“Bilo je tijekom povijesti otuđivanja, rivaliteta i sporova između Ujedinjenog Kraljevstva i Kraljevine Španjolske, ali uvijek smo ih uspijevali riješiti. Siguran sam da će naša odlučnost da nadiđemo naše razlike biti još i veća u slučaju Gibraltara i uvjeren sam da će dijalogom i naporima naše dvije vlade moći pronaći rješenje prihvatljivo za sve na koje se odnosi”.
Zastupnici britanskog parlamenta, premijerka Theresa May i lider opozicije Jeremy Corbyn s otočnom su smirenošću primili ove riječi koje baš i nisu očekivali. Naime, izgovorio ih je španjolski kralj Felipe VI. u Kraljevskoj galeriji Doma lordova tijekom posjeta od kojega se očekivalo da bude protokolaran, da se njime vojvoda od Edinburgha, suprug kraljice Elizabete II., poznat i kao princ Philip, oprosti od javnih nastupa. No, Felipe je nastupio kao državnik i otvorio najljuću ranu u odnosima tih dviju država: status Gibraltara.
“Nismo mi pijuni”
Ako su Britanci i bili uglađeno rezervirani jer su domaćini, Gibraltarci se nisu smatrali obvezani protokolarnim negvama. Fabian Picardo, glavni ministar vlade na tom komadu stijene u moru, u četvrtak je reagirao: “U doba u kojem živimo jedan monarh ne može s drugim trgovati teritorijem kao da je pijun u igri šaha”. I ponovio stajalište stanovnika: većinski su glasali za ostanak u EU, ali ne pristaju da dođe do bilo kakve promjene suvereniteta, dakle žele ostati pod britanskom krunom.
Madrid se, pak, zalaže za dvojni suverenitet u nadi da bi Gibraltar s vremenom postao dio Španjolske. EU je u svojim smjernicama za pregovore o izlasku Velike Britanije iz članstva u Uniji unijela za London neočekivanu klauzulu prema kojoj Španjolska ima pravo veta na izravno proširenje bilo kakvih budućih trgovinskih odnosa između Londona i Bruxellesa, dakle mora se usuglasiti s bilo kakvim sporazumom. Konzervativni zastupnici su kraljev prijedlog da se potraži novi dogovor o statusu Gibraltara dočekali s dubokim nezadovoljstvom, izraženim nakon što su izašli iz dvorane.
Naime, Felipe VI. je u ožujku ove godine, obraćajući se UN-u, zatražio od Ujedinjenog Kraljevstva da “prekine kolonijalni anakronizam Gibraltara dogovorom dviju država kako bi se obnovio teritorijalni integritet Španjolske”. Njegov londonski govor samo je potvrda da Madrid niti jednog trenutka neće ni milimetar odstupiti od svog stava. A mudro je to osmišljeno jer kralj nema izvršne ovlasti pa je zbog toga i slobodniji slati poruke iza kojih je svima jasno da stoji španjolska vlada. I neće biti meta napada zbog izgovorenog jer je riječ o prvom španjolskom kralju na Otoku nakon 31 godine (upravo je Gibraltar bio jedan od razloga te pauze) - 1986. u posjetu su bili kralj Juan Carlos i kraljica Sofija.
“Žao nam je”
Ostatak govora je prošao u koncilijantnom tonu, kralj je rekao da Španjolska žali zbog odluke Velike Britanije da napusti EU, ali i da tu odluku respektira. Pozvao je također London da se tisućama Španjolaca koji žive na Otoku te Britanaca koji žive u Španjolskoj “osiguraju stabilni uvjeti za život”. Procjenjuje se da oko 300.000 Britanaca živi u Španjolskoj - većina su umirovljenici koji ondje uživaju viši standard sa svojim mirovinama nego što bi to bilo na Otoku - te oko 116.000 Španjolaca u Britaniji. I ova je kraljeva poruka bila snažna jer je Michel Barnier, glavni pregovarač s Londonom, izjavio da je sadašnji britanski prijedlog za status stanovnika EU na Otoku neprihvatljiv.
Kralj je također izrazio sućut žrtvama nedavnih terorističkih napada u Velikoj Britaniji.
Radiolozi će ostati bez izotopa ako London napusti Euratom
Da Brexit neće biti lagan, postaje sve jasnije građanima Velike Britanije. Tako je jučer konačno pred parlament iznesen “zakon svih zakona”, službeno Zakon o povlačenju iz EU. Njime se opoziva zakon iz 1972. godine kojim je Britanija postala članica tadašnje Europske zajednice, što je za posljedicu imalo da europsko pravo ima prednost pred zakonima donesenima u britanskom parlamentu. To je najviše patilo nacionalno osviještene, domoljubne i kruni privržene Britance. No, opozicija, koja je ojačana svojim velikim uspjehom na izvanrednim izborima 8. lipnja, nije spremna samo tako prihvatiti sve što vlada baci na stol. Dok su brexitovci jedva čekali da prestane nadređenost europskih sudova britanskima, laburisti sada traže da se Europska povelja o temeljnim pravima inkorporira u britansko zakonodavstvo. A imaju i još primjedbi te traže promjene u tom temeljnom dokumentu.
Javili su se i Škoti koji traže da se precizno razjasni koje se ovlasti, vraćene na nacionalnu razinu iz Bruxellesa, spuštaju na razinu lokalnih parlamenata. A javio se i još jedan problem. Naime, Britanija izlazi i iz Euratoma, dijela zajednice koji regulira tretman radioaktivnog materijala. Nakon toga su na stražnje noge skočili laburisti i konzervativci, liječnici i predstavnici nuklearne industrije. O kakvom je problemu riječ, progovorila je dr. Nicola Strickland, predsjednica Kraljevskog udruženja radiologa. “Euratom regulira i trgovinu izotopima koji se koriste za dijagnosticiranje i liječenje raka. Sada smo zabrinuti hoćemo li moći sačuvati trajni pristup tim materijalima ako napustimo Euratom”, objavila je dr. Strickland u priopćenju. I poručila da je nužno očuvati zakone i pravila koja je uspostavio Euratom. To je samo jedno, vrlo osjetljivo, područje na kojem profesionalci traže da zakoni EU ostanu na snazi. Stoga se već priča o izlasku Britanije iz EU, ali da europski zakoni ostanu u Britaniji. (Ž.T.)