U eskalirajućem sukobu NATO-a s Rusijom, paljbe je već bilo, no NATO se sada fokusira na postavljanje ‘crvene linije‘, odnosno mora donijeti odluku u kojem slučaju će rušiti zrakoplove i možda ubiti njihove pilote. Do ovog slijeda događaja dolazi nakon kritika iz nekih krugova da NATO nije napao ruske MiG-31 koji su u petak proveli 12 minuta unutar estonskog zračnog prostora.
Donositelji odluka u zapadnom vojnom savezu svjesni su da ruski vladar Vladimir Putin eskalira svoje provokacije, a cilj mu je prikazati NATO nemoćnim te istovremeno podsjetiti javnost u zapadnim zemljama da se sukob s Rusijom ne može ograničiti samo na Ukrajinu.
Prije dva tjedna, više od 20 ruskih dronova upalo je u poljski zračni prostor, a nekoliko njih oborili su zrakoplovi NATO-a. Nekoliko dana kasnije uslijedio je upad još jedne bespilotne letjelice u zračni prostor Rumunjske, a u petak su britanski borbeni zrakoplovi odradili svoje prve patrole na nebu iznad Poljske u sklopu NATO-ove operacije "Istočna straža". Dva Typhoona poletjela su u petak navečer iz baze RAF-a Coningsby u Lincolnshireu i provela nekoliko sati iznad Poljske prije nego što su se rano u subotu vratili kući. Podržavao ih je zračni tanker RAF Voyager.
No, incident s tri MiG-a iznad Baltika istog dana potaknuo je NATO da ponovno razmotri pravila jer bi potpuno blokiranje misije zrakoplova moglo dovesti do kobne zračne borbe, kako piše britanski The Times.
NATO razlikuje ‘neprijateljski čin‘ i ‘neprijateljsku namjeru‘
Greg Bagwell, bivši visoki zapovjednik RAF-a, navodi da je potrebna promjena smjernica jer pravila NATO saveza razlikuju "neprijateljski čin", na koji se može odgovoriti silom, i "neprijateljsku namjeru", koju su ruski MiG-ovi pokazali nad Estonijom. On ističe da će se NATO "mučiti s time da definira ovo kao neprijateljski čin - i Putin to zna".
Drama u petak krenula je kada su se trojica uljeza našla u blizini Vaindlooa, estonskog otoka u Baltičkom moru. Prema riječima estonskog premijera Kristena Michala, "bili su upućeni na odlazak nakon što su dobili signal, ali nisu otišli tako brzo kako su mogli". Moskva je tvrdila da je misija zrakoplova bila "planirano" kretanje zrakoplova prema Kalinjingradu, ruskoj enklavi stiješnjenoj između članica NATO-a Poljske i Litve. No, na zrakoplovima su bili isključeni identifikacijski transponderi i nisu odgovarali na radio pozive estonskih kontrolora leta.
Odgovarajući na domaće kritike da su MiG-ovi trebali biti oboreni, Michal je istaknuo da su talijanski F-35 sa sjedištem u Estoniji bili spremni to učiniti ako im se naredi. Zatražio je da se vojni zapovjednici NATO-a sastanu idući tjedan kako bi raspravljali o promjeni pravila djelovanja.
Budući da ima premalo vremena za političke konzultacije u trenucima incidenata poput ovog, NATO ima pravila za vojnog zapovjednika u centru za zračne operacije. Piloti poslani da presretnu uljeze zatim traže dopuštenje od tog višeg časnika da otvore vatru.
Oružje za napad na kopnene ciljeve bilo bi nešto drugo
Nakon incidenta u Poljskoj ovog mjeseca, NATO je uspostavio operaciju Istočna straža. Njegove članice su poslale dodatne zrakoplove u istočnu Europu, uključujući Typhoone RAF-a koji su patrolirali iznad Poljske. U petak su švedski piloti fotografirali MiG-ove, dokumentirajući da nose rakete zrak-zrak. Da su nosili oružje za napad na kopnene ciljeve, to bi se moglo smatrati dokazom da će počiniti neprijateljski čin, što bi izazvalo NATO-ovu akciju.
Očito je da dopuštanje rutinskih povreda zračnog prostora donosi sa sobom rizike. No, to ne samo da potkopava osjećaj sigurnosti u zemljama o čijem se zračnom prostoru radi, već bi to Kremlju moglo olakšati - ako ikada odluči pokrenuti pravi napad - zadržavanje elementa iznenađenja, kako navodi Times.
"Nije u našem interesu eskalirati od ovih rutinskih ruskih provokacija do oružanog sukoba", smatra kapetan John Foreman, britanski obrambeni ataše u Moskvi do 2022. godine. On smatra da su piloti NATO-a u petak donijeli ispravnu odluku. "Prevladale su hladnije glave, a trebale bi i idući put", dodao je.
No, postoje i drugačija mišljenja. U nekim prijestolnicama zemalja članica NATO-a izražena je zabrinutost nakon upada dronova u Poljsku da bi takve provokacije mogle postati rutinske, prisiljavajući NATO zrakoplove na polijetanje, ispaljivanje skupog streljiva i potkopavanje osjećaja sigurnosti u dijelovima saveza u blizini Ukrajine. "Putin testira odlučnost Zapada. Ne smijemo pokazati slabost", poručila je na društvenim mrežama Kaja Kallas, visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost.
Moguća nova definicija ‘neprijateljske namjere‘
"Moramo postaviti jasnu liniju i biti spremni djelovati prema njoj. ‘Siva zona‘ prestaje biti siva kada postane crno-bijela", ističe Bagwell i dodaje da bi to moglo zahtijevati obaranje ruskih zrakoplova koji bi sudjelovali u sličnim upadima kao što je bio onaj u petak, kako bi se zaustavilo postupno potkopavanje kredibiliteta NATO-a.
O pitanju treba li pooštriti pravila angažmana za pilote koji lete u sklopu operacije Istočna straža, raspravljat će se ovog tjedna na sastanku vojnog zapovjednika NATO-a s kolegama u Belgiji. A ono što je ključno jest da bi to moglo uključivati novu definiciju "neprijateljske namjere".
Ipak, s obzirom na visoke uloge bilo kojeg vojnog sukoba s Rusijom, mnoge članice zapadnog vojnog saveza htjet će biti oprezne. Odluke poput ove moraju biti jednoglasne, a u prošlosti bi se članice oslanjale na američko vodstvo u vezi s tako osjetljivim pitanjem. No, u Bijeloj kući u kojoj stoluje Donald Trump nema baš puno interesa za eskalaciju, zaključuje The Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....