New Orleans bi mogao završiti pod vodom već do kraja ovog stoljeća, upozorili su znanstvenici, što znači da bi već sada trebao početi proces preseljenja grada i njegovih stanovnika kako bi se izbjegao kaos.
Zaključci studije prilično su tmurni, ni nije neko iznenađenje da je New Orleans vrlo osjetljiv na podizanje razine mora kako se planet sve više zagrijava. Priobalni dio Louisiane jedno je od najnižih područja na svijetu, a New Orleans, grad od oko 360.000 stanovnika, poznat i po nazivu ‘američka Venecija‘, posebno je izložen. Naime, grad leži u ovalnoj udolini, uglavnom ispod razine mora, usred delte koja se rapidno smanjuje.
Grad je gotovo u potpunosti okružen močvarama koje služe ublažavanju utjecaja uragana i oluja. Međutim, te močvare ubrzano nestaju jer ih ljudi isušuju zbog različitih građevinskih projekata, u njima kopaju kanale koji onda služe naftnoj i plinskoj industriji te grade nasipe, zbog čega nestaju sedimenti koji sprječavaju da čitavo područje bude potopljeno.
Od 1940-ih godina Louisiana je izgubila više od 5000 četvornih kilometara močvara.
Priobalni dio Louisiane suočen je s porastom razine mora od 3 do 7 metara, pokazala je studija objavljena u svibnju u časopisu Nature Sustainability. Utjecaj toga bit će prilično tmuran: oko 75 posto preostalih močvara bit će izgubljeno, a more će doprijeti otprilike 100 kilometara u unutrašnjost.
To je područje prešlo “točku bez povratka”, napisali su autori studije, dodajući kako će New Orleans biti potpuno okružen Meksičkim zaljevom do kraja stoljeća. Upozoravaju i kako grad mora iskoristiti priliku da razvije strategije za preseljenje koje bi, onda, mogle poslužiti kao model za mjesta koja očekuje slična sudbina.
Razina mora porasla više od očekivanog u 2024. zbog zagrijavanja oceana
Sve više razine mora ugrožavaju gradove diljem svijeta - od New Yorka i Londona do Bangkoka i Šangaja.
“Glavno je pitanje kad će se točno to dogoditi i kako će to sve izgledati”, kazao je Benjamin Strauss, izvršni direktor i vodeći znanstvenik u neprofitnoj organizaciji Climate Central.
Kako bi utvrdili kakva budućnost očekuje Louisianu, znanstvenici su analizirali njezinu povijest. Tako su utvrdili da je drevna obala ležala oko 50 kilometara sjeverno od New Orleansa, a formirala se prije otprilike 125.000 godina kad su temperature bile slične današnjima, no razina mora bila je oko tri metra viša.
“Vrlo je vjerojatno da će more u budućnosti opet narasti do te razine”, rekao je Torbjörn Törnqvist, autor izvješća i profesor na Sveučilištu Tulane. Pitanje je što bi i kada trebalo učiniti.
Stanovništvo već napušta priobalna područja Louisiane i čini to već desetljećima, kaže Brianna Castro, jedna od autorica studije i profesorica urbane održivosti u Školi za okoliš pri Sveučilištu Yale. Od uragana Katrine - koji je pogodio to područje 2005., ubivši pritom 1400 ljudi - New Orleans je izgubio oko 25 posto svoje populacije, a svaka nova oluja izaziva novi val odseljavanja, kaže Castro.
Oluje koje će se obrušiti na grad u budućnosti bit će sve teže za izdržati. Čak 99 posto stanovništva New Orleansa - dakle, skoro svi - u riziku su od poplava, pokazala je nedavna studija.
“Kad sljedeći uragan nalik na Katrinu pogodi grad, skoro svi stanovnici imat će štetu od poplave”, kaže Wanyun Shao, autor spomenute studije i profesor na Sveučilištu Alabama.
Ako grad ne implementira pažljivo organiziran proces preseljenja, riskira kaotično povlačenje koje će doći uz vrlo visoku cijenu, pogotovo za onaj najsiromašniji sloj stanovništva, upozoravaju autori studije. Kako se broj stanovnika smanjuje, to će dodatno naglasiti već postojeće nejednakosti, kaže Törnqvist. Više nema tko uplaćivati poreze, usluge se pogoršavaju, premije osiguranja poskupljuju, a kuće gube na vrijednosti.
Ljudi moraju odlučiti hoće li ostati i prilagoditi se novim prilikama, no što više novca potroše na obranu od poplava, to će manje novca imati za preseljenje u budućnosti, kaže Castro.
“Ako ćemo nekad u budućnosti svejedno morati otići, moramo li doista čekati da se iscrpe sva sredstva?”, pita se.
U svijetu postoje slučajevi preseljenja gradova. Grad Kiruna u arktičkom dijelu Švedske polako je progutao rudnik željeza na kojem je izgrađen. Kako se rudnik širio, zgrade su se urušavale i nestajale.
Kiruna je sada usred višedesetljetnog procesa preseljenja, koje je izglasano 2004. i očekuje se da će biti završeno 2035. Prošle godine grad je preselio svoju više od 100 godina staru crkvu na novu lokaciju, a to je obavljeno posebno dizajniranim vozilom.
Novo središte grada trebalo bi biti spremno sljedeće godine, kazala je Clara Nyström, upraviteljica gradske baštine. Dakako, preseljenje nije bilo jednostavno. Najamnine su porasle, što je bilo posebno teško za stanovnike, a postoji bojazan i da će kultura i čitava zajednica biti izgubljeni. “Strašno je tužno bilo što ostaviti i mislim da je jako važno to shvatiti”, rekla je Nyström.
‘Ovo će se događati sve češće i žešće. Kasnimo u reakciji, najugroženiji su estuariji i Omiš!‘
S druge strane Atlantika, Castro je optimistična da će se drugi New Orleans na sigurnijem tlu moći izgraditi bez gubitaka po kulturu i baštinu. Izgradite dobar grad i ljudi će doći, kaže i dodaje kako se u tom procesu “duh New Orleansa ne bi trebao izgubiti”. No drugi su manje optimistični. Beverly Wright, čija obitelj živi u New Orleansu već osam generacija, pribojava se kako će preseljenje slomiti grad.
“Kultura koju imamo izrasla je iz životnih iskustava i ovog susjedstva, pa ako slomite susjedstvo, na gubitku ste”, kaže Wright, inače osnivačica i izvršna direktorica Deep South centra za okolišnu pravdu. Ona je znanstvenica i ne sumnja da porast razine mora predstavlja egzistencijalnu prijetnju, no zabrinuta je kako će proći preseljenje.
“Ne nadam se da će establišment biti naročito obazriv prema crnačkom stanovništvu. Pa pogledajte što su napravili nakon Katrine”, kazala je Wright, referirajući se na široko kritiziran odgovor vlade na tu katastrofu. Pribojava se da će čitave generacije crnačkog stanovništva biti prisiljene početi ispočetka jer “neće imati ništa ako im se oduzme zemlja”. Zasad, ovo pitanje političare ne zaokuplja baš previše i nisu ni počeli razmišljati o preseljenju, smatra Törnqvist.
Doduše, bilo je nekih pokušaja da se tom području kupi malo više vremena. U kolovozu 2023. započeli su radovi na velikom projektu preusmjeravanja sedimenta s ciljem poboljšanja močvara i zaštite južne Louisiane od oluja i porasta razine mora. Međutim, 2025. godine republikanski guverner Jeff Landry sve je zaustavio, kazavši da projekt čini veliku štetu ribarstvu. Ta odluka zapravo znači “odustajanje od velikih područja Louisiane, uključujući New Orleans”, kazali su znanstvenici.
CNN je kontaktirao ured guvernera, no njihov odgovor još nije stigao. Törnqvist i Castro naglašavaju da njihov rad ipak nije posve pesimističan. Naime, pažljivo planirano preseljenje moglo bi biti prilika za New Orleans da postane predvodnik u održivom razvoju i obnovi obale.
Iznimna ranjivost obale Meksičkog zaljeva pruža uvid u ono što bi moglo čekati druge obalne zajednice u ovom stoljeću. More bi ovdje moglo preuzeti kopno ranije nego drugdje, rekao je Törnqvist, “ali ono što se ovdje događa sada dogodit će se i na drugim mjestima.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....