Zastoj u planovima američkog predsjednika Donalda Trumpa mogao bi dovesti do situacije u kojoj će pojas Gaze ostati podijeljen na dio pod izraelskom i dio pod Hamasovom kontrolom. Nekoliko stranih medija navodi da nema napretka na diplomatskom terenu te da izraelska strana poručuje kako će se povući iz Gaze čim se Hamas razoruža i na scenu stupe međunarodne mirovne snage. No, kako stvari stoje, to se neće dogoditi uskoro, a neki upozoravaju da neće ni poslije.
U razgovoru za agenciju Reuters šest europskih dužnosnika potvrdilo je da su planovi o poslijeratnoj Gazi, kojom bi upravljala tehnokratska vlada, u zastoju te je izgledno da bi obnova opustošenog komada zemlje uz Mediteran mogla početi samo u dijelu koji kontrolira Izrael. Riječ je o 53 posto terena, uključujući velik dio poljoprivrednih površina, grad Rafah na jugu, dijelove grada Gaze i druga urbana područja. Oko dva milijuna Palestinca u međuvremenu se stišće u ostatku Gaze u šatorskim naseljima.
Prva faza primirja velikim je dijelom završena. Hamas je Izraelu predao 20 živih talaca i tijela 24 mrtva zarobljenika. U drugoj fazi očekuje se izraelsko povlačenje, no sudeći prema izjavama s obje strane, to se neće brzo dogoditi. Štoviše, sugovornici Reutersa tvrde da se podijeljena Gaza čini sve izglednijim ishodom dvogodišnjeg sukoba IDF-a i Hamasa. Izrael inzistira na međunarodnim snagama, ali te zemlje nisu sklone brzom raspoređivanju svojih vojnika u Gazu.
Osim toga, preduvjet je da sudjeluju isključivo u mirovnim operacijama, što nikako ne uključuje mogućnost moderiranja palestinskim militantnim grupama. Linija koja u ovom trenutku dijeli Gazu mogla bi tu ostati "do daljnjega", reklo je Reutersu 18 izvora, uključujući i šest spomenutih Europljana. Američki potpredsjednik J. D. Vance i zet američkog predsjednika Jared Kushner prošli su mjesec izjavili da bi obnova dijelova pod izraelskom kontrolom mogla početi i prije druge faze. Dok Izrael na tim dijelovima utvrđuje položaje, Hamas se regrupira u ostatku Gaze, u procesu se sukobljavajući s konkurentskim skupinama.
Hamas i Palestinska samouprava su postigli dogovor o kontroli nad Gazom
S druge strane granice izraelski premijer Benjamin Netanyahu neobično uspješno odolijeva svim pritiscima. Kako piše politički magazin Foreign Policy u posljednjoj analizi situacije u Izraelu, Netanyahu se pokazao kao tvrdoglavo otporan političar, jedini dosad koji je uspio preživjeti tako katastrofičan vanjski udarac u vrijeme dok je "on bio na straži". Uoči izbora u Izraelu, koji su zakazani za sljedeći listopad, Netanyahu, koji je na vlasti zahvaljujući koaliciji s najtvrđom izraelskom desnicom, drži se narativa o velikoj pobjedi u Gazi dok sve kritičare prikazuje kao unutarnje neprijatelje. Iako se iza njega još vuku repovi kaznenih istraga, iako nije uspio u totalnoj pobjedi u Gazi, iako se 7. listopada dogodio baš njemu, a ankete mu ne idu u prilog, prema mišljenju FP-a izraelski dugovječni premijer ima šansu za novi mandat.
Čak i ako ne pobijedi, mogao bi spriječiti opoziciju da formira novu vladu. U Izraelu ga i vole i mrze. Polarizirajuća je ličnost, no to je obilježavalo izraelsku politiku i prije njegova dolaska. Njegova je koalicija još uoči izraelskog "11. rujna" neumorno radila na prisvajanju izraelskog Vrhovnog suda, koristeći nezapamćeno oštru političku retoriku nazubljenu prema Palestincima. Krajnji desničari, s kojima je koalirao, tražili su - i dobivali - sve veću financijsku pomoć za izraelske naseljenike na Zapadnoj obali.
Počeo je i kulturni rat zbog kojega je Izrael mjesecima prije rata bio bombardiran masovnim prosvjedima protiv Netanyahuove vlade. Iskoristio je, kako pišu autori FP-a, 7. listopada kako bi se obračunao s elitom u sigurnosnom aparatu i obavještajnoj službi, a najpoznatiji primjer je otkaz koji je dobio Ronen Bar, šef Shin Beta, koji je premijera javno kritizirao da koristi državni aparat protiv prosvjednika.
Popularnost se Netanyahuu i njegovoj vladi sunovratila nakon napada, ali se oporavila nakon ubojstva Hasana Nasralaha, vođe Hezbolaha, 2024. godine. Prema aktualnim anketama, imao bi 52 od 120 zastupnika u Knessetu. Međutim, Netanyahu ima i nekoliko prednosti uoči izbora iduće godine.
Osim što mu odlučivanje o ratu i vojnim operacijama može poslužiti kao način da odgodi izbore i tempira ih kad mu odgovara, iza njega stoji dio biračkog tijela koji podržava njegovu politiku. Izraelska ekonomija pokazala se otpornom unatoč ratu, a Netanyahu se profilirao kao jastreb, što je oduvijek bio, koji otvoreno i jasno izražava protivljenje bilo kakvoj palestinskoj državi. S druge strane, dvije arapske stranke trebale bi osvojiti oko deset zastupnika u Knessetu, no opozicijske stranke teško da će s njima koalirati.
Opozicija je općenito podijeljena o svemu, osim u protivljenju mrskom premijeru. Osim toga, prema mišljenju autora FP-a, opozicija je propustila iskoristiti rat u Gazi za rušenje premijera. Netanyahu, s druge strane, može iskoristiti rat i kasnije uspješne obračune s izraelskim protivnicima u regiji kako bi poboljšao svoje šanse. Jedina tema u kojoj je Netanyahu stajao na jednoj strani, a opozicija i većina Izraelaca na drugoj je bilo pitanje talaca. Premijer ih je stavio postrani, što je veliki zaokret u tradicionalnoj izraelskoj politici, te nastavio s obračunom. Ipak, zahvaljujući Trumpovoj medijaciji, zarobljeni, i mrtvi i živi, vraćeni su u Izrael, čime je Netanyahu u poziciji da kaže da je ostvario i taj cilj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....