-
Trump: ‘NATO su kukavice‘
-
Reuters i AP: SAD raspoređuje tisuće marinaca na Bliski istok
-
Hamenei: ‘Napadi na Turku i Oman su operacija pod lažnom zastavom‘
-
Vrhovni vođa zaprijetio: ‘Više niste sigurni ni na odmoru‘
-
Zaokret: Britanija SAD-u ustupila svoje baze za napade u Hormuškom tjesnacu
-
Iran: ‘Starmer dovodi u opasnost britanske živote‘
Sve događaje vezane uz rat na Bliskom istoku pratili smo detaljno i jučer. OPŠIRNIJE
Trump: ‘Približavamo se ispunjenju ciljeva, razmatramo postupno smanjenje aktivnosti‘
Američki predsjednik Donald Trump u petak kasnije navečer ponovno se obratio javnosti objavom na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
"Približavamo se ispunjenju naših ciljeva dok razmatramo postupno smanjenje naših velikih vojnih napora na Bliskom istoku u odnosu na iranski teroristički režim:
1. Potpuna degradacija iranskih raketnih sposobnosti, lansera i svega ostalog što se na njih odnosi.
2. Uništavanje iranske obrambene industrijske baze.
3. Eliminacija njihove mornarice i zračnih snaga, uključujući protuzračno oružje.
4. Nikada ne dopustiti Iranu da se približi nuklearnim sposobnostima i uvijek biti u poziciji u kojoj SAD može brzo i snažno reagirati na takvu situaciju, ako do nje dođe.
5. Zaštita, na najvišoj razini, naših bliskoistočnih saveznika, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge.
Hormuški tjesnac morat će čuvati i nadzirati, prema potrebi, druge zemlje koje ga koriste - Sjedinjene Države ga ne koriste! Ako se od nas to zatraži, pomoći ćemo ovim zemljama u njihovim naporima na Hormuzu, ali to ne bi trebalo biti potrebno nakon što iranska prijetnja bude iskorijenjena. Važno je da će to za njih biti laka vojna operacija", napisao je Trump.
Iranski šef diplomacije: ‘Starmer dovodi britanske živote u opasnost‘
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da premijer Keir Starmer "dovodi britanske živote u opasnost" zbog odluke Londona da dopusti SAD-u korištenje britanskih baza za napade na iranske lokacije u Horuškom tjesnacu.
Upozorio je također da će Iran "iskoristiti svoje pravo na samoobranu".
"Velika većina britanskog naroda ne želi nikakvu ulogu u izraelsko-američkom ratu protiv Irana... Ignorirajući vlastiti narod, gospodin Starmer dovodi britanske živote u opasnost, dopuštajući da se britanske baze koriste za agresiju protiv Irana".
Trump kaže da ne želi prekid vatre: ‘Harg? Možda imam plan, možda nemam‘
Razgovarajući s novinarima ispred Bijele kuće, Donald Trump je, na pitanje ima li plan za iranski otok Harg, odgovorio: "Možda imam plan, možda nemam, ali kako bih to ikada rekao novinaru.
"To je svakako mjesto o kojem ljudi pričaju", dodao je.
Ranije su za Axios četiri izvora upoznata sa situacijom otkrila da Trumpova administracija razmatra planove za okupaciju ili blokadu Harga kako bi izvršili pritisak na Teheran da ponovno otvori Hormuški tjesnac.
Preko postrojenja na tom otoku odvija se 90 posto iranskog izvoza sirove nafte.
Na pitanje što je mislio kada je rekao da je rat u Iranu vojno dobiven, odgovorio je da SAD "slobodno djeluje" po Iranu i da su vojno "gotovi".
Na pitanje o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca kako bi se omogućile ključne pošiljke nafte i plina, Trump je odgovorio: "Mi ga ne koristimo. U određenom trenutku, otvorit će se sam od sebe".
Kaže da bi "bilo lijepo" kada bi se zemlje koje koriste tjesnac, poput Kine, "uključile".
Na pitanje o kraju rata, Trump je odgovorio: "Ne želim prekid vatre. Ne prekida se kada doslovno uništavate drugu stranu".
Šefica britanske oporbe: ‘Ovo je majka svih preokreta‘
Nakon što je britanska vlada ipak odlučila dopustiti SAD-u da koristi njezine baze za akcije u Hormuškom tjesnacu, odnosno kao "kolektivnu samoobranu" regije,
Ta odluka označava promjenu stava Londona, s premijerom Keirom Starmerom koji odbija pridružiti se ratu protiv Irana.
Istovremeno, oporba je pozivala na veću suradnju s SAD-om - unatoč rastućim kritikama rata u drugim zemljama - a o svemu se oglasila i šefica Konzervativne stranke Kemi Badenoch.
U kratkoj objavi na društvenim mrežama, opisala je taj potez kao "majku svih potpunih zaokreta" (Mother of all U-turns).
Zaokret: Britanija odobrila američko korištenje svojih baza za napade u Hormuškom tjesnacu
Britanska vlada se, nakon što je ranije dopustila američkim snagama da koriste britanske baze za operacije sprječavanja Irana da ispaljuje projektile koji ugrožavaju britanske interese ili živote u petak složila da bi se američka upotreba britanskih baza sada mogla proširiti i na zaštitu brodova u Hormuškom tjesnacu, prenosi BBC.
Britanija i dalje neće biti izravno uključena u napade, a Downing Street kaže da "načela britanskog pristupa sukobu ostaju ista".
Glasnogovornik vlade kaže da su se ministri danas složili da bi se baze sada mogle koristiti za "američke obrambene operacije" usmjerene na "sposobnosti koje se koriste za napad na brodove u Hormuškom tjesnacu".
Dodaju da su "ministri naglasili potrebu za hitnom deeskalacijom i brzim rješavanjem rata".
NATO povlači sve vojnike iz savjetodavne misije u Iraku
NATO je povukao sve svoje trupe iz savjetodavne misije u Iraku, priopćio je vojni savez. Dužnosnik NATO-a, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da se radi o "nekoliko stotina" vojnika.
NATO je rekao da će njegova misija nastaviti iz vojnog sjedišta u Napulju u Italiji, savjetujući iračke sigurnosne snage i pomažući im u izgradnji njihovih kapaciteta, prenosi Sky News.
Dosad najveća prijetnja iranske vojske Zapadu: ‘Više nigdje niste sigurni, niti na odmoru!‘
Glasnogovornik iranskih oružanih snaga zaprijetio je progonom političkih i vojnih protivnika izvan bojnog polja, upozoravajući da više neće biti sigurni čak ni na putovanjima ili na odmoru.
Abolfazl Šekarči rekao je da su dužnosnici, zapovjednici, piloti i vojnici pod nadzorom te da bi mogli biti meta napada diljem svijeta, prema novinskoj agenciji Tasnim, koja je povezana s Iranskom revolucionarnom gardom.
Opširnije možete pročitati OVDJE.
Iranski vrhovni vođa: ‘Napadi na Tursku i Oman su operacije pod lažnom zastavom‘
Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei je u novoj pisanoj optužio iranskog "cionističkog neprijatelja" za izvođenje"operacija pod lažnom zastavom na Tursku i Oman kako bi bili pripisani Iranu, umjesto toga okrivljujući "obmanu cionističkog neprijatelja" u referenci na Izrael.
Rekao je da se ista taktika može ponoviti i u nekim drugim zemljama.
Treći iranski vrhovni vođa objavio je pisanu poruku na devet stranica povodom perzijskog novogodišnjeg festivala Nowruz, koja je danas pročitana na državnoj televiziji te nema video ili audio zapisa vrhovnog vođe koji je prati.
Unatoč iranskim zračnim napadima na razne zemlje Bliskog istoka, također je rekao da Iran "čvrsto" vjeruje u jačanje odnosa sa susjednim državama.
Obećao je godinu dana "ekonomije otpora pod nacionalnim jedinstvom i nacionalnom sigurnošću".
Također je pozvao Pakistan i Afganistan da poboljšaju svoje odnose, pa čak i da ponude pomoć Iranu. Ustvrdio je da je "neprijatelj poražen" i uvjerava da iranska vlada "ostaje na mjestu".
‘Imali smo tri rata u godinu dana‘
U poruci kaže da je Iran u godinu dana već prošao kroz tri rata - jedan s Izraelom u lipnju, drugi trenutačni rat i treći rat smrtonosnih iranskih prosvjeda protiv establišmenta koji su započeli krajem prosinca prošle godine.
Pozdravio je one koji su sudjelovali u proestablišmentskim skupovima i pozvao ljude da slave Nowruz s obzirom na to da je njegov otac, ajatolah Ali Hamnei, nedavno poginuo u ratu.
Vrhovni vođa nazvao je očevu smrt 28. veljače "tragedijom mučeništva" "voljenog vođe".
Hamnei je također postavio slogan za ovu godinu. "Ekonomija otpora u sjeni nacionalnog jedinstva i nacionalne sigurnosti".
Ovo je tek treća izjava novog vrhovnog vođe, koji se još nije pojavio u javnosti.
Trump: ‘Nisam mislio da ću toliko koristiti vojsku, ide nam ekstremno dobro‘
Donald Trump je u Bijeloj kući u govorio i o iranskom ratu, ocijenivši da se SAD "ekstremno dobro" snalazi u sukobu i tvrdeći da je "58 brodova uništeno u dva dana".
Iranska mornarica je također imala "sjajne" brodove, kaže Trump, ali "razlika je bila u tome što ih nisu znali koristiti".
"Nisam mislio da ću je toliko koristiti, ali drago mi je što sam je ponovno izgradio", rekao je govoreći o američkoj vojsci, uključujući njezine operacije u Venezueli u siječnju.
Reuters: SAD raspoređuje još tisuće vojnika na Bliski istok; AP: Kreću tri broda i 2500 marinaca
Američka vojska raspoređuje tisuće dodatnih marinaca i mornara na Bliski istok oko tri tjedna prije roka, rekla su u petak tri američka dužnosnika za Reuters, a Reuters dodaje da se radi o raspoređivanju amfibijskog jurišnog broda USS Boxer, zajedno s njegovom ekspedicijskom jedinicom marinaca i pratećim ratnim brodom.
AP, pak, javlja da SAD raspoređuje još 3 ratna broda i otprilike 2500 marinaca na Bliski istok, pozivajući se na neimenovanog dužnosnika.
Nije donesena odluka o slanju vojnika u sam Iran, rekli su dužnosnici, ali će izgraditi kapacitete za buduće operacije na Bliskom istoku. Izvori nisu potvrdili kakva će biti uloga dodatnih snaga.
Ovo dolazi nakon što je Reuters izvijestio da administracija predsjednika Donalda Trumpa razmatra raspoređivanje tisuća američkih vojnika kako bi pojačala svoju operaciju na Bliskom istoku.
Trump je u četvrtak novinarima rekao da ne šalje nove snage nigdje, ali da ako to namjerava, neće to otkriti.
Anonimni izvori nisu otkrili kakva će biti uloga dodatnih snaga. No, jedan od dužnosnika rekao je da vojnici napuštaju zapadnu obalu Sjedinjenih Država oko 3 tjedna prije roka.
Bijela kuća i Pentagon nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Iran odredio sigurnu rutu za prolazak kroz Hormuz. Netko im je već platio dva milijuna dolara
Iran je odredio "sigurnu" rutu kroz svoje teritorijalne vode u Hormuškom tjesnacu i trebao bi uskoro utvrditi službeni postupak za izdavanje dozvola brodovima u tranzitu, piše u analizi specijalizirana tvrtka Lloyd‘s List.
Najmanje devet brodova izašlo je iz Hormuškog tjesnaca ‘sigurnim‘ koridorom kroz iranske teritorijalne vode pokraj otoka Larak, s kojeg ih iranska mornarica i lučka uprava vizualno procjenjuju, stoji u izvješću kompanije za analizu i pomorske vijesti, objavljenom u srijedu.
Nekoliko tankera prošlo je kroz tjesnac nakon iranske provjere i diplomatskih intervencija, a jedan operater navodno je Iranu platio tranzitnu pristojbu od dva milijuna dolara, navodi Lloyd‘s List.
Više pročitajte OVDJE.
Trump nazvao NATO ‘kukavicama‘ i tvrdi da je rat s Iranom ‘vojno dobiven‘
Donald Trump pokrenuo je još jedan verbalni napad na NATO na društvenim mrežama, nazivajući savez ‘KUKAVICAMA‘.
Pišući na Truth Socialu, američki predsjednik kaže da je "tako lako" za članice NATO-a pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, ali se ne žele upuštati u "jednostavan vojni manevar".
Borba protiv Irana je "vojno DOBIJENA", kaže Trump, i postoji "vrlo mala opasnost" za savez.
Nakon što je oštro kritizirao izostanak podrške, dodao je da će SAD "ZAPAMTITI!"
Podsjetimo, analitičari su dugo upozoravali da će Iran zatvoriti Hormuški tjesnac u slučaju bilo kakvog napada.
Upravo se to dogodilo, a ipak se čini da nije postojao plan za borbu protiv tog poteza unaprijed. Također, saveznici NATO-a nisu konzultirani prije američko-izraelskog napada na Iran.
Sukob na Bliskom istoku zakočio svjetsku trgovinu - WTO
Rat protiv Irana i eskalacija napetosti na Bliskom istoku zakočili su svjetsku trgovinu, uz više troškove prijevoza, konstatira Svjetska trgovinska organizacija (WTO).
Robna razmjena trebala bi usporiti u 2026. godini na 1,9 posto, odražavajući normalizaciju nakon prošlogodišnjeg 4,6-postotnog skoka na krilima ubrzanih narudžbi kojima su kompanije nastojale preduhitriti najavljene više američke carine.
U listopadu WTO je bio procijenio da će robna razmjena u 2025. godini porasti za 2,4 posto.
Uz val narudžbi, poticaj razmjeni u 2025. bila je i potrošnja na umjetnu inteligenciju, utvrdili su u WTO-u.
Trgovina dobrima koja omogućuju upotrebu umjetne inteligencije poskočila je lani za čak 4,18 bilijuna dolara, što odgovara stopi od 21,9 posto.
Ta su dobra činila čak 42 posto povećanja vrijednosti svjetske trgovine, iako su predstavljali tek šestinu razmjene, ističu, uz napomenu da su proizvodi poput čipova, poluvodiča i opreme za prijenos podataka bili izuzeti iz većine novih carina.
Veći troškovi
U 2026. razmjena robe i usluga trebala bi porasti za 2,7 posto, neznatno snažnije nego lani.
Sukob na Bliskom istoku ugrozio je razmjenu, uz skok cijena energije koji podiže troškove prijevoza, upozoravaju u WTO-u.
Ako se sukob oduži, svjetska robna trgovina mogla bi ove godine porasti i za samo 1,4 posto, upozoravaju u WTO-u, a trgovina uslugama za 4,1 posto.
"Rast cijena energije kroz dulje vremensko razdoblje mogao bi donijeti veće rizike za svjetsku trgovinu, uz moguće prelijevanje efekata na opskrbu hranom i troškovne pritiske na potrošače i kompanije", objašnjava WTO glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala.
Europljani će pomoći oko Hormuškog tjesnaca tek kad napadi prestanu: ‘Ovo nije naš rat‘
Nakon što su se u početku protivile akcijama zaštite brodova koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, europske su se vlade jučer, kako se činilo, predomislile.
Pet europskih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i Japan i Kanadu, izrazile su svoju "spremnost da doprinesu odgovarajućim naporima kako bi se osigurao siguran prolaz" kroz ključni brodski put.
No, naknadni komentari čelnika sugeriraju da ova predanost dolazi s nekim značajnim uvjetima, piše Sky News.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je nakon summita EU u Bruxellesu da će se Rim uključiti tek "u postkonfliktnoj fazi". Ali to bi bio "doprinos", a ne talijanska misija za probijanje de facto iranske blokade plovnog puta.
Nizozemski premijer Rob Jetten jučer je rekao da ovo "nije naš rat" - uobičajena rečenica u Europi.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius također je ovog tjedna rekao da će se njemačko raspoređivanje dogoditi tek nakon primirja i kao dio međunarodnog mandata.
Francuski premijer Emmanuel Macron izjavio je ovog tjedna da bi Francuska mogla pomoći u pratnji brodova kroz rutu, ali tek "nakon što prestanu zračni napadi".
Donald Trump prethodno se zalagao za podršku NATO-a i upozorio savez na "vrlo lošu" budućnost ako saveznici ne pomognu u otvaranju tjesnaca. Kasnije je rekao da SAD-u ne treba pomoć NATO-a.
Pistorius je naglasio: "Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli."
Macron je rekao da Francuska "nije stranka u sukobu".
Malo je europskih zemalja signaliziralo otvorenost prema američkom zahtjevu. Tek su Danska, Estonija i Litva otvorene su za razgovor.
Ukrajina pomaže u obrani od dronova na Bliskom istoku
Ukrajina je rasporedila neke od svojih obrambenih tehnologija na Bliskom istoku kako bi pomogla zemljama Perzijskog zaljeva u borbi protiv napada dronovima, rekao je jedan od njezinih visokih obrambenih dužnosnika, piše Sky News.
Rustem Umerov je na društvenim mrežama rekao da ukrajinski vojni stručnjaci djeluju u UAE-u, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Kuvajtu i Jordanu.
Rekao je da se ukrajinski obrambeni sustavi koriste posebno protiv napada dronovima.
"Jedinice za presretanje raspoređene su kako bi zaštitile civilnu i kritičnu infrastrukturu. Također se radi na proširenju područja pokrivenosti", dodao je Umerov.
Podsjetimo, Ukrajina vodi vlastiti rat s Rusijom od 2022. Rusija koristi iranske dronove Shahed tijekom cijelog tog sukoba, a Ukrajina je razvila svoju obranu protiv ovog određenog modela.
Vodimitr Zelenski, koji je prethodno rekao da iranski rat odvlači pažnju od mirovnih napora u Ukrajini, kazao je britanskim zastupnicima ranije ovog tjedna da se 201 ukrajinski stručnjak za borbu protiv dronova već nalazi na Bliskom istoku, a deseci drugih su "spremni za raspoređivanje".
Mornari na brodovima zapelima u Perzijskom zaljevu moraju štedjeti hranu i vodu
Pomorci zapeli u Perzijskom zaljevu kažu da su prisiljeni štedjeti hranu i vodu, piše AFP.
"Trenutno nemamo dovoljno vode na brodu", kaže indijski radnik na brodu za punjenje gorivom kod Iraka.
"Do jučer smo imali odgovarajuću pitku vodu, vodu za kupanje i ostalo. Ali sada, budući da je pitke vode ponestalo, kontaktirali smo vlasnika i nadam se da ćemo vodu dobiti danas ili sutra. U međuvremenu prokuhavamo vodu za piće", dodaje mornar, koji je tražio da ga se identificira samo prezimenom Pereira.
Oko 20.000 pomoraca nasukano je u Zaljevu zapadno od Hormuškog tjesnaca nakon iranskih prijetnji napadom na brodove koji putuju kroz tjesnac, izvijestila je Međunarodna pomorska organizacija UN-a (IMO).
Kapetan drugog broda kaže da je njegov brod zaglavljen kod Katara u blizini velikog postrojenja za ukapljeni prirodni plin Ras Laffan, koje je u srijedu i četvrtak pretrpjelo iranski napad.
Posada broda počela je štedjeti hranu i vodu na brodu, kaže, dodajući da je 25 članova posade napustilo brod, a 95 ih je ostalo na brodu.
"Ako se luka potpuno zatvori, onda nema mogućnosti da se posada izvuče", kaže.
SAD ‘razmatra okupaciju iranskog otoka‘
Washington razmatra planove za okupaciju ili blokadu iranskog otoka Kharg, izvijestio je Axios.
Cilj ovog poteza bio bi izvršiti veći pritisak na Iran da ponovno otvori Hormuški tjesnac, rekla su četiri izvora upoznata s problemom.
Prošli tjedan SAD su bombardirale vojne objekte na malom otoku u Zaljevu - koji prerađuje 90% iranskog izvoza nafte - ali nisu napale njegovu naftnu infrastrukturu.
Vojni analitičar, profesor Michael Clarke, rekao je da bi se američka invazija na otok Harg "mogla dogoditi za nekoliko tjedana" zbog njegove ograničene obrane.
"Ako Amerikanci okupiraju Harg, mogli bi prekinuti skladištenje i zapravo onemogućiti Iranu da i dalje pumpa naftu na otok. I tada stvari postaju stvarno ozbiljne za Iran", rekao je Clarke.
Za SAD bi bilo korisnije preuzeti kontrolu nad otokom nego ga bombardirati, "jer bi to onda bila slavina koju bi mogli otvarati i zatvarati", rekao je Clarke.
Iranska raketa uletjela u izraelski dnevni boravak
Iran nastavlja s odmazdom na Izrael i druge zemlje u regiji Perzijskog zaljeva.
Stigle su slike neeksplodirane rakete u kući u izraelskom gradu Rehovotu, 20 km južno od Tel Aviva.
Vidi se kako je namještaj uništen udarom, ali čudo je da je većina dnevnog boravka ostala netaknuta. Hitne službe pregledavaju raketu.
Iranska revolucionarna garda izjavila je da je u svom najnovijem valu raketnih i bespilotnih napada ciljala izraelske satelite, radare i obrambene centre u središtu, jugu i sjeveru zemlje, izvijestili su iranski državni mediji.
IDF tvrdi da je napao ciljeve u Siriji; Ahmad al-Šara kaže da će ‘Siriju držati podalje od sukoba‘
Izraelske obrambene snage (IDF) tvrde da su tijekom noći napale ciljeve u južnoj Siriji, piše Sky News.
Navode da su napadi bili odgovor na "napade na druzsko stanovništvo u As-Suwaydi", gradu na jugu Sirije.
"IDF neće tolerirati štetu prema druzskom stanovništvu u Siriji i nastavit će djelovati kako bi ih obranio", dodaju.
Navode da su ciljevi koje su napale bili zapovjedni centar i oružje u vojnim kompleksima koji pripadaju sirijskom režimu.
Napadi su, prema IDF-u, bili odgovor na "napade na druzsko stanovništvo u As-Suwaydi", gradu na jugu Sirije.
Inače, druzi su arapska etno-religijska manjina u Siriji, Libanonu, Izraelu i na Golanskoj visoravni koju je okupirao Izrael.
S druge strane, sirijski predsjednik Ahmad al-Šara kaže da njegova zemlja "pažljivo kalkulira svoje korake i radi na tome da Siriju drži podalje od bilo kakvog sukoba", prema državnoj novinskoj agenciji SANA.
Govoreći iz predsjedničke palače nakon molitve povodom Bajrama, rekao je da Sirija stoji "u punoj solidarnosti s arapskim državama".
"Ono što se sada događa veliki je i rijedak događaj u povijesti kojem nismo svjedočili od Drugog svjetskog rata."
Ranije su Izraelske obrambene snage (IDF) izjavile da su tijekom noći napale ciljeve na jugu Sirije.
U američko-izraelskim napadima pogođena iranska luka u blizini Hormuškog tjesnaca
Američko-izraelski napadi usmjereni su na iransku luku u Perzijskom zaljevu, izjavila je tvrtka za pomorsku sigurnost Ambrey.
Zračni napad na Bandar Lengeh, koji se nalazi zapadno od Hormuškog tjesnaca, prijavljen je sinoć u 22:30 po lokalnom vremenu.
Nije bilo žrtava ili štete na trgovačkim brodovima, rekao je Ambrey.
Međutim, iranska državna novinska agencija Tasnim izvijestila je da je u napadu uništeno najmanje 16 trgovačkih brodova.
Hamenei obavještajcima naredio obračun s ‘neprijateljima u zemlji i inozemstvu‘
Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei pozvao je državne obavještajne službe da se obračunaju s "neprijateljima u zemlji i inozemstvu" u petak, kada je također objavljeno da je glasnogovornik iranske Revolucionarne garde ubijen u napadu.
Do priopćenja na Hameneijevom računu na društvenoj platformi X došlo je nakon smrti ministra obavještajnih službi Esmaila Hatiba, koji je ovog tjedna poginuo u napadu.
"Preostali dužnosnici i djelatnici ovog osjetljivog ministarstva" moraju popuniti prazninu koju je ostavila smrt ministra, ističe se u objavi na X-u.
Modžtaba Hamenei se nije pojavio u javnosti niti je objavio audio ili videosnimke otkako je imenovan za novog vrhovnog vođu 8. ožujka, što je dovelo do nagađanja o njegovom zdravstvenom stanju.
Naslijedio je svog oca ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog u izraelskom zračnom napadu na Teheran prvog dana američko-izraelske kampanje 28. veljače.
Modžtaba Hamenei je u bombardiranjima izgubio i suprugu, majku i šogora.
Prema američkoj vladi, Modžtaba Hamenei je ozlijeđen, no nikakve nove informacije o njemu nisu osvanule u međuvremenu.
Također, novinska agencija Tasnim, blisko povezana s Revolucionarnom gardom, objavila je u petak da je glasnogovornik IRGC-a Ali Mohamad Naini ubijen u napadu.
Agencija je za napad okrivila Izrael i Sjedinjene Američke Države.
Nainija je opisala kao veteranskog zapovjednika koji je Islamskoj Republici služio preko četiri desetljeća.
Sve veći broj članova iranskog rukovodstva je ubijen u napadima na Iran, uključujući šefa sigurnosti Alija Laridžanija.
Izraelska rafinerija nafte ponovno će početi s radom ‘za nekoliko dana‘
Izraelska rafinerija nafte oštećena u iranskom napadu ponovno će se otvoriti za nekoliko dana, rekao je njezin vlasnik, piše Sky News.
Proizvodni procesi su prekinuti nakon što je raketni napad pogodio izraelsku rafineriju nafte ORL.TA u sjevernom lučkom gradu Haifi.
Raketa je pogodila električnu infrastrukturu u postrojenju, oštetivši dijelove ključne za rad rafinerije, priopćili su Izraelci.
Dok su u tijeku radovi na ponovnom pokretanju punog rada, većina proizvodnih pogona rafinerije još uvijek radi.
U napadu nije bilo žrtava ili ozlijeđenih.
Iran: Ako Velika Britanija dozvoli SAD-u korištenje svojih baza, to je ‘agresija‘
Iran je rekao Velikoj Britaniji da će se dopuštanje SAD-u da koristi britanske vojne baze smatrati "sudjelovanjem u agresiji", prema iranskom ministarstvu vanjskih poslova.
Iran tvrdi da je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi telefonom razgovarao sa svojom britanskom kolegicom Yvette Cooper, te rekao da bi svaka pomoć koju Velika Britanija pruži SAD-u dovela do "eskalacije situacije".
Araghchi je optužio Veliku Britaniju i druge europske nacije za "pristran pristup" onome što opisuje kao "očitu agresiju" SAD-a i Izraela.
Araghchi je također kritizirao Veliku Britaniju zbog toga što nije osudila izraelske napade na iranska plinska polja Južni Pars.
Britansko ministarstvo vanjskih poslova još nije odgovorilo na ove tvrdnje.
Iran ulazi u perzijsku Novu godinu u ‘digitalnom mraku‘
Iran ulazi u Nowruz, perzijsku Novu godinu, u "digitalnom mraku" jer je nestanak interneta u zemlji na snazi već 21 dan, izvještava grupa za praćenje interneta NetBlocks.
NetBlocks je u četvrtak izvijestio da je nestanak interneta sada najduži zabilježeni nestanak u povijesti Irana, nadmašujući nestanak nametnut tijekom prosvjeda u siječnju.
Amerikanci i Izraelci ubili glasnogovornika IRGC-a
Glasnogovornik iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde i zamjenik za odnose s javnošću, Ali Mohammad Naini, ubijen je u napadima koje su izvele SAD i Izrael, izvijestila je u petak iranska državna televizija.
Izrael pokrenuo novi val napada na Iran
Izrael je pokrenuo novi val napada na Iran u petak, dan nakon što mu je američki predsjednik Donald Trump poručio neka ne ponavlja svoje napade na iransku energetsku infrastrukturu, koji su doveli do eskalacije američko-izraelskog rata protiv Irana.
U sukobu su poginule tisuće ljude, a on se proširio na susjedne zemlje i poremetio svjetsku ekonomiju otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael počeli s napadima 28. veljače, nakon što pregovori o nuklearnom programu Teherana nisu uspjeli dovesti do sporazuma.
- IDF je upravo započeo val napada protiv infrastrukture iranskog terorističkog režima u srcu Teherana, rekao je glasnogovornik Izraelskih obrambenih snaga (IDF), no nije pružio pojedinosti.
Bahrein, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati su rekli da su se rano u petak suočavali s raketnim napadima nakon višednevnih iranskih napada na regionalnu energetsku infrastrukturu koja je uznemirila globalna tržišta.
Cijene energenata su skočile u četvrtak nakon što je Iran odgovorio na izraelski napad na veliko plinsko polje pogodivši katarsko postrojenje Ras Lafan, u kojem se obrađuje oko petine ukapljenog zemnog plina u svijetu, te prouzročivši štetu koja će se morati popravljati godinama.
Glavna luka Saudijske Arabije na Crvenom moru, kamo je zemlja preusmjerila dio izvoza kako bi zaobišla iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca, također je napadnuta u četvrtak.
No, cijene nafte su pale u petak kada su vodeće europske zemlje i Japan ponudili svoju pomoć u osiguravanju sigurnog prolaska brodova kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi petina svjetske nafte, a SAD predstavio mjere za povećanje ponude energenta.
Napadi na regionalna energetska postrojenja naglašavaju sposobnost Irana da nastavi odgovarati na američko-izraelsku vojnu kampanju i povećavati njezinu cijenu, ali i ograničenja protuzračne obrane koja štiti najvrednije i strateške energetske objekte u zemljama Perzijskog zaljeva.
Trump, kojem bi rast cijena goriva mogao naškoditi kada je riječ o podršci njegovih ključnih birača uoči takozvanih međuizbora u studenom, kritizirao je saveznike koji su s oprezom odgovorili na njegove zahtjeve da pomognu osigurati Hormuški tjesnac.
Međuizbori, tako nazvani jer se odvijaju na pola predsjedničkog mandata, tradicionalno su i svojevrsni referendum o aktualnom predsjedniku i gotovo u pravilu stranka koja je na vlasti u Bijeloj kući na njima gubi vlast u Kongresu.
Trump je rekao da je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahu poručio neka ne ponavlja napade na energetsku infrastrukturu.
- Rekao sam mu: ‘Nemoj to raditi‘ i on to neće učiniti‘‘, kazao je Trump novinarima u Bijeloj kući u četvrtak.
Azijski ulagači na oprezu nakon poruka Feda i ECB-a, pale cijene nafte
Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno, nakon što je nekoliko najvećih središnjih banaka u svijetu upozorilo da su gospodarski izgledi zbog rata na Bliskom istoku i rasta cijena nafte neizvjesni.
MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7:00 sati u plusu 0,2 posto i na putu dobitaka u ovom tjednu od oko 0,7 posto.
Pritom su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Indiji porasle između 0,4 i 1,4 posto, dok su u Australiji i Hong Kongu pale između 0,4 i 0,6 posto. U Japanu se zbog praznika ne radi.
Na tržištima vlada oprez jer rat na Bliskom istoku ne jenjava. Doduše, cijene su nafte pale, no ako se nastavi blokada izvoza nafte kroz Hormuški tjesnac, cijene bi mogle ponovno snažno porasti.
Ulagači nisu skloni riziku i zbog toga što su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,44 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,27, a Nasdaq indeks 0,28 posto.
Posljedica je to opreza ulagača jer su splasnule nade u oštrije smanjenje kamata američke središnje banke ove godine.
U srijedu je Fed odlučio ostaviti kamate nepromijenjene u rasponu od 3,5 do 3,75 posto, a nepromijenjene su ostale i procjene čelnika Feda da će kamate smanjiti samo jednom u ovoj i jednom u idućoj godini.
To je razočaralo ulagače koji su se nadali smanjenju kamata u dva, pa čak i tri navrata ove godine.
A kako je predsjednik Feda Jerome Powell upozorio da inflacijska očekivanja posljednjih tjedana rastu jer zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana rastu cijene nafte, ulagači se plaše da Fed ove godine uopće neće smanjiti kamate.
A nada u smanjenje cijene novca već je dulje vrijeme glavna poluga rasta Wall Streeta.
Terminske kamatne stope sugeriraju da tržište ne očekuje smanjivanje kamata u SAD-u prije sredine 2027. godine, pokazuju podaci CME-ovog FedWatcha.
Prateći poteze Feda, i britanska i Europska središnja banka zadržale su jučer kamatne stope nepromijenjene te upozorile na rast neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku i mogućeg rasta inflacije.
Dolar na putu tjednog gubitka
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno pala, pa je na putu tjednog gubitka od oko 1,1 posto.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,35 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 100,05 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 159,70 na 158,40 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1555 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1465 dolara.
Cijene nafte pale
Cijene su nafte, pak, pale nakon što je Bijela kuća poručila da bi zbog poremećaja opskrbe s Bliskog istoka mogla privremeno ukinuti sankcije na iransku naftu koja se nalazi u tankerima.
Na londonskom je tržištu cijena barela jutros skliznula 1,1 posto, na 107,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,1 posto, na 94,15 dolara.
Wall Street pao drugi dan zaredom
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer su splasnule nade ulagača u smanjenje kamata američkog Feda, s obzirom da se zbog povišenih cijena nafte očekuje jačanje inflacije.
Dow Jones oslabio je 0,44 posto, na 46.021 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,27 posto, na 6606 bodova, a Nasdaq indeks 0,28 posto, na 22.090 bodova.
Pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je opreza ulagača jer su splasnule njihove nade u oštrije smanjenje kamata ove godine.
U srijedu je američka središnja banka odlučila ostaviti kamate nepromijenjene u rasponu od 3,5 do 3,75 posto, a nepromijenjene su ostale i procjene čelnika Feda da će kamate smanjiti samo jednom u ovoj i jednom u idućoj godini.
To je razočaralo ulagače koji su se nadali smanjenju kamata u dva, pa čak i tri navrata ove godine.
A kako je predsjednik Feda Jerome Powell upozorio da inflacijska očekivanja posljednjih tjedana rastu jer zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana rastu cijene nafte, ulagači se plaše da Fed ove godine uopće neće smanjiti kamate.
A nada u smanjenje cijene novca već je dulje vrijeme glavna poluga rasta Wall Streeta.
Terminske kamatne stope sugeriraju da tržište ne očekuje smanjivanje kamata u SAD-u prije sredine 2027. godine, pokazuju podaci CME-ovog FedWatcha.
Prateći poteze Feda, i britanska i Europska središnja banka zadržale su jučer postojeće kamatne stope nepromijenjene te upozorile na jačanje neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku.
Među najvećim gubitnicama bile su jučer dionice nekoliko tehnoloških divova.
Cijena dionice Micron Technologyja pala je 3,8 posto jer ulagače nisu impresionirale procjene poslovanja tog proizvođača čipova u tekućem tromjesečju.
Dionica Tesle pojeftinila je, pak, 3,2 posto, nakon što je američka Nacionalna uprava za sigurnost prometa na autocestama proširila istragu na 3,2 milijuna Teslinih vozila s potpunom autonomnom pomoći zbog zabrinutosti da sustav možda neće prepoznati ili upozoriti vozače u uvjetima slabe vidljivosti.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,35 posto, na 10.063 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,82 posto, na 22.839 bodova, a pariški CAC 2,03 posto, na 7807 bodova.
EK najavljuje ciljane mjere za smanjenje cijena električne energije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u petak, nakon završetka EU samita, “privremene i ciljane mjere” za smanjenje cijena električne energije, koje rastu zbog rata na Bliskom istoku.
Najavila je mjere za sve četiri komponente koje određuju cijenu električne energije - samu proizvodnju, naknadu za prijenosne mreže, poreze i pristojbe, trgovinu emisijama.
Te mjere uključuju državne potpore proizvođačima električne energije ze prijedlog zakona za poboljšanje produktivnosti mrežne infrastrukture. Što se tiče poreza i pristojbi, situacija se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje, u nekima su porezi na električnu energiju veći nego na plin, što je neodrživo, kaže von der Leyen. “Predložit ćemo smanjenje poreznih stopa na električnu energiju kako bismo osigurali da su porezi na struju manji od poreza na fosilna goriva”, rekla je.
Netanyahu završio presicu, Izraelom se začule sirene. Pogledajte što su lansirali Iranci
Rekla je i da će Komisija predložiti i promjene Sustava trgovine emisijama (ETS), koji je uvelike pridonio smanjenju potrošnje plina i potaknuo investicije u obnovljive izvore energije, ali ga treba modernizirati i učiniti fleksibilnijim.
Velika ovisnost Europe o uvozu energije izložila ju je spiralnom rastu cijena energije otkako je Hormuški tjesnac zatvoren, a Teheran je započeo napade na energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku. Petina globalnih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina obično prolazi kroz taj uski morski tjesnac u blizini Irana.
Cijena sirove nafte Brent u Londonu je ponovno porasla u četvrtak nakon što je Iran ciljao energetska postrojenja u Kataru i Saudijskoj Arabiji, a europske cijene plina bile su dvostruko veće od razine kada je 28. veljače započeo američko-izraelski rat protiv Irana.
Dugoročno gledano, Europa potiče zamjenu fosilnih goriva lokalnom proizvodnjom energije s niskim udjelom ugljika kako bi se okončala izloženost bloka nestabilnim cijenama nafte i plina.
Bivši zapovjednik NATO-a tvrdi da Iran mora priznati da je ‘trenutno u bezizlaznoj poziciji‘
"Vjerojatno je da je Izrael djelovao samostalno" u napadu na iransko plinsko polje Južni Pars, kaže general Wesley Clark.
Bivši vrhovni zapovjednik NATO-a rekao je za BBC News da se stvari u ovom ratu odvijaju vrlo brzo i da su poneke pojedinosti analitičarima lako mogle promaknuti.
Kaže da Iranci moraju shvatiti da su "trenutno u bezizlaznoj poziciji" te da se mora postići dogovor o prekidu velikih ulaganja u balističke projektile i okolnu regionalnu sigurnost.
„Dva i pol tjedna nije tako dugo s obzirom na način na koji ljudski um funkcionira u sukobu, pa sumnjam da će ovo trajati još neko vrijeme“, kaže on.
Dodaje da čelnici iranskog režima moraju shvatiti da ih "većina njihovog vlastitog naroda ne podržava i neće ih podržavati".
Masovni napadi diljem Zaljeva
Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija i Bahrein prijavili su raketne napade i napade dronovima u posljednjih nekoliko sati.
Ministarstvo obrane UAE-a kaže da trenutno odgovara na dolazne prijetnje iz Irana i obavijestilo je građane da bi mogli čuti sustave protuzračne obrane koji presreću napade.
Kuvajt je također upozorio na eksplozije kao rezultat djelovanja svog sustava protuzračne obrane te je zamolio građane da se pridržavaju sigurnosnih uputa vlasti.
Saudijsko ministarstvo obrane izvijestilo je o presretanju i uništenju još pet dronova u istočnoj regiji zemlje.
Na pomolu nezamislivi vojni i politički korak? Pozicija postaje neodrživa, monarhije Zaljeva se lome
Dok je bahreinsko Ministarstvo unutarnjih poslova zatražilo od stanovnika da se upute na najbližu sigurnu lokaciju nakon što su se aktivirale sirene, dužnosnici su kasnije rekli da je napad rezultat "iranske agresije" te da su šrapneli uzrokovali požar u jednom bahreinskom skladištu.
Iran odgovorio Netanyahuu raketnim napadom
Ubrzo nakon što se izraelski premijer Benjamin Netanyahu na večerašnjoj press konferenciji pohvalio da su kapaciteti Teherana "desetkovani" te da je Iranu uništena sposobnost proizvodnje balističkih projektila, nad izraelskim su se gradovima oglasile sirene.
Agencija AFP javlja da je Iran lansirao više projektila prema Izraelu te da se iznad Jeruzalema čuju glasne eksplozije. Kako javljaju specijalizirani kanali, jedna balistička raketa koja je odaslana prema sjeveru zemlje nosila je kasetnu bojevu glavu.
Izraelska vojska potvrdila je da je identificirala tri projektila prije ponoći po lokalnom vremenu. Zasad nema izvješća o žrtvama ili šteti.
Počeo novi napad na Teheran
U Teheranu su večeras počeli novi zračni napadi, javlja reporterka BBC-ja Ghoncheh Habibiazad. Iranski mediji također izvještavaju da je glavni grad na meti napada.
Bessent: Mogli bismo ukinuti sankcije na iransku naftu
Sjedinjene Države mogle bi uskoro ukinuti sankcije na iransku naftu koja se nalazi na tankerima na moru, rekao je u četvrtak ministar financija Scott Bessent, dok Washington nastoji obuzdati cijene koje vrtoglavo rastu zbog iranskog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.
- U nadolazećim danima mogli bismo ukinuti sankcije na iransku naftu koja je ‘na vodi‘. Radi se o oko 140 milijuna barela - rekao je Bessent za mrežu Fox Business.
Istaknuo je da bi puštanje sankcionirane iranske nafte u globalnu opskrbu pomoglo u održavanju nižih cijena nafte u sljedećih 10 do 14 dana.
Cijene nafte su veći dio protekla dva tjedna bile iznad 100 dolara po barelu, otkad je Iran zatvorio Hormuški tjesnac za plovidbu i počeo napadati tankere. Američko Ministarstvo financija nedavno je poduzelo sličan korak privremenim dopuštanjem prodaje sankcionirane ruske nafte blokirane na tankerima, što je, prema Bessentovim riječima, dodalo oko 130 milijuna barela globalnim zalihama.
Izvor upoznat s planovima Ministarstva financija navodi da bi jedna od opcija, ako Trumpova administracija ublaži sankcije na iransku naftu, bila izuzeće slično onome za rusku naftu. To bi omogućilo prodaju sirove nafte koja je već na moru, ali unutar strogo ograničenog vremenskog okvira.
- Potencijalno izuzeće moglo bi ubrzati preusmjeravanje nafte, koja je već bila namijenjena Kini, na šira globalna tržišta. To bi pomoglo u osiguravanju adekvatne opskrbe i otupilo iranski utjecaj nad Hormuškim tjesnacem - rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.
Bessent je najavio da će SAD poduzeti i druge korake za povećanje opskrbe, uključujući jednostrano puštanje zaliha iz strateških rezervi, povrh prošlotjednog koordiniranog zajedničkog puštanja 400 milijuna barela članica G7. Naglasio je da se Ministarstvo financija "apsolutno neće" miješati u tržišta naftnih terminskih ugovora, već će djelovati na fizičkom tržištu kako bi nadoknadilo manjak od 10 do 14 milijuna barela dnevno uzrokovan zatvaranjem tjesnaca.
Netanyahu priznao pogrešku: Odgodili smo napade
Netanyahu nakon obraćanja odgovara na novinarska pitanja. Upitan je je li Izrael obavijestio SAD o nedavnom napadu na iranska plinska polja, na što je odgovorio da su djelovali sami.
- Predsjednik Trump nas je nakon toga zamolio da odgodimo buduće napade i mi to činimo.
Pitali su ga postoje li znakovi da iranski režim "puca".
- Ima ih mnogo. Radimo na stvaranju uvjeta za njegov kolaps, ali možda će preživjeti, možda neće. Ako preživi, bit će u svojoj najslabijoj točki - kaže Netanyahu.
Ponovio je da Trumpa "nije doveo u zabludu" te kaže da ga nije morao uvjeravati o potrebi sprječavanja Irana da razvijaju svoj nuklearni program.
- Kaže da je partnerstvo njega i Trumpa "jedini način da se izbjegne katastrofalni razvoj događaja".
Netanyahu: Imamo tri cilja u Iranu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazvao je izvanrednu konferenciju za medije na kojoj je izvijestio o stanju na bojištu dok se sukob s Iranom i dalje zaoštrava.
Netanyahu je svoje obraćanje započeo porukom izraelskim građanima u kojoj je istaknuo ponos zbog njihove ustrajnosti i hrabrosti.
- Svjestan sam da je boravak u sigurnim sobama i skloništima težak, ali cijeli svijet razumije da smo mi nacija lavova - poručio je.
Prema njegovim riječima, Izrael u svojim operacijama provodi tri ključna cilja. To su potpuno uništenje iranskog nuklearnog programa, potpuna eliminacija programa balističkih projektila te stvaranje uvjeta koji će samim Irancima omogućiti da svoju sudbinu uzmu u vlastite ruke.
- Mogućnost obogaćivanja uranija smo im uništili, baš kao i sposobnost proizvodnje balističkih projektila - nastavio je izraelski premijer.
Naglasio je da su uništili iranske kapacitete "do te mjere da ne mogu postići ono što su planirali". Tvrdi da je Iran htio srušiti tisuće zgrada u Izraelu, ali umjesto toga one padaju po Libanonu i Iranu.
- Promijenit ćemo Bliski istok, to vam obećavam. Iran je slabiji nego što je ikad bio, a Izrael jači - dodao je.
Netanyahu je rekao da će rat trajati "koliko god bude potrebno".
- Još uvijek ima posla, i mi ćemo ga obaviti. Doveli smo naše prijatelje SAD do suradnje kakva se nikada nije vidjela u povijesti. Izvrsna suradnja između mene i mog dobrog prijatelja Trumpa je neviđena.
Netanyahu je potanko nabrojio sve stvari u Iranu na čijem uništavanju Izraelci rade, poput tvornica koje proizvode dijelova za rakete. Rekao je da uništavaju iransku industriju "na način na koji prije nismo radili", a onda istaknuo da želi opovrgnuti još jednu "lažnu vijesti".
- Priča se da je Izrael uvukao SAD u sukob s Iranom. Misli li itko stvarno da netko može reći predsjedniku Trumpu što da radi? Ma dajte. Trump uvijek donosi odluke na temelju onoga što misli da je dobro za Ameriku i za buduće generacije - poručio je Netanyahu.
Što se događa s cijenama nafte?
Cijena nafte naglo je porasla, a Brent sirova nafta dosegnula je 115 dolara po barelu u četvrtak, nakon što su izraelski napadi izazvali iransku odmazdu usmjerenu na ključnu energetsku infrastrukturu diljem Zaljeva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....