OPERACIJA RUBICON

'NEPOVRATNO JE UNIŠTENO ONO PO ČEMU SMO BILI POZNATI I ZBOG ČEGA SU NAS SVI CIJENILI' Švicarska u šoku nakon otkrića špijunskog megaskandala

Sjedište NSA (gore lijevo), prizor iz Falklandskog rata (gore desno), napad na noćni klub La Belle u Berlinu 1986. (dolje lijevo), Ronald Reagan
 Profimedia

Na proizvode švicarske tvrtke Crypto AG, koja je izrađivala kriptografske uređaje kojima su se služili špijuni, vojnici i diplomati, oslanjale su se vlade diljem svijeta. Ova tvrtka svoje strojeve je prodavala u više od 120 država među kojima je bila i Jugoslavija, u vrijeme dok ju je vodio Josip Broz Tito, dok je njegov najbliži pouzdanik bio Aleksandar Ranković, no iako su uređaji bili na dobrom glasu, oni nisu bili sigurni s obzirom na to da su dolazili u dvije verzije.

Naime, većina svjetskih vlada, bez da su znali za to, dobila je verziju uređaja čiju je enkripciju bilo lako dešifrirati, a tu proceduru znali su skriveni vlasnici tvrtke - CIA i zapadnonjemački BND. Zahvaljujući kompromitiranim uređajima Crypto AG-a, njemačkoj i američkoj tajnoj službi bilo je vrlo lako pokrenuti tada neviđenu svjetsku akciju špijuniranja.

Strane su vlade plaćale velik novac SAD-u i Zapadnoj Njemačkoj, za privilegij da im najtajnije poruke čitaju najmanje dvije (a moguće čak i pet ili šest) stranih država.

Nevjerojatnu povijest ove tvrtke, koja je u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća zarađivala milijune dolara, razotkrili su novinari Washington Posta i njemačkog ZDF-a, koji su došli u posjed tajnog CIA-inog dosjea o povijesti operacije prvotno nazvane “Thesaurus” (rječnik), a kasnije “Rubicon”.

Nakon otkrivanja ovog skandala u fokus je došla tzv. švicarska neutralnost, koju sada svi propitkuju s obzirom na to da je ta neutralnost praktički postala dijelom jedinstvenog nacionalnog švicarskog identiteta, piše BBC.

- Naša neutralnost je nepovratno uništena, uobičajen je komentar nakon otkrića afere, javlja BBC.

Naime, Švicarska je kroz povijest svoju neutralnost štitila oružjem, a tijekom Drugog svjetskog rata činila je štošta kako bi osigurala da je se zemlje iz susjedstva klone, poput masovne mobilizacije svih muškaraca starih između 18 i 60 godina koji su branili granicu države.

No, Švicarska je i mnogim zemljama bila od koristi. Nacistička Njemačka u švicarskim bankama pronašla je sigurno mjesto za novac, zlato i umjetnine pokradene diljem Europe, a ponajviše je bila riječ o židovskom blagu.

U isto vrijeme, švicarski general Henri Guisan potajno je razgovarao s Francuzima o tome da se bore na istoj strani ako obje zemlje budu napadnute.

Amerika je tada u Europu poslala Allena Dullesa koji je djelovao iz švicarskog grada Berna iz kojeg je tijekom rata špijunirao Nijemce. Dulles je kasnije postao šef CIA-e, a na vrhuncu Hladnog rata je s J. Edgarom Hooverom iz FBI-a agresivno regrutirao bivše naciste koje su obučavali za špijuniranje komunista i Sovjetskog Saveza.

Ipak, tijekom devedesetih Švicarska je propitivala svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu.

Povijesne knjige pisane su tako da uključuju sramotnu politiku vraćanja židovskih izbjeglica na granice, oformljene su istražne komisije, podignuti su spomenici, a ministar švicarske vlade Kaspar Villiger službeno se ispričao.

Villigera, naime, danas optužuju da je, dok je bio ministar obrane tijekom devedesetih, znao da CIA kontrolira tvrtku Crypto AG i prodaje strojeve koji su služili za špijuniranje svjetskih vlada.

No, Villiger to poriče iako je zanimljivo da kao ministar obrane, kako tvrdi, nikada nije čuo za te strojeve.

Tvrtka Crypto AG likvidirana je tek prije dvije godine i podijeljena na dvije sljednice - CyOne i Crypto International. CySec je zadržala istog direktora koji je bio na čelu Cryptoa zadnje desetljeće, koji je gotovo sigurno znao za vezu s CIA-om, dok je vlasnik Crypto Internationala vjerovao kako kupuje brend koji ulijeva povjerenje.

Švicarska vlada, koja je također morala znati za pravu svrhu Crypto AG-a, tek je ove godine odlučila ukinuti dozvolu za izvoz CyOne-u, vjerojatno čim su doznali da se mediji spremaju razotkriti čitav slučaj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 00:54