u ponedjeljak priopćio da bi ta Trumpova izjava mogla biti posljedica emocionalnog preopterećenja, ali je zahvalio američkom čelniku na pomoći u pokretanju mirovnih pregovora za Ukrajinu.
U međuvremenu je intenzitet ruskih napada dronovima opao nakon tri noći žestokog bombardiranja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta pozvao Zapad da pojača pritisak sankcijama na Rusiju kako bi je prisilio da prihvati potrebu za primirjem.
Od povratka na vlast Donald Trump računa na zbližavanje sa šefom Kremlja, i do sada se ponosio njihovim privilegiranim odnosom, kako bi okončao sukob izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022.
Trumpov demokratski prethodnik, Joe Biden, nametnuo je niz sankcija osmišljenih kako bi ometali rusko ratno gospodarstvo, a čini se da bi i Trump mogao krenuti tim putem.
Prema CNN-u i Wall Street Journalu, Donald Trump bi već ovog tjedna mogao najaviti sankcije Rusiji, a one bi mogle biti usmjerene na bankarski sektor.
Rusija započela pomorske vježbe u Baltičkom moru
Više od 20 ratnih brodova, oko 25 zrakoplova i helikoptera te oko 3.000 vojnika sudjeluje u vojnim vježbama u Baltičkom moru, priopćila je u utorak služba za odnose s javnošću ruske Baltičke flote, piše ruska izvještajna agencija Interfax.
„U vježbi sudjeluje više od 20 borbenih brodova, čamaca i pomoćnih plovila, uključujući fregatu, korvete, male raketne brodove i čamce, male protupodmorničke brodove, minolovce i pomoćna plovila“, navodi se u priopćenju. Također je uključeno do 70 jedinica vojne i specijalne opreme.
„U okviru održavanja povoljnog operativnog režima i uvježbavanja djelovanja snaga flote u obrani baza u akvatoriju Baltičkog mora, provodi se planirana vojna vježba snaga Baltičke flote, uz sudjelovanje dijela snaga Sjeverne flote i uz podršku zrakoplovstva Zračno-svemirskih snaga, te Moskovskog i Lenjingradskog vojnog okruga“, stoji u priopćenju.
Prema podacima flote, posade brodova će na poligonima borbene obuke izvršavati protupodmorničke zadatke, uvježbavati obranu od besposadnih brodova te provoditi praktična artiljerijska gađanja na morske i zračne ciljeve.
„Trenutačno su brodovi isplovili iz svojih matičnih luka i raspoređeni su u određene zone Baltičkog mora radi uvježbavanja borbenih zadataka“, priopćila je služba.
Merz: ‘Nema iluzija‘ o brzom završetku ruskog rata u Ukrajini
Njemački kancelar Friedrich Merz u utorak je izjavio da "nema iluzija" o brzom završetku ruskog rata u Ukrajini.
„Možda ćemo se morati pripremiti za dulje trajanje“, rekao je Merz nakon razgovora s finskim premijerom Petterijem Orpom u jugozapadnom finskom gradu Turkuu.
Kroz povijest, sukobi su obično završavali kada bi jedna ili obje strane dosegle iscrpljenost, bilo vojno ili ekonomski, rekao je Merz.
„Očito smo još daleko od toga u ovom ratu“, rekao je.
Njemački kancelar koji je preuzeo dužnost ranije ovog mjeseca, inzistira na nastavku podrške Ukrajini.
Rat se ne tiče samo teritorijalnog integriteta Ukrajine, rekao je.
„Politički poredak koji smo uspostavili zajedno s Rusijom nakon 1990. godine dovodi se u pitanje“, rekao je Merz. „Prijete nam i branimo se od toga“.
Merz je rekao da zajednički napori Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država u protekla tri tjedna u svrhu pritiska na Rusiju da pristane na primirje nisu bili uspješni.
„Međutim, od početka nisam imao iluzija da će se to dogoditi vrlo brzo“, rekao je Merz, dodajući da Rusija trenutno nema interesa za prekid vatre.
„Posljedično, to znači da se Ukrajina mora nastaviti braniti i da moramo pojačati svoje napore kako bi se Ukrajina mogla braniti“, rekao je kancelar.
WSJ: Trump je prelomio, sprema snažni udar na Putina: ‘Konačno je shvatio da je prevaren!‘
Američki predsjednik Donald Trump, nezadovoljan stalnim napadima Moskve na Ukrajinu i frustriran sporim napretkom mirovnih pregovora, razmatra uvođenje novih sankcija Rusiji već ovog tjedna, doznaje The Wall Street Journal iz izvora bliskih Bijeloj kući.
Iako se, prema tim izvorima, ne očekuju dodatne sankcije bankama, Bijela kuća razmatra niz drugih mjera koje bi natjerale ruskog predsjednika Vladimira Putina na popuštanje za pregovaračkim stolom – uključujući i prijedlog 30-dnevnog primirja koje podržava Ukrajina, ali koje Kremlj uporno odbacuje.
Trump je u nedjelju prvi put javno komentirao mogućnost novih sankcija. “Apsolutno razmatramo tu opciju”, poručio je. “Ubija puno ljudi. Ne znam što nije u redu s njim. Što mu se, zaboga, dogodilo?”, rekao je Trump, ne skrivajući ljutnju prema ruskom čelniku, za kojeg je ranije tvrdio da imaju “posebnu vezu”.
Pročitajte više OVDJE.
Jedan od šefova ruskog obrambenog giganta napadnut čekićem
Andrey Kondratjev, zamjenik generalnog direktora i glavni dizajner ruskog obrambenog poduzeća Kurganpribor, napadnut je čekićem ispred svoje stambene zgrade u gradu Kurganu 22. svibnja, izvijestio je lokalni portal Oblast 45. Prema informacijama ruskog Telegram kanala Baza, koji je poznat po vezama s ruskim sigurnosnim službama, napad se dogodio dok se Kondratjev vraćao kući s posla.
Kondratyev je zadobio teške ozljede glave i hospitaliziran je. Prema prvim navodima, napad bi mogao biti povezan s njegovim profesionalnim angažmanom, iako konkretni motivi i okolnosti još nisu poznati. Počinitelj zasad nije uhićen.
Pročitajte više OVDJE.
Intenzitet ruskih napada dronovima opao nakon tri noći žestokog bombardiranja
Rusija je tijekom noći lansirala 60 dronova na Ukrajinu, pri čemu je ozlijeđeno nekoliko ljudi, rekli su u utorak dužnosnici u Kijevu, što ukazuje na nagli pad intenziteta napada Moskve nakon tri noći masovnog zračnog bombardiranja.
Nakon ranijih napada - za koje su ukrajinske zračne snage rekle da su uključivali rekordnih 355 dronova u nedjelju navečer - američki predsjednik Donald Trump je ustvrdio da je ruski predsjednik Vladimir Putin "potpuno poludio" i zaprijetio sankcijama.
Zračne snage priopćile su da je u najnovijem ruskom napadu korišteno 60 dronova koji su pogodili devet lokacija. Među 10 osoba koje su ozlijeđene tijekom noći i rano u utorak bio je 17-godišnjak, rekli su dužnosnici. „Snage protuzračne obrane djelovale su tijekom noći u Dnipropetrovsku“, rekao je Serhij Lisak, guverner te regije, putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram. Napad je izazvao požar u privatnoj kući i gospodarskoj zgradi u jednom okrugu, a u drugom je uništena poljoprivredna tvrtka, privatna kuća i automobil, rekao je. Vojna uprava priopćila je da je 59-godišnji muškarac ozlijeđen u jutarnjem napadu dronom na južni grad Herson, dok je u odvojenom napadu dronom oko 8 sati ujutro ozlijeđeno šest gradskih zaposlenika.
Grad je redovito meta ruskog granatiranja i napada dronovima. U sjeveroistočnom gradu Sumiju, napad dronom izazvao je požar u zgradi industrijske tvrtke. Zračni napad oštetio je najmanje sedam privatnih i jednu dvokatnicu te automobile u drugom području, priopćila je vojna uprava. Nije bilo žrtava, dodaje se. Rusija, koja je počela potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., nije zasad komentirala izvješća.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta pozvao Zapad da pojača pritisak sankcijama na Rusiju kako bi je prisilio da prihvati potrebu za primirjem.
Rusija još radi na nacrtu memoranduma o mirovnom sporazumu
Rusija nastavlja raditi na nacrtu memoranduma s načelima za mogući mirovni sporazum radi okončanja rata u Ukrajini, objavilo je u utorak rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je, nakon telefonskog poziva s američkim kolegom Donaldom Trumpom ranije ovog mjeseca, rekao da je Moskva spremna surađivati s Ukrajinom na memorandumu o budućem mirovnom sporazumu.
Putin je kazao da će memorandum definirati principe moguće nagodbe, vremenski okvir potencijalnog mirovnog sporazuma i pojedinosti o eventualnom prekidu vatre.
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je rad na ruskom nacrtu još uvijek u tijeku i da će dokument biti predan Ukrajini kada bude spreman.
"Rusija nastavlja razvijati nacrt memoranduma o budućem mirovnom sporazumu, koji definira brojne stavove, poput principa nagodbe, tajminga mogućeg mirovnog sporazuma i mogućeg primirja na određeno vrijeme ako prikladni dogovori budu postignuti", kazala je.
Ruski ministar gospodarstva: Ruskom gospodarstvu prijeti usporavanje
Rusko gospodarstvo počinje pokazivati znakove usporavanja, upozorio je ministar gospodarstva Maksim Rešetnjikov, uz poruku središnjoj banci da su visoki troškovi zaduživanja zakočili inflaciju, ali i gospodarsku aktivnost.
Kako bi zakočila inflaciju, središnja banka drži od listopada ključnu kamatnu stopu na 21 posto, a oštra monetarna politika zakočila je ulaganja upravo u razdoblju kada je ekonomski utjecaj velike vojne potrošnje počeo slabiti, primjećuje Reuters.
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je u ožujku dužnosnike odgovorne za gospodarstvo da visokim troškovima zaduživanja ne zatvaraju gospodarstvo u "kriokomoru", a mnogi analitičari zaključili su da je tom izjavom pozvao središnju banku da pokrene ciklus snižavanja kamatnih stopa.
U proteklim tjednima inflacija se kretala u rasponu od tri do četiri posto, naglasio je ministar gospodarstva u ponedjeljak u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta.
"Očekujemo da će podaci za svibanj potvrditi taj trend i, naravno, očekujemo da će ga središnja banka uzeti u obzir pri donošenju odluka jer u aktualnim uvjetima primjećujemo i rizike pothlađenosti gospodarstva", rekao je Rešetnjikov.
Ministarstvo u ovoj godini očekuje inflaciju od 7,6 posto i ta je prognoza po njegovim riječima "realistična".
Brojni poslovni čelnici nezadovoljni su visokim kamatnim stopama, a kritike na račun središnje banke stigle su u studenom i iz redova ekonomista uključenih u kreiranje vladine politike.
Visoki troškovi zaduživanja nose rizik pada gospodarske aktivnosti i kolapsa ulaganja u bliskoj budućnosti, upozorio je u studenom institut TsMAKP koji savjetuje vladu.
Udio proizvodnih tvrtki s rizičnim teretom servisiranja duga, od dvije trećine dobiti prije kamata i poreza, udvostručit će se na 20 posto, procijenili su tada ekonomisti.
Stroga monetarna politika istodobno ne utječe u većoj mjeri na ključne "motore" inflacije, poput sve većih troškova prekograničnih plaćanja zbog zapadnih sankcija, viših cijena uvezene hrane i podignutih reguliranih cijena komunalnih usluga, naglasili su u institutu.
"Monetarna politika središnje banke izlaže rusko gospodarstvo prijetnji stagflacije, odnosno stagnacije ili čak recesija u kombinaciji s visokom inflacijom", upozorili su iz TsMAKP-a.
Ruska središnja banka cilja inflaciju od četiri posto, a redovnu sjednicu o monetarnoj politici održat će 6. lipnja.
Gospodarska aktivnost porasla je u prvom tromjesečju za dva posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, procijenila je središnja banka, nakon 4,5-postotnog skoka u prethodna tri mjeseca, dijelom i pod utjecajem stroge monetarne politike.
Aktivnost bi trebala usporiti i u razdoblju od travnja do lipnja, procjenjuju u središnjoj banci.
U cijeloj 2025. ruski BDP trebao bi porasti od jedan do dva posto, i od 0,5 do jedan posto u 2026., pokazuju njihovi izračuni. Uz snižene kamatne stope i povratak gospodarstva na uravnotežen put rasta, očekuje se da će potražnja kućanstava osigurati veći doprinos rastu BDP-a u razdoblju od 2026. do 2027.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....