El Niño u Pacifiku trebao bi do kraja godine doseći vrijednosti više od svih dosad izmjerenih, a najnovije sezonske prognoze europskog servisa Copernicus zbog toga Europi najavljuju vlažniju i blažu zimu od prosjeka. Ipak, iznad Sjevernog pola polarni vrtlog neuobičajeno rano slabi, što bi tu sliku moglo poremetiti, upozorava britanski Met Office.
Prema najnovijem pregledu sezonskih prognoza Copernicusove službe za klimatske promjene (C3S), objavljenom 10. studenoga, indeksi temperature površine mora kojima se prati El Niño i dalje upućuju na isti scenarij kao i prethodnih mjeseci. Događaj bi oko kraja kalendarske godine trebao doseći vrijednosti više od svih zabilježenih, a potom tijekom ostatka prognostičkog razdoblja postupno slabiti. Copernicusove prognoze objedinjuju modele devet centara, među kojima su ECMWF, Met Office, Météo-France, njemački DWD, američki NCEP i Japanska meteorološka agencija.
Pacifik topliji za više od tri stupnja
Koliko je stanje neobično, pokazuju brojke francuske meteorološke službe Météo-France. U središnjem i istočnom dijelu ekvatorskog Pacifika odstupanje temperature površine oceana u rujnu je u prosjeku premašilo 3 °C, a za cijelo posljednje tromjesečje bilo je iznad 2 °C. Već to ovu epizodu svrstava među najjače ikad zabilježene, navode Francuzi, koji se pritom oslanjaju na indeks Niño 3.4, izračunat za pojas između 5° sjeverne i 5° južne geografske širine.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u pregledu za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. ide i korak dalje. Kombinacija više modela, prema WMO-u, predviđa da će prosječno sezonsko odstupanje u području Niño 3.4 doseći oko +3,8 °C, s vrhuncem zatopljenja oko prosinca. Razlike među pojedinim prognostičkim sustavima pritom su male, što upućuje na visoku pouzdanost prognoze.
Météo-France vrhunac očekuje u studenome ili prosincu te navodi da bi najveći intenzitet mogao biti bez presedana od 1950. godine, a slabljenje bi trebalo uslijediti postupno početkom 2027..
- Modeli sezonske prognoze u svojim listopadskim simulacijama predviđaju daljnje pojačavanje odstupanja temperature površine oceana u tom području. Amplituda odstupanja koja su već prisutna u ekvatorskom Pacifiku, kao i te prognoze, pokazuju da je aktualna epizoda El Niña među najintenzivnijima zabilježenima od 1950. - kaže Lauriane Batté, klimatologinja Météo-Francea.
Specijalizirani portal Severe Weather Europe, koji je analizirao podatke američke agencije NOAA, govori o najjačem "super El Niñu" u posljednjih nekoliko desetljeća. Od tri ranija takva događaja po rasporedu oceanskih anomalija ovome se, prema toj analizi, približava jedino onaj iz zime 1997./1998..
Što to znači za Europu
Copernicus predviđa da će zima biti vlažnija od prosjeka gotovo na cijelom kontinentu, izuzev krajnjih sjevernih i južnih područja. Iznadprosječne temperature vrlo su vjerojatne na jugozapadu Europe, a blaže vrijeme vjerojatniji je ishod i drugdje, iako je za sjeveroistok pouzdanost manja. Raspored tlaka, s višim vrijednostima nad Sjevernim polom i nižima u umjerenim širinama, podsjeća na negativnu fazu Arktičke oscilacije.
Sličnu sliku daje i studena inačica sezonskog modela ECMWF-a koju je obradio Severe Weather Europe: nad većim dijelom kontinenta dominira anticiklona, a između nje i niskog tlaka nad Atlantikom struji blagi jugozapadni zrak. Posljedica su uglavnom iznadprosječne temperature i obilnije oborine, osobito na zapadu Europe. Kratki prodori hladnijeg zraka sa sjevera ipak su mogući kad se atlantske ciklone premjeste nad sjever kontinenta.
Prema mjesečnoj razradi istog portala, prosinac bi na jugu Europe trebao počinjati blago, a na sjeveru bliže prosjeku. Siječanj bi posvuda bio blaži od uobičajenog, najizraženije na sjeveru i istoku, dok bi veljača ostala blaga, uz više snijega na sjeveru i sjeveroistoku. U ožujku bi jug i dalje bio blag, a sjever bi se vratio prema uobičajenim vrijednostima.
Météo-France pak podsjeća na prosječni signal izveden iz svih zima s El Niñom u posljednjih 50 godina. Početkom zime, u studenome i prosincu, on donosi niži tlak nad sjevernim Atlantikom te nešto više kiše i blaže temperature u zapadnoj Europi. U siječnju i veljači signal pogoduje hladnijem vremenu na Skandinaviji, toplijem na Mediteranu i nešto obilnijoj kiši na jugozapadu Europe.
No, francuski stručnjaci upozoravaju da ti učinci nisu pravilo i ne ovise izravno o jačini epizode: vrlo snažni El Niñi poklapali su se i s toplijim i sa svježijim zimama u zapadnoj Europi. Utjecaj El Niña na Europu, dodaju, u pravilu je znatno slabiji od utjecaja klimatskih promjena, koje se na tom kontinentu osobito izraženo očituju rastom temperatura.
Loše vijesti za skijaše
Više oborina ipak ne znači automatski i više snijega. Prema Severe Weather Europe, sezonski obrazac nije povoljan za snijeg na širem području, osim na sjeveru kontinenta i u visokim planinama poput Alpa, jer blaža zračna masa podiže granicu snijega iznad uobičajene. Većina skijališta mogla bi stoga imati tešku sezonu s ispodprosječnim prirodnim snježnim pokrivačem, dok bi najviši predjeli iznad 1800 do 2000 metara mogli dobiti i više snijega od prosjeka.
Najnoviji izračun, u odnosu na prethodni, središnjem i jugoistočnom dijelu Europe donosi i manje snijega. Ni usporedba sa zimom 1997./1998. ne ohrabruje: ta je sezona u većem dijelu Europe bila blaža od uobičajene, a manjak snijega protezao se od srednje Europe i Ujedinjenog Kraljevstva do jugoistoka kontinenta. Autor analize ipak naglašava da je to tek jedan primjer koji se ne mora ponoviti.
Iznenađenje iznad Arktika
Dok sezonski modeli crtaju blagu zimu, visoko iznad Sjevernog pola razvija se priča koja bi mogla promijeniti tijek događaja. Stratosferski polarni vrtlog, prsten zapadnih vjetrova koji na jesen inače jača, već je neuobičajeno izdužen, a Met Office bilježi znakove naglog stratosferskog zatopljenja (SSW). Kako je objavio Guardian, modeli upućuju na to da bi vrtlog u idućih desetak dana mogao znatno oslabiti, i to baš kad bi trebao jačati.
Pri takvom zatopljenju temperatura visoko u stratosferi može u nekoliko dana porasti i za 50 °C, a zapadni vjetrovi oko vrtloga slabe ili čak mijenjaju smjer. Najraniji zabilježeni veliki SSW dogodio se 28. studenoga 1968., a podaci se prikupljaju od 1958.. Dogodi li se ovaj put, bio bi iznimno rano u sezoni, naglašavaju u Met Officeu.
Veza s El Niñom nije slučajna. Pojačana grmljavinska aktivnost nad središnjim Pacifikom oslobađa goleme količine topline u atmosferu i jača velike atmosferske valove, koji se potom mogu širiti uvis i remetiti vrtlog.
- El Niño u osnovi pojačava valove u troposferi, vijugavu mlaznu struju. Ti se valovi mogu širiti prema gore u stratosferu, udarati i remetiti taj krug vjetrova oko polarne stratosfere te ga pomaknuti s Pola, deformirati ili čak razdvojiti - objašnjava meteorolog Met Officea Aidan McGivern .
Prema ECMWF-ovim prognozama na koje se poziva Met Office, temperature u stratosferi i dalje rastu, a mnogi članovi ansambla pokazuju da bi se vjetrovi oko vrtloga tijekom idućeg tjedna mogli nakratko okrenuti. Ipak, taj bi obrat bio razmjerno slab i kratkotrajan, pa ostaje neizvjesno hoće li biti zadovoljena definicija velikog SSW-a.
Hladnoća nije zajamčena
Učinci takvog događaja mogu se u idućih dva do šest tjedana spustiti u troposferu, oslabiti atlantsku mlaznu struju i pogodovati stvaranju blokirajućih anticiklona, a o njihovu položaju ovisi kakvo ćemo vrijeme osjetiti. Guardian navodi da bi na sjeveru Europe mogla porasti vjerojatnost hladnijeg i stabilnijeg vremena, no jaki val hladnoće u idućih dva do tri tjedna ocjenjuje malo vjerojatnim.
- Znamo da El Niño kroz taj lanac događaja povećava izglede za nagla stratosferska zatopljenja, a znamo i da ona povećavaju izglede za hladnije vrijeme u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dakle, imamo lanac događaja koji možemo početi najavljivati znatno unaprijed - kaže McGivern.
Met Office ipak upozorava da je kod tako ranog događaja neizvjesnost još veća jer je na sjevernoj hemisferi tada općenito manje hladnog zraka nego kasnije tijekom zime. Severe Weather Europe dodaje da dva velika modela već pokazuju i mogući poremećaj polarnog vrtloga sredinom zime.
Svijet na udaru, globalni rekord na vidiku
Posljedice El Niña već se osjećaju. Météo-France navodi pojačanu sušu u Srednjoj Americi i Indoneziji te osobito aktivnu sezonu ciklona na sjevernom Pacifiku. Copernicus predviđa vlažnije razdoblje na jugoistoku Južne Amerike, jugozapadu Sjeverne Amerike te u dijelovima istočne Afrike i istočne Azije, a sušnije na jugu Afrike, sjeveru Južne Amerike i u indonezijsko-malajskom otočju.
Najveća bi posljedica mogla biti globalna. Prema Météo-Franceu, Copernicus je u kolovoškom pregledu izvijestio da su globalne površinske temperature izjednačile rekord iz ožujka 2024., zbog zajedničkog učinka klimatskih promjena i jačanja El Niña. Snažna epizoda zato povećava izglede da se prosječna temperatura planeta u 2027. približi rekordu iz 2024. ili ga premaši, a te je godine zagrijavanje nadmašilo simboličnu granicu od 1,5 °C u odnosu na razdoblje 1850.-1900.
U međuvremenu, Sredozemlje već prolazi burnu jesen. Prema pisanju Guardiana, ciklona produbljena nad Sredozemnim morem trebala je u ponedjeljak donijeti obilnu kišu i jak vjetar u središnju i južnu Italiju, s više od 100 milimetara kiše u 24 sata na višim predjelima juga, a zatim se preko Jonskog mora premjestiti prema Grčkoj. Meteorolozi će idućih tjedana pomno pratiti hoće li se promjene u stratosferi spustiti do razine na kojoj nastaje svakodnevno vrijeme, a nove Copernicusove sezonske prognoze objavljuju se svakog 10. u mjesecu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....