Donald Trump i aktualna administracija Sjedinjenih Američkih Država donijeli su odluku o smanjenju programa vojne pomoći vojskama europskih zemalja koje graniče s Rusijom, doznao je od izvora u Washingtonu britanski list Financial Times (FT).
Prema navodima FT-a, prošli su tjedan predstavnici Pentagona obavijestili europske diplomate da Sjedinjene Države više neće financirati programe obuke i opremanja oružanih snaga istočnoeuropskih država koje bi se našle na prvim crtama bojišnice u slučaju vojnog sukoba s Rusijom.
Prema prvim procjenama, rezovi bi mogli utjecati na program iz kojeg je u Europu u razdoblju od 2018. do 2022. poslano 1,6 milijardi dolara. Ključni primatelji su Estonija, Latvija i Litva.
Te tri zemlje su članice NATO-a i graniče s Rusijom, a Latvija graniči i s Bjelorusijom koju je Moskva iskoristila kao odskočnu dasku za invaziju na Ukrajinu. Sjedinjene Države trenutačno imaju oko 2000 vojnika raspoređenih u baltičkim državama kamo ih je poslao bivši američki predsjednik Joe Biden nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Iako Litva, Estonija i Latvija spadaju među članice NATO-a koje najviše izdvajaju za obranu, jasno je da se ne bi mogle samostalno suprotstaviti Rusiji i zato im je pomoć saveznika od krucijalne važnosti.
Da je situacija vrlo ozbiljna, potvrdio je i predsjednik Estonije Alar Karis koji je u petak upozorio da bi se europske države koje graniče s Rusijom trebale pripremiti na mogućnost da Washington povuče dio svojih vojnika iz regije te početi graditi vlastite vojne kapacitete.
Karis je otkrio da je na važnost američke vojne prisutnosti u istočnoj Europi osobno upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa kada su dvojica lidera u travnju, na pogrebu pape Franje, sjedila zajedno gotovo dva sata. "Sve sam mu objasnio", rekao je Karis u estonskom predstavništvu pri Europskoj uniji. "Prisutnost američkih vojnika u Estoniji - ne samo u Estoniji, nego i u Europi - od ključne je važnosti. I to ne samo za Europu, nego i za same Sjedinjene Države."
Istodobno drugi američki program, a to je financiranje vojske u inozemstvu, koji Europljanima omogućava kupnju velikog naoružanja (aviona, brodova, tenkova) od Sjedinjenih Država, i dalje nije podložan smanjenjima. FT napominje da se odluka poklopila sa stavom glavnog strateškog savjetnika Pentagona Elbridgea Colbyja, koji nastoji preraspodijeliti resurse američke vojske u korist indo-pacifičke regije kako bi se obuzdala Kina i smanjio rizik od sukoba oko Tajvana.
Da postoje problemi između SAD-a i EU, potvrdio je i posljednji telefonski razgovor s Donaldom Trumpom, nakon kojeg europski čelnici ne vjeruju da će uvesti nove sankcije protiv Moskve, objavio je njemački časopis Bild. Prema Bildovim izvorima, razgovor između američkog predsjednika i europskih šefova država i vlada bio je napet.
U članku se navodi da među pristašama Ukrajine raste nezadovoljstvo i razočaranje Trumpom. Sam Trump optužio je Europljane da kupuju rusku naftu, čime pomažu ruskom vojnom stroju, piše Bild.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokušala je prigovoriti, objasnivši da je uvoz nafte iz Rusije u EU znatno smanjen nakon ruskog napada na Ukrajinu. Tijekom razgovora Trumpu je također rečeno da samo Mađarska i Slovačka uvoze naftu iz Rusije.
Pozivajući se na izvore u Bijeloj kući, obično dobro obaviješteni portal Axios primijetio je da je Trump nezadovoljan Europom zbog njezina previše tvrdoglavog stava o teritorijalnim ustupcima Kijeva i zahtjeva da Sjedinjene Države uvedu sekundarne sankcije Rusiji. U članku se također navodi da su Sjedinjene Države predložile da Europa prvo uvede sankcije ili carine Indiji i Kini, koje kupuju ruske energetske resurse, ali EU to ne može napraviti jer bi zbog Trumpovih hirova imala goleme financijske gubitke.
Jedina članica "istočnog bloka" Europske unije, a možda i cijele EU, koja je ove godine popravila odnos sa Sjedinjenim Državama je Poljska. I to zahvaljujući nedavno izabranom desničarskom predsjedniku Karolu Nawrockom kojega je Trump otvoreno podržao u kampanji, štoviše javno mu je poručio "you will win" (Pobijedit ćeš), što se i ostvarilo.
Nawrocki je početkom tjedna otišao u službeni posjet Bijeloj kući i potvrdilo se da ga Trump smatra svojim saveznikom, za razliku od liberalnog poljskog premijera Donalda Tuska koji vodi politiku usklađenu s Europskom unijom, koju Trump ne podnosi.
Poljaci su zadovoljni jer je Trump jasno rekao da će američke trupe ostati u Poljskoj. Tijekom sastanka s Nawrockim američki je čelnik dodao da će, ako Poljska izrazi želju za povećanjem tamošnjeg američkog garnizona, to biti moguće. Prema riječima Karola Nawrockog, tijekom zatvorene sjednice u Bijeloj kući rasprave su se usredotočile na povećanje njihova broja i uspostavljanje stalne američke vojne baze u Poljskoj.
Očekuje se da će ministar obrane SAD-a Pete Hegseth i Sławomir Cenckiewicz, šef predsjedničkog Ureda za nacionalnu sigurnost, uskoro razraditi detalje tog pitanja. Poljski predsjednik također je primio poziv za summit G20 sljedeće godine u Miamiju. To je znakovito jer Poljska traži članstvo u tom tijelu koje okuplja najveća svjetska gospodarstva.
S druge strane, samo jedna četvrtina Poljaka podržava Trumpovu politiku, kako su pokazali rezultati ankete koju je proveo istraživački studio Opinia24. Poljake su pitali vjeruju li da Donald Trump provodi politike koje su povoljne za Poljsku i njih čak 49 posto odgovorilo je "ne", a samo 26 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....