VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA

Nekoliko je stvari posebno u iranskom napadu; Zaharova šokirala Izraelce: ‘Sjećate se gadova iz Bankove?‘

Iako se pretpostavljalo da bi do takvog napada moglo doći, ovo je bilo prvo praktično testiranje svih ideja i opreme
 Profimedia

Napad iranskim kamikaza-dronovima te krstarećim i balističkim raketama izveden u ranim jutarnjim satima 14. travnja 2024. godine po mnogo čemu je jedinstven. Prema zadnjim podacima, na Izrael je iz Irana bilo otposlano oko 185 bespilotnih letjelica tipa Shaheed-136/131, dobro poznatih s bojišta u Ukrajini, te još oko 36 krstarećih i oko 110 balističkih raketa. Pri tome su bespilotne letjelice bile lansirane prve, i trebalo im je nekoliko sati leta da stignu do Izraela u nedjelju ujutro iza 1 po lokalnom vremenu.

Koordinirano s njihovim dolaskom odvijalo se onda i ispaljivanje krstarećih te balističkih raketa, kojima je do Izraela trebalo manje od 15 minuta – a te su aktivnosti izgleda bile registrirane kako iz samog Irana, tako i iz Iraka i Jemena (iako u bitno skromnijem broju). Prema iranskim izvorima, cilj napada je bilo izraelsko obavještajno središte u kojem je planiran napad na iransko veleposlanstvo u Damasku 1. travnja, kao i zrakoplovna baza na jugu Izraela iz koje su poletjeli borbeni avioni F-35I Adir koji su taj napad izveli.

image
-/Afp

Kao prvo, treba se podsjetiti konkretnog uzroka noćašnjeg masovnog zračnog napada Irana na Izrael. Riječ je tu bila o zračnom napadu izvedenom 01. travnja na pomoćnu zgradu iranskog konzulata, smještenu između zgrade iranskog veleposlanstva i veleposlanstva Kanade u Damasku, glavnom gradu Sirije. Iako to nije bio ni izbliza prvi izraelski napad na iranske ciljeve u Siriji, ovaj udar nanesen oko 17 sati po lokalnom vremenu bio je specifičan po žrtvama – od 16 mrtvih njih je 7 pripadalo korpusu Islamske revolucionarne garde, 6 su bili pripadnici Iranu bliskih milicija, te civili i nekakvi savjetnici.

Posebno je tu istaknuta smrt iranskog brigadnog generala Mohammada Reze Zahedija kao ključne osobe za vezu Irana s libanonskom strankom Hezbollah. Jednako kao u slučaju smrti iranskog generala Qasema Suleimanija u Bagdadu 3. siječnja 2020. godine, kada su za osvetu bili izvedeni raketni napadi na baze Sjedinjenih Država u Iraku – i sada je bilo jasno da će iranski odgovor biti ozbiljan, no načelno ne i usmjeren na daljnju eskalaciju sukoba te moguće pokretanje regionalnog rata.

Zato i ne čude vijesti kako se iz Irana putem posrednika unaprijed obavijestilo Sjedinjene Države o vremenu planirane osvete – što je i Izraelu i njegovim brojnim saveznicima dalo gotovo dva tjedna vremena za pripremu obrane.

Saveznička uloga izgleda da je za tu priliku bila koordinirana iz Sjedinjenih Američkih Država, uz sudjelovanje američkih ratnih brodova, borbenih aviona iz Velike Britanije (iz baze Akrotiri na Cipru) i Francuske, te protuzračnih sustava iz Jordana (među ostalima i pojedini ondje stacionirani američki sustavi Patriot) te Saudijske Arabije.

Te su snage, u suradnji s Izraelskim ratnim zrakoplovstvom te protuzračnom/proturaketnom obranom, dočekale iransko oružje u letu i krenule ih obarati na prilazima Izraelu. Kako izgleda, većina spomenutih dronova i raketa bila je oborena daleko od ciljeva (malo se čulo o padu ostataka, koji u Ukrajini često uzrokuje popratne štete) – a spominje se tek neke pogotke na prostoru zračne baze Nevatim, oko 23 km istočno od mjesta Beersheba na jugu Izraela.

Prema izraelskim navodima, većinu posla su zapravo obavili razni borbeni avioni, dok se rakete rušilo i domaćim protuzračnim sustavima „Strijela“ (konkretno Arrow 3) i „Davidova praćka“ te američkim MiM-104 Patriot. Treba posebno napomenuti i neke od snimki prema kojima je sustav Arrow dio nadolazećih raketa rušio i u visokim dijelovima njihove balističke putanje, izvan Zemljine atmosfere. Pri svemu tome teško je ne zamijetiti i da takvu protuzračnu obranu nema ni jedna od europskih NATO/EU država – što jasno ukazuje koliko tu još posla predstoji u ova izazovna vremena.

image
Ahmad Gharabli/Afp

Nekoliko je stvari posebno i do sada jedinstveno u noćašnjem iranskom napadu na Izrael. Kao prvo, to je prvi put da je Iran direktno napao Izrael, ovoga puta kao konkretni odgovor na izraelsko uništavanje prostora njihovog veleposlanstva u Siriji. Pri tome treba napomenuti jasnu namjeru izvođenja relativno ozbiljne ali ipak simboličke osvete, koja je po svojoj prirodi od početka bila ograničenog opsega. Dobro se to vidjelo i kroz tekst objave iranske delegacije pri UN, koja je jutros odmah iza ponoći na mreži X objavila:

„Provedeno na zasadama članka 51 povelje UN po pitanju prava na legitimnu obranu, iranska vojna akcija je bila odgovor na agresiju cionističkog režima na naše diplomatske prostore u Damasku. Ovu stvar možemo smatrati okončanom. Ipak, ako izraelski režim napravi daljnju grešku, odgovor Irana bit će bitno oštriji. To je konflikt Irana i otpadničkog izraelskog režima, kojeg se SAD MORAJU KLONITI!“.

No jasan dodatni pokazatelj suzdržanosti bilo je zapravo i izuzetno skromno borbeno sudjelovanje raznih iranskih suradnika u širem susjedstvu Izraela – budući da bi koordinirani te masivni zračni napadi i iz tih smjerova mogli bitno otežati obranu Izraela. Ipak, da čitava situacija ipak ne proizvede daljnje široko regionalno sukobljavanje ovisi i o Izraelu te njegovom premijeru Netanyahuu na kojeg se danas s raznih strana apelira na suzdržanost.

Kao drugo, ovo je ujedno i prvi put da se izraelska protuzračna obrana našla kompletno pod vatrom, napadnuta raznolikim sredstvima s velike daljine, na način da je čitav složeni sustav nacionalne obrane tu morao jedinstveno reagirati. Sam taj slojeviti sustav obrane odavna se planiralo baš za ovakve situacije i odgovarajuću opremu se baš za to namjenski razvijalo mnogo godina uz ogromne troškove.

Iako se pretpostavljalo da bi do takvog napada moglo doći, ovo je bilo prvo praktično testiranje svih tih ideja i opreme. Prema izraelskim tvrdnjama, srušeno je bilo 99 posto nailazećih oružja, čime se djelovanje izraelske nacionalne protuzračne obrane proglasilo velikim uspjehom.

Doduše, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu jutros oko 6 sati na društvenoj mreži X objavio „Presreli smo. Blokirali smo. Zajedno ćemo pobijediti“, mnogi su tu uz političko preuzimanje vojnih zasluga uočili i izostanak spomena bilo SAD ili drugih saveznika, koji su svi navodno jako djelatno pomogli u dostizanju ovog obrambenog uspjeha (govori se o američkom rušenju 70 bespilotnih letjelica i nekoliko raketa).

Kao treće, iako masovni napad Irana na Izrael možda na prvi pogled promatrače podsjeća na situaciju u Ukrajini – razlika tu nije samo u količini raspoložive protuzračne opreme, već još više u množini saveznika i susjeda koji su bili u stanju priskočiti u obranu Izraela.

image
-/Afp

Razlog tom okupljanju saveznika dobrim je dijelom bio i zbog činjenice da je napadač Islamska Republika Iran, regionalna sila s mnogo suparnika, bez nuklearnog oružja, te opterećena nizom međunarodnih sankcija. Za razliku od toga, u Ukrajini se na drugoj strani nalazi nuklearna sila Ruska Federacija, dok su susjedi pretežito u NATO/EU okviru – te bi ovakvim njihovim neposrednim uključivanjem u sukob taj rat praktično odmah eskalirao u široki svjetski sukob.

Naravno, nije sporno da bi agresijom ugroženoj Ukrajini itekako dobro došao svaki udio protuzračnog naoružanja kojeg se noćas vidjelo u funkciji nad Izraelom. Komplicirane vojno-diplomatske odnose u trokutu Izrael-Rusija-Ukrajina ujedno dobro ilustrira i činjenica kako je na apele izraelske veleposlanice Simone Halperin da Rusija osudi današnji iranski napad na Izrael, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova mrtva hladna odvratila:

„Simona, podsjetite me, kada je Izrael osudio bar jedan udar kijevskog režima po ruskim regijama? Ne sjećate se? Ni ja. Zato dobro pamtim izjave podrške izraelskih dužnosnika djelovanju Zelenskog. Tim zločinačkim terorističkim djelovanjima ‘gadova iz Bankove‘ (gdje je sjedište državnih vlasti u Kijevu, op. a.), zbog kojih iz godine u godinu pogibaju mirni građani i uništava se civilna infrastruktura“.


Autor teksta je analitičar portala Obris.org koji i na Jutarnji.hr objavljuje vojne analize

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. lipanj 2024 20:53