Bageri, bodljikava žica i privatno osiguranje koje vuče demonstrante po pijesku nisu slike koje je Albanija željela vidjeti na naslovnim stranicama samo nekoliko dana nakon što je iz Bruxellesa dobila pozitivne signale o napretku u pristupnim pregovorima s EU-om, piše Deutsche Welle.
Ipak, upravo se to dogodilo u području lagune Narta, zaštićenog predjela na jugu zemlje.
U središtu spora je planirani projekt na poluotoku Zvernec – turistički kompleks povezan s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ono što je počelo kao spor oko gradnje u zaštićenom području, preraslo je u širu debatu o razvoju, zaštiti okoliša i budućnosti Albanije u Europskoj uniji.
Na svega osam kilometara od grada Vlore, investitori planiraju projekt koji bi mogao postati jedan od najvećih turističkih pothvata u povijesti Albanije. Tvrtka koja stoji iza toga navodi da bi investicija mogla biti veća i od četiri milijarde eura, kao i da bi mogla otvoriti više od 10.000 radnih mjesta. Premijer Edi Rama opisao ga je kao stratešku investiciju koja bi Albaniju mogla svrstati među vodeće svjetske turističke destinacije.
Zaštićeni krajolik pod pritiskom
Pishe Poro–Narta jedno je od najvažnijih zaštićenih obalnih područja u Albaniji. Lagune, močvare, borove šume i pješčane dine stanište su za stotine vrsta i važna postaja za ptice selice na putu između Europe i Afrike.
Ujutro 30. svibnja aktivisti su prolazili kroz borove šume i preko dina kako bi došli do gradilišta. Tamo su ih dočekali građevinska mehanizacija, novopostavljene ograde i privatno osiguranje.
Snimci objavljeni na društvenim mrežama pokazali su kako demonstrante silom uklanjaju iz tog područja. To je izazvalo ogorčenje javnosti. U danima koji su uslijedili, tisuće ljudi sudjelovalo je u protestima solidarnosti u Tirani pod sloganom „Albanija nije na prodaju". Tražili su obustavu projekta.
Ekološke organizacije također su zatražile potpunu transparentnost dokumentacije povezane s projektom, tvrdeći da ključne odluke nisu dovoljno javno obrazložene.
Više od desetljeća Besjan Shehu, ekolog i suosnivač Albanskog ornitološkog društva, radi na zaštiti močvara i šuma tog područja. Kaže da su događaji od 30. svibnja prijelomni trenutak u dugogodišnjoj borbi za sudbinu regije.
„Ovo nije samo lokalni spor oko ograde, ceste ili gradilišta, već i pitanje načina donošenja odluka i nedostatka transparentnosti", kaže Shehu za DW.
„U pitanju je ekološki integritet više od 18.000 hektara jednog od najvažnijih prirodnih koridora Albanije."
Rama: „Moramo ući u Ligu prvaka turizma"
Premijer Rama je ovog ponedjeljka (1. lipnja) više od sat vremena govorio o kontroverzi oko projekta na poluotoku Zvernec.
Osudio je ponašanje privatnog osiguranja koje je vuklo demonstrante, nazvavši ga „odvratnim". Ipak, jasno je dao do znanja da od projekta ne namjerava odustati.
„Zašto da budem na vlasti ako trebam odustati od vizije koju s vama dijelim godinama? Moramo ući u Ligu prvaka globalnog turizma", rekao je Rama, naglašavajući da Albanija treba prijeći s masovnog turizma na elitiniji i ekskluzivniji model.
Govoreći o zaštićenom statusu lagune, naveo je da to područje pripada kategoriji u kojoj je moguće uskladiti zaštitu prirode i gospodarske aktivnosti. Također je istaknuo da je projekt još u proceduralnoj fazi: konačna ekološka dozvola još nije izdana, a procjena utjecaja na okoliš i arhitektonski plan još su u izradi.
EU prati situaciju
Stvar je u tome da Pishe Poro–Narta nije samo još jedno od mnogih zaštićenih područja. Osim toga projekt dolazi u vrlo osjetljivom trenutku za pristupni proces Albanije u EU-u.
To područje već je predloženo za tzv. „Emerald mrežu", ekološku mrežu zasnovanu na Bernskoj konvenciji, a očekuje se da će postati i dio mreže „Natura 2000", nakon ulaska zemlje u EU. Prema Europskoj komisiji, način upravljanja tim područjem postao je test sposobnosti Albanije da kao buduća članica štiti takva staništa.
Kao dio pregovora o poglavlju o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, Albanija mora dokazati da može očuvati prirodna staništa i spriječiti degradaciju ekosustava.
U tom kontekstu, Europska komisija priopćila je da „pažljivo prati razvoj situacije". Za DW su ponovili da produljivanje zakona o strateškim investicijama „i dalje izaziva zabrinutost zbog mogućih ekoloških posljedica, posebno u zaštićenim područjima", i naglasili da „standardi EU-a moraju biti u potpunosti uzeti u obzir".
„Posljednja netaknuta delta na Mediteranu"
Jedan od stručnjaka koji pomno prate ovo područje jest Ulrich Eichmann, direktor organizacije Riverwatch i koordinator kampanje „Spasi plavo srce Europe".
„Delta rijeke Vjose posljednja je netaknuta živa delta na čitavom Mediteranu", kaže on za DW.
Veliki dio mediteranske regije izmijenjen je branama, gradnjom i dugogodišnjim ljudskim utjecajem. Prema Eichmannu, delta Vjose ostaje jedno od rijetkih mjesta gdje prirodni procesi i dalje funkcioniraju gotovo neometano.
„To je ostatak svijeta kakav je postojao prije sto godina", naglašava.
Za Eichmanna, ova debata postavlja šire pitanje koje nadilazi granice Albanije:
„Postoji li išta što ne želimo uništiti?", upitao je. „To je nešto za što se međunarodna zajednica mora boriti", piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....