Dok zračne diverzije testiraju članice Europske unije na sjeveroistoku kontinenta, hibridni rat nastavlja se i na jednom drugom polju. Izbori u Češkoj zakazani su za 3. i 4. listopada, a u Moldaviji, koja je kao kandidat za ulazak u Europsku uniju i službeno otvorila pregovore u lipnju prošle godine, na rasporedu su 29. rujna.
Iz obje zemlje stižu zabrinjavajući izvještaji o ruskom uplitanju u predstojeće izbore. Češku je, javljaju tamošnji stručnjaci, preplavila proruska propaganda, zemlja bilježi rekordni broj lažnih vijesti (oko 5000 članaka mjesečno). Glavni cilj, navode analitičari, nije podržati jednog kandidata, već potkopati povjerenje u demokraciju i institucije. U Moldaviji je situacija još ozbiljnija. Aktivnosti su s dezinformiranja i ilegalnog financiranja, prema istrazi tamošnjih vlasti, eskalirale na treniranje ili vrbovanje ljudi za proizvodnju nereda.
U ponedjeljak je tamošnja proeuropska predsjednica Maia Sandu javno i izravno optužila Kremlj da pokušava okrenuti rezultate u svoju korist. Istodobno su zemlju potresla masovna uhićenja. Sve to događa se samo nekoliko dana prije izbora.
Uvedeno izvanredno stanje u Moldaviji: ‘Putin nas drži kao taoce‘
Zbog navodne urote i plana o izazivanju "masovnih nereda", u ponedjeljak je u Moldaviji izvedeno 250 racija, a uhićene su 74 osobe. Ta vijest neugodno podsjeća na događaje iz Rumunjske s kraja prošle godine, kad su predsjednički izbori ne samo istraživani i dovedeni u pitanje, već su na kraju u prosincu i poništeni. Istraga tamošnjih vlasti utvrdila je uplitanje strane sile, koja je progurala pobjedu kandidata sklonog Rusiji, a kritičnog prema članstvu u Uniji i NATO-u.
Ustanovljeno je da je bilo ilegalnog financiranja kampanje, u iznosu do milijun dolara, manipulacije algoritmima društvenih mreža (uključujući TikTok) i širenja dezinformacija. Pobijedio je kandidat krajnje desnice, do izbora malo poznati Calin Georgescu. Podsjetimo, nakon poništenja izbora, novi predsjednički izbori održali su se u svibnju 2025., a pobjedu je odnio proeuropski centrist Nicușor Dan. Iako je Europa na kraju odahnula, šteta je počinjena.
U slučaju Češke, u anketama vodi kontroverzni biznismen Andrej Babiš. Njegovom pobjedom Češka bi osnažila tabor europskih zemalja s političarima koji blagonaklono gledaju prema Rusiji, poput mađarskog premijera Viktora Orbána i slovačkog Roberta Fica. Babiš je, podsjetimo, jedan od trojice osnivača parlamentarne skupine Patrioti za Europu u Europskom parlamentu. Druga dvojica su Viktor Orbán i Austrijanac Herbert Kickl iz Slobodarske stranke Austrije (FPÖ).
Izbori se smatraju mogućom geopolitičkom prekretnicom za Češku, i premijer Petr Fiala predstavlja ih kao odluku o tome hoće li Češka ostati dio Zapada ili se približiti Rusiji. U svojoj analizi, europski portal Politico ističe kako Babiš najavljuje odustajanje od češke inicijative za isporuku streljiva Ukrajini i smanjenje vojne potrošnje. Babiš se zalaže za "kompromis" s Rusijom i optužuje Fialu da "želi rat". Analitičari, koje citira Politico, vide Babiša kao pragmatičnog populista koji igra na strah od troškova rata, no Babiš se ne smatra nužno ideološki proruskim.
Izvještaj koji je zaprepastio Italiju: Putin surađuje s mafijom
Glasnogovornik češke vojne obavještajne službe Jan Pejšek za Politico je potvrdio da je, zbog snažne podrške Ukrajini, došlo do povećane aktivnosti ruskih obavještajnih službi na češkom teritoriju, uključujući i cybernapade. Jedan od kanala regrutacije je kanal Telegram. Konačni cilj, smatra Kristína Šefčíková iz Instituta za sigurnosne studije u Pragu, "sijanje je zbunjenosti, straha i nesigurnosti u vezi s time što je istina, a što stvarno." Informacijski, to su upute ravno iz udžbenika Kremlja.
Lekcije iz događaja u Češkoj moguće je primijeniti na zemlje Unije koje se, kao i Češka, ocjenjuju kao "otporne" na dezinformacije. I one se bore s rastom nepovjerenja prema državi, političarima i medijima, a sve to ide na ruku ruskim interesima - stvaranju nestabilnosti, straha i nepovjerenja, i sijanju sve jačih podjela u društvu.
U težim slučajevima, poput zemalja na jugoistočnom krilu NATO-a, prijetnje su ozbiljnije. Tamo su uhićeni ili prokazani kriminalni pojedinci koji su navodno, prema nalogu iz Moskve, kovali ozbiljne planove o dizanju pobune na ulicama Rumunjske i Moldavije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....