Kina se mjesecima priprema za najveću vojnu paradu zakazanu za 3. rujna, u povodu 80. godišnjice predaje japanske vojske u Drugom svjetskom ratu. Čak tri probe, od kojih je svaka trajala 12 sati, održane su u kolovozu.
Xi Jinping želi iskoristiti mimohod kao demonstraciju snage pred domaćom publikom, ali i kao političku poruku Washingtonu, Japanu, Tajvanu i ostalim regionalnim susjedima. Na paradi će, uz Xija, biti prisutni lideri izolirani ili sankcionirani u zapadnom svijetu, što bi trebalo potvrditi vodeću ulogu Pekinga u stvaranju alternativnog globalnog poretka. Sama povorka otkrit će i koje generale Partija danas najviše cijeni te tko bi mogao biti promoviran u vrh vojske. Izostanak pojedinih figura također će upućivati na to tko je postao sljedeća žrtva u Xijevoj nemilosrdnoj antikorupcijskoj kampanji.
Narodnooslobodilačka vojska Kine (PLA), naime, ne objavljuje redovita ažuriranja o promjenama u svom osoblju, pa će se s posebnim zanimanjem pratiti tko sve prisustvuje povorci. Sudbina nekih osoba, poput bivšeg ministra obrane Wei Fenghea, postala je poznata tek kada su novinari primijetili da on više ne sudjeluje u protokolarnim ceremonijama.
Nestali pod okriljem noći
Od početka Xijeva trećeg mandata 2022. najmanje 21 visoki časnik uklonjen je s dužnosti, uključujući trojicu od sedam članova Središnjeg vojnog povjerenstva (CMC), tijela koje se smatra "mozgom" PLA. Među njima su bili i zapovjednici s najvišim odgovornostima, primjerice Li Yuchao, nekadašnji šef Raketnih snaga čija je smjena bila bez presedana jer se radilo o generalu zaduženom za nuklearni arsenal, te Ding Laihang, zapovjednik Zračnih snaga.
Reforma signalizira Xijevu odlučnost da uspostavi kontrolu nad vojskom, ali istodobno uzrokuje nedostatak povjerenja unutar najvišeg ešalona. Jedna analiza Bloomberga otkriva da je čak 14 od 79 generala koje je Xi osobno promaknuo tijekom svojega trećeg mandata završilo pod istragom ili jednostavno nestalo, što je golema razlika u odnosu na njegove prethodnike Jiang Zemina i Hu Jintaoa, koji nisu dirali generale koje su sami postavljali. Analitičari ističu da, iako uklanjanje korumpiranih kadrova može otvoriti prostor za dolazak boljih, ostaje pitanje je li PLA stvarno spremna za sukob, osobito u trenutku kada Peking pojačava pritisak na Tajvan i ulazi u sve otvorenije suparništvo sa Sjedinjenim Državama.
Antikorupcijska kampanja
Profesor Dennis Wilder sa Sveučilišta Georgetown upozorava za SCMP da "turbulencija u visokom zapovjedništvu može dovesti do toga da časnici postanu neskloni riziku, što će utjecati na planiranje borbenih djelovanja". Slično tome, analitičar Mark Cozad procjenjuje kako će najveći učinak antikorupcijske kampanje biti smanjena spremnost zapovjednika da pokažu inicijativu i kreativno razmišljanje. Neki od uklonjenih generala imali su golemo iskustvo vezano uz Tajvan. Primjerice, časnici Miao Hua i He Weidong dugo su služili u pokrajini Fujian, smještenoj nasuprot Tajvana, za koju se očekuje da će igrati središnju ulogu u pripremi za sukob preko tjesnaca. No drugi analitičari, poput Timothyja Heatha iz RAND-a, smatraju da čistke neće značajno ugroziti modernizaciju vojske niti stvoriti manjak "borbeno sposobnih vođa".
Za Xi Jinpinga čistke su nastavak njegove opsesije podvrgavanjem vojske svojoj volji. Od dolaska na vlast 2012. proveo je najdublju reorganizaciju PLA u modernoj povijesti. Njegovi su ciljevi osigurati lojalnost vojske kao krajnjeg jamca opstanka Partije u slučaju unutarnjih nemira te stvoriti vojsku sposobnu za rat protiv najvećih svjetskih sila, uključujući Sjedinjene Države. Za razliku od svojih prethodnika koji su politički kapital ulagali u ekonomske reforme, Xi je najdramatičnije poteze usmjerio upravo prema vojsci.
Najveća reforma
Stručnjaci Jonathan Czin i John Culver u tekstu za Foreign Affairs opseg Xijevih reformi uspoređuju s najvećim vojnim preustrojima u američkoj povijesti, Zakonom o nacionalnoj sigurnosti iz 1947., kojim je stvoreno jedinstveno Ministarstvo obrane, i Zakonom Goldwater-Nichols iz 1986., koji je izmijenio zapovjedni lanac. I dok su obje reforme u SAD-u izazvale snažno protivljenje i otvorene pobune u vrhu vojske, Xi je svoj program proveo bez vidljivog otpora. Za razliku od tradicionalne kineske prakse "ubijanja kokoši da se uplaše majmuni", Xi je odlučio "ubiti majmune", odnosno ukloniti sam vrh vodstva. Kockanje se pokazalo uspješno jer je uništio mogućnost organiziranog otpora i učvrstio svoj autoritet.
Na Zapadu se Xijev fokus na vojsku često tumači kao opsesija Tajvanom. No ovo jačanje ima i snažnu simboličnu dimenziju. Naime, 2027. u Kini se obilježava dvostruka obljetnica: 100. godišnjica osnutka PLA i (vjerojatni) početak Xijeva četvrtog mandata. Parada će tako biti prilika da Xi pokaže napredak prema cilju stvaranja "vojske svjetske klase", ali i da se sagleda što još nedostaje te gdje su potrebna najveća ulaganja u sljedećih godinu do dvije.
Podsjetimo i da više od četiri desetljeća PLA nije iskusila stvarni rat. Xi strahuje da bi bez izazova vojska mogla "otupjeti" te ju zato želi naviknuti na iskušenja i konstantno držati u neizvjesnosti. U svojem prvom obraćanju PLA 2013. godine Xi je rekao da se Sovjetski Savez raspao jer "nitko nije bio dovoljno hrabar da pruži otpor". Njegova je opsesija osigurati da PLA nikada to ne doživi, iako ni sam nije sasvim siguran da bi današnji generali ustali i borili se kad bi to zatražio. Zato će se čistke vjerojatno nastaviti sve dok ne stvori vojsku za koju vjeruje da će ga poslušno slijediti, kako u politici tako i u ratu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....