PIŠE INOSLAV BEŠKER

Nekad su ih rušili, a sada ih čuvaju oružjem: Kako su talibani zavoljeli kipove Buddhe i kakve to veze ima s bakrom

Prije 21 godine svijetom su kružili snimci kako je tadašnji talibanski režim eksplozivom uništio goleme Buddhine kipove

Mjesto na kojem je nekad bio golemi kip Bude u Afganistanu i kip Bude u Bamiyanu snimljen 1997. godine

 Joel Saget/Afp/Profimedia

U afganistanskoj dolini Mes Aynak naoružani pripadnici talibanskog režima čuvaju od eventualnog oštećenja Buddhine kipove u samostanu iz prvog stoljeća, piše danas Associated Press. Prije 21 godine svijetom su kružili snimci kako je tadašnji talibanski režim eksplozivom uništio goleme Buddhine kipove u Bamiyanu, kao poganske simbole koji vrijeđaju jedinog Boga.

Danas je talibanima i Bamiyan turistička atrakcija, ali Mes Aynak ima i drugu, važniju vrijednost: u njezinu podzemlju su naslage rude s izrazito visokim postotkom bakra, oko 12 milijuna tona, vrijednih navodno 1000 milijardi dolara, što bi to nalazište činilo drugim po vrijednosti u svijetu.

image

Mjesto na kojem je nekad bio golemi kip Bude

Joel Saget/Afp/Profimedia

AP podsjeća da su državne vlasti tadašnjega afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija sklopile 2008. 30-godišnji ugovor s kineskim konzorcijem MCC (po engleskom nazivu: Metallurgical Group Corporation of China) o eksploatiranju te rude. Nije poduzeto ništa osim inicijalnih pokusa koji su potvrdili da je nalazište bogato kvalitetnom rudom. Bilo je pravnih i birokratskih začkoljica, sve dok se Kinezi nisu povukli 2014 zbog stalnog nasilja na tom području koje su provodili baš talibani, tada u gerilskoj oporbi režimu u Kabulu.

Sada talibanski ministar rudarstva i naftne industrije Shahbuddin Dilawar nastoji ponovo privući kineske državne tvrtke i tako svojoj državnoj vlasti osigurati još jedan dotok inozemnog kapitala u Afganistan, koji trpi ozbiljne nestašice.

To je ministarstvo veoma važno po ekonomiju talibanskog Afganistana. AP tvrdi da je imao uvid u dokumente koji pokazuju da su prihodi iz domene tog ministarstva porasli s 110 milijuna afganija (oko 1.2 milijuna dolara) u godini prije talibanskog preuzimanja vlasti, na šest milijardi afganija (oko 67 milijuna dolara) u samo šest prvih mjeseci talibanske vlasti. AP vjeruje da je to ipak rezultat mnogo agresivnijeg oporezivanja, jer pretpostavlja da je povećana samo eksploatacija ugljena.

Dilawar je, javlja AP, u posljednjih šest mjeseci imao dva internetska sastanka s Kinezima koji vode MCC odnosno Jiangxi Copper Ltd. Talibani žele sad da se Kinezi vrate i angažiraju po ugovoru iz 2008.

To bi Afganistanu donijelo, kažu Associated Pressu u Dilawarovu ministarstvu, donosilo 250-300 milijuna dolara dolara kroz državne poreze, te još oko 800 milijuna koncesijske naknade za trajanja ugovora.

Kinezi ne bi bili na glasu kao trgovci, kada ne bi pokušali iskoristiti situaciju. Zahtijevaju promjenu ugovornih obaveza: smanjenje poreza i, još važnije, svođenje koncesijske naknade plaćane afganistanskoj vladi po prodanoj toni bakra na maksimalnih deset posto. Ugovor iz 2008. ih je obavezivao na 19,5 posto, gotovo dvostruko više.

image

Uništenje Budina kipa u Afganistanu 1997.

Saeed Khan/Afp/Profimedia

Kina, za razliku od zapadnih zemalja, održava diplomatske odnose s talibanskim režimom u Kabulu i podupire zahtjev talibanskog režima da se odmrznu i njemu na upotrebu daju afganistanski državni novci u inozemnim bankama.

image

Šijitski vojnici pored skulpture 1997.

Jean Claude-chapon/Afp/Profimedia
image

Kip Bude u Bamiyanu 1997

Jean Claude-chapon/Afp/Profimedia

Budistički samostan su, istodobno kada i ležišta bakra, otkrili francuski geolozi šezdesetih godina prošlog stoljeća, dok je Afganistan bio nesvrstana kraljevina. Vjeruje se da je Mes Aynak bio važna postaja na Putu svile. Sovjetski okupatori su potkraj sedamdesetih kopali tunele da bi ispitali opseg i kvalitetu bakrene rudače. Al Qa'ida je kasnije koristila te tunele kao skrovišta i skloništa. Navodno su Amerikanci 2001 raketirali barem jedan od tih tunela. U ta je doba pokradeno veoma mnog arheoloških nalaza iz samostana i doline, ali su Buddhini kipovi bili preteški i kabasti za transport, pa su im samo ukrali glave.

AP prenosi da su netalibanski stručnjaci u ministarstvu bili zabezeknuti kad je Dilawar u pregovorima s Kinezima naglasio da su budistički nalazi važan spomenik afganistanske prošlosti i isključio mogućnost pristupa rudači površinskim kopom, koji bi učinio eksploataciju znatno jeftinijom – ali po cijenu potpunog razaranja arheološkog nalazišta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. rujan 2022 08:00