Sve užarenija ljeta u Iraku i njihov golem pritisak na vojnike u oklopnim vozilima, plavljenje koje prijeti najvećoj svjetskoj mornaričkoj bazi u SAD-u, probijanje ruskih podmornica kroz otopljeni Arktik... Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zbog toga i drugih novih okolnosti želi u fokus strategije i planiranja NATO-a staviti pitanja klimatskih promjena označujući ih kao sigurnosnu prijetnju.
Ministri vanjskih poslova NATO-a odobrili su taj novi iskorak Saveza na sastanku u Bruxellesu i time pokazali potencijalno značajne promjene unutar organizacije koja je tradicionalno štitila Zapad od prijetnji iz Rusije i od drugih političkih aktera u svijetu, piše Washington Post.
Američki državni tajnik Antony Blinken na sastanku u Bruxellesu je podržao Stoltenbergovu inicijativu kada je rekao da "SAD dijeli viziju glavnog tajnika o NATO-a s kapacitetima za zaštitu od prijetnji kolektivnoj sigurnosti, uključujući prijetnje poput klimatskih promjena".
Ugljični otisak
Dodatnu težinu početku rasprave o ovom pitanju daje činjenica da je povijesno vojska bila glavni pokretač tehnoloških promjena. Pentagonovi istraživači su, primjerice, izumili prehodnika interneta.
No, kada je riječ o klimatskim promjenama, tu vojska dosad nije bila ažurna dijelom jer javnost ni ne zna koliki je ugljični otisak vojske.
Nedavna analiza britanskog lobističkog udruženja ustvrdila je da britanska vojska sudjeluje s 1.6 posto u ukupnim britanskim emisijama, jedan posto u slučaju Francuske i 0.5 posto u slučaju Njemačke. No, autori su priznali da je teško ustanoviti točne podatke.
Stoltenbergov istup je svakako značajan. Glavni tajnik koji je kao norveški političar bio angažiran u borbi za okoliš odlučio je uključiti ovu novu vrstu opasnosti u rad saveza te je izjavio da se nada da će se lideri iz zemalja članica na summitu krajem godine obvezati učiniti svoje vojske emisijski neutralnima do 2050. godine. "Klimatske promjene su multiplikator kriza. Vode ekstremnom vremenu, sušama i poplavama, motiviraju migracije, sve bespoštedniju borbu za resurse poput vode i zemlje", izjavio je Stoltenberg.
Već neko vrijeme vojske u svoje planove uključuju klimatske promjene, većinom uzimajući u obzir kako utječu na sigurnosne rizike i prijete njihovoj materijalnoj infrastrukturi. No, rijetko je to bilo u opsegu koji sada zagovara Stoltenberg.
A njegov fokus na klimatska pitanja omogućen je dolaskom Joea Bidena u Bijelu kuću, koji ih je stavio među prioritete nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država. Naime, amerčki ministar obrane Lloyd Austin uspostavio je radnu skupinu za klimatske promjene i rekao da će ih Pentagon uključiti u vojno planiranjekao i u strategiju nacionalne obrane.
Poplava i kad nema kiše
Posljedice promjene klime posebna su prijetnja američkoj vojsci koja je angažirana diljem svijeta, a neke misije su povezane s nestablinošću prouzročenom klimom. Vojne baze diljem svijeta, uključujući pomorsku bazu Norfolk u Virginiji, američku mornaričku akademiju u Marylandu i radarsku stanicu u Cape Lisburnu u Aljasci već su pod udarom poplava, suša i ekstremnih temperatura koje znanstvenici povezuju s klimatskim promjenama. Druga mjesta, poput zračne baze Langley u Virginiji i baze Peterson u Coloradu, bile su teško pogođene uraganima i požarima.
Norfolk, koji je najveća pomorska baza na svijetu, naročito je dramatičan primjer toga što se događa. Zbog podizanja razine mora i promjena oceanskih struja, tamo su poplave dio svakodnevnice, čak i kada ne pada kiša. Stanovnici se ponekad ne mogu kretati jer su ceste pod vodom. Morska voda redovito ulazi u cijevi i drugu infrastrukturu.
Dosad je Pentagon bio u problemu kada se želio pozabaviti klimatskim problemima budući da je bivši predsjednik Donald Trump bio neprijateljski nastrojen prema svakom njihovu spomenu, čak je tvrdio da su klimatske promjene laž. Jedan izvještaj za Kongres iz 2018. godine, čije je pisanje započeto za vrijeme administracije Baracka Obame, zbog Trumpa u Bijeloj kući moralo je izbaciti svaki spomen klimatskih promjena i umjesto toga se refererati isključivo na "ekstremno vrijeme" ili "klimu".
Dužnosnici su za to vrijeme nastavljali s planiranjem akcija kako bi se uhvatili u koštac s podignutom razinom mora kraj vojnih baza ili kada se raspravljalo o nesigurnosti koju u, primjerice, Siriji stvara među ostalim i promjena klime.
Radikalne misli
Stoltenberg je sada na toj liniji. Prema njemu, "zelene" vojske stvaraju i brojne nove prilike. Tenkovi s naftom u Afganistanu i Iraku među najopasnijim su metama u tim zemljama. Instaliranjem solarnih panela, smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima i povećanjem samodostatnosti baza u ratnim zonama moglo bi se spasiti mnogo života. Početkom ovog mjeseca s glavnim tajnikom se susreo John Kerry, Bidenov izaslanik za klimu.
Stoltenberg je izjavio da se rad vojske mora protegnuti na sve sektore od smanjenja emisija do pripreme za izazove na Arktiku ili dizajniranje uniformi za vojnike koji se bore na temparaturama od preko 40 stupnjeva u Iraku. "To bi se moglo preliti i na polaganu zamjenu motora koji su pogonjeni fosilnim gorivima. Moramo razmišljati na radikalan način. Bilo bi neobično da završimo u svijetu u kojem u društvima gotovo da i nema vozila na fosilna goriva, a sva je vojna mašinerija istodobno pogonjena naftom", poručio je Stoltenberg.