StoryEditor
REAKCIJA IZ BEOGRADA

Nikolić o ukidanju presude Stepincu: 'Hrvatska zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe'

 Tom Dubravec / HANZA MEDIA

BEOGRAD- Srbijanski predsjednik Tomilav Nikolić ocijenio je u petak da Hrvatska, poništenjem presude kardinalu Aloziju Stepincu, "zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe" i riskira da ostane bez potpore civiliziranog svijeta.

Zagrebački sud poništio je presudu Stepincu iz 1946. uz obrazloženje da grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva,

"Hrvatska zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe, ali ako ovako nastavi iskopat će ponor u koji će upasti i ostati sama, bez potpore civiliziranog, anifašističkog i antinacionalnog dijela čovečanstva", izjavio je Nikolić za internetsko izdanje lista Blic.

"Stepinac nikada nije osuđen u Hrvatskoj, kako u NDH tako i u današnjem pravnom slijedbeniku te ustaške države. Osuđen je u Jugoslaviji, a Srbija je pravni slijedbenik svih zemalja bivše Jugoslavije, i s tim su suglasne sve novostvorene države", dodao je.

Srbijanski predsjednik presudu vidi kao pritisak na papu Franju "da odustane od utvrđivanja istine i kanonizira bivšeg kardinala".

"Svoje stajalište o ulozi Stepinca u Drugom svjetskom ratu prenio sam papi Franji u izravnom razgovoru prilikom posjeta Vatikanu", podsjetio je Nikolić i naglasio kako osobno priprema dokaze koje će predočiti mješovitom povjerenstvu Katoličke i Srpske pravoslavne crkve.

"Poglavar Rimokatoličke crkve mi je rekao da neće žuriti s odlukom zato što bi Stepinac bio prvi krišćanski svetac koga SPC i ostale pravoslavne crkve ne bi priznale", navodi Blic citirajući Nikolića.

Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaklučio je sudac Ivan Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude kojom je Stepinac kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.

Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.

Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.

Zahtjev za revizijom presude podnio je u ime obitelji Boris Stepinac, a na sjednici izvanraspravnog vijeća i predstavnica Državnog odvjetništvaa kazala je da je suglasna s revizijom i predložila da sud poništi pobijanu presudu u cijelosti.

 

Povjesničari pozdravljaju poništenje presude Stepincu

Hrvatski povjesničari pozdravljaju poništenje presude nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. na Županijskom sudu u Zagrebu ističući da se radilo o montiranom političkom procesu i nadaju se da će poništenje imati pozitivne učinke na političku situaciju, kao i na druge slične presude.

Povjesničar akademik Franjo Šanjek smatra da je ukidanje presude opravdano jer je i ranije bilo dovoljno dokaza da je Stepinac radio sve što je mogao da pomogne svima koji su u nevolji, u Hrvatskoj i u Vatikanu. Katolička crkva slala je te dokumente tijekom Drugog svjetskog rata u Vatikan i oni su kasnije objavljeni u vatikanskim i hrvatskim časopisima. Zbog toga je Stepinac bio u lošim odnosima s Pavelićem, kaže Šanjek.

On smatra da je presuda Stepincu bila rezultat povijesne osvete komunista, a nakon što je Tito došao u sukob sa Staljinom i okrenuo se zapadu promijenio je odnos prema Stepincu, pa je on pušten kući.

Iznenađuje što poništenje presude nije pokrenuto ranije

Jure krišto, povjesničar i član zajedničkog hrvatsko-srpskog povjerenstva o Stepincu, drži iznenađujućim što poništenje presude nije ranije pokrenuto, budući da je već više godina postojala zakonska mogućnost za to. No, iznimno je važno da je pokrenuto barem sada, jer i najnovija hajka na Katoličku crkvu i Stepinca motivirana je njegovom osudom na komunističkome montiranom procesu, kazao je Krišto.

Da nadbiskup Stepinac nije imao pravedno suđenje i da optužnica nije bila utemeljena na činjenicama, hrabro je i pravnički utemeljeno utvrdio već njegov branitelj na sudu Ivo Politeo, kaže Krišto. "To je bio razlog zašto je komunistički režim zabranjivao objavljivanje njegove obrane sve do propasti toga sustava. Zato je vrlo važno da je upravo hrvatski sud poništio presudu Stepincu i proglasio komunističko sudovanje politički montiranim procesom", dodao je.

Krišto je izrazio nadu da će udruge civilnoga društva pokrenuti poništenje osuda takvih istih sudova mnogobrojnim svećenicima i kulturnim radnicima.

Jedno od brojnih političkih suđenja nakon Drugog svjetskog rata

Povjesničar Hrvoje Klasić ističe da je suđenje Stepincu bilo jedno od brojnih suđenja diljem Europe nakon Drugog svjetskog rata koje je imalo naglašenu političku dimenziju, od suđenja francuskom maršalu Petainu, preko suđenja kolaboracionistima u Britaniji i Norveškoj, do Nirnberškog procesa u Njemačkoj.

Klasić napominje da nema detaljno objašnjenje ukidanja presude, ali smatra da poništenje nije Stepinca proglasilo nevinim nego je utvrdilo da je u procesu došlo do pogreške.

To poništenje praktično ništa neće promijeniti niti u aktualnim razgovorima u Vatikanu ni u običnoj javnosti. Oni koji su smatrali Stepinca svetim to će činiti i dalje, a oni koji su ga smatrali krivim nastavit će to misliti, smatra Klasić i naglašava da je suočavanje s prošlošću, koje je u podlozi problema, jako važno i da se treba temeljiti na hladnom znanstvenom propitivanju, a ne "javnom politiziranju tih pitanja“.

"Blažević nije prebolio to što je bio Stepinčev tužitelj"

Politolog i političar Zdravko Tomac, koji je svojedobno osobno bio u savjetnik u kabinetu Jakova Blaževića, koji je bio tužitelj na suđenju Stepincu, rekao je Hini da Blažević nikad nije prebolio to što je bio Stepinčev tužitelj. "Razgovarao sam s Jakovom Blaževićem o tome i mogu reći da sam stekao dojam da on nikada nije prebolio to što je bio tužitelj i što je sudjelovao u tom montiranom procesu, iako se više puta pokušao opravdati“, kazao je Tomac. Dodao je kako će to, "ako bude imao snage", jednog dana i napisati.

Tomac smatra da je važno poništenje presude ne samo zato da se kaže istina o tom procesu, nego i zbog aktualnih zbivanja u kojima Hrvatsku iz Srbije, ali iz same Hrvatske, optužuju za "neoustašizaciju". Srbijanski ministar Aleksandar Vulin optužio je Stepinca i pozivao se na presudu, optužuje ga Srpska pravoslavna crkva; oni tvrde da je Stepinac bio ustaša i da je Hrvatska danas nastavak ustaške NDH, rekao je.

Tomac se nada se da će to poništenje utjecati i na hrvatsko-srpsku raspravu u Vatikanu i da će potaknuti šire rasprave na znanstvenoj razini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. srpanj 2020 09:14