REPORT GOJKA DRLJAČE

Njemačka službeno poručuje: ‘Moramo opet postati vodeća vojna sila Europe‘

Odluka Njemačke da ponovo razvije najveću vojnu snagu u Europi imat će dugoročne sigurnosne i ekonomske implikacije
 Patrik Stollarz/Afp/Profimedia

Po prvi put nakon 2. svjetskog rata njemački su političari javno i sasvim otvoreno rekli kako Njemačka iznova mora postati vodeća europska vojna sila.

Glavna je teza njemačke ministrice obrane Christine Lambrecht kako nakon invazije na Ukrajinu Njemačka zbog svoje veličine, položaja i ekonomske moći mora preuzeti ulogu vojne supersile jer ne postoji nitko drugi u okvirima EU koji ima njihove potencijale.

Odluka Njemačke da ponovo razvije najveću vojnu snagu u Europi imat će dugoročne sigurnosne i ekonomske implikacije ne samo na Europu nego i na globalne geopolitičke odnose.

Komentirajući novu ukrajinsku ofenzivu Lambrecht je poručila kako je Berlin donio odluku preuzeti značajniju ulogu u zapadnom savezu što „…ima veze s našom veličinom, geografskom lokacijom, našom ekonomskom moći, ukratko s našom težinom. To nas čini vodećom silom željeli mi to ili ne – pa i u vojnom smislu također“.

Naravno, Lambrecht je naglasila kako će Njemačka opet razviti vojnu silu kako bi postala glavni zaštitnik Europe te ustvrdila da još neko vrijeme neće biti zamjene za Sjedinjene Države kao nuklearnog zaštitnika.

No, isto tako je upozorila da razvoj napetosti između Washingtona i Tajvana gura EU i Njemačku da rade više na vlastitoj sigurnosti: „Njemačka je spremna na odlučni doprinos ravnopravnom dijeljenju tereta“, rekla je Lambrecht, što znači da dugoročno namjeravaju povećati potrošnju za obranu na 2 posto BDP-a, što je u skladu s NATO standardima.

Lambrecht je odbacila medijske optužbe prema kojima Njemačka nije dovoljno pomogla Ukrajini u naoružanju. Kad je u pitanju zahtjev Kijeva za isporuku njemačkih tenkova, Lambrecht je prokomentirala kako do sada niti jedna zemlja nije Ukrajini „isporučila zapadna pješačka borbena vozila ili glavne borbene tenkove“. Uz to je dodala kako će se pobrinuti s partnerima u budućim europskim obrambenim projektima oko stroge kontrole izvoza oružja.

Javni istup njemačke ministrice obrane dogodio se dva tjedna nakon što je kabinet kancelara Olafa Scholza formalno objavio početak rada na novoj nacionalnoj strategiji sigurnosti, prvoj ambicioznoj u njemačkoj povijesti nakon 2. svjetskog rata.

Zapad, objasnila je Lambrecht, mora donijeti jasne zaključke iz ruske invazije te je ustvrdila kako „trebamo jake i borbeno spremne trupe kako bi mogli braniti sebe i svoj savez“. Podsjetila je kako su ratna razaranja i nacistički zločini u razdoblju 1939.-1945. u Njemačkoj pretvorili „snažni skepticizam prema vojsci u vrlinu“, ali je postalo jasno kako Njemačka može garantirati mir i slobodu svojim građanima samo ako napusti taj stari imidž te definira sigurnost kao centralni zadatak zemlje.

image

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht

Tobias Schwarz/Afp

Došao je, tvrdi Lambrecht, kraj vremenu u kojoj se Bundeswehr doživljavao kao neka vrsta agencije za pomoć u hitnim stanjima ili vojska koja služi samo za sudjelovanje u mirovnim misijama, poput onih u Afganistanu ili Maliju. Bundeswehr više nije, naglasila je Lambrecht, „samo stavka u našem proračunu – konceptualno on je primarna institucija naše sigurnosti“.

Nije potpuno jasno što znači njezina najava da će do 2030. godine Njemačka razviti tri borbeno spremne vojne divizije, ali se pretpostavlja da će se raditi o golemoj vojnoj moći.

Bundeswehr (Federalne obrambene snage Njemačke) sastoji se od kopnene vojske, mornarice, zrakoplovstva, zajedničkih službi podrške, zajedničkih medicinskih službi te sektora cyber i informacijskih usluga.

Početkom 2022. Bundeswehr brojio je 183 tisuće vojnika te 81 tisuću civilnih službenika, što je Njemačku činilo 30. najvećom vojskom svijeta te drugom najvećom u Europi iza Francuske. Odmah nakon početka invazije na Ukrajinu, Njemačka je najavila investiranje 100 milijardi eura za razvoj Bundeswehra.

Oficijelni amblem Bundeswehra je željezni križ (Eiserne Kreuz), a Bundeswehr kao ime oružanim snagama predložio je liberalni političar Hasso von Manteuffel, inače bivši general Wermachta. Nijemci ne smatraju Bundeswehr nasljednikom Reischwehra (1921.-1935.) niti Hitlerovog Wehrmachta (1935.-1946.).

Više članica EU najavilo je nakon invazije na Ukrajinu značajno jačanje obrambenih kapaciteta. U tome posebno prednjači Poljska zbog teških povijesnih iskustava koje je imala s Rusijom, ali i autokratska Mađarska, čiji je predsjednik, Viktor Orban, u dobrim odnosima s Vladimirom Putinom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. rujan 2022 09:42