Sjeća li se još netko kako su njemački vojnici tijekom zajedničke vježbe NATO-a 2014. godine umjesto oružja koristili metle obojene u crno? Ili kako im je tijekom vježbe NATO-a 2022. otkazalo svih 18 modernih borbenih vozila pješaštva? Bundeswehr je godinama bio predmet podsmijeha u vojnim krugovima zbog loše opremljenosti i brojnih manjkavosti.
Mnogi su vjerovali da će Olaf Scholz, koji je nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu proglasio "Zeitenwende" (prekretnicu), izvući Njemačku iz zastoja i uvesti je u novu eru vojne moći. Unatoč izdašnoj pomoći Ukrajini i stvaranju posebnog fonda od 100 milijardi eura za modernizaciju njemačke vojske, mnogi od Scholzovih najavljenih poteza ostali su neispunjeni.
Zbog toga su očekivanja od Friedricha Merza bila još veća, no zasad se s njima dobro nosi. Vlada je stvorila poseban fond od 500 milijardi eura koji je osmišljen za obnovu njemačke cestovne i željezničke infrastrukture, što bi u slučaju rata s Rusijom bilo vrlo važno. Također, ukinuta je "kočnica duga", koja je ograničavala godišnje zaduživanje države na 0,35 posto BDP-a. Time je država dobila mogućnost dodatnog zaduživanja za obrambene troškove iznad jedan posto BDP-a, što joj otvara gotovo neograničen prostor za ulaganja u vojsku.
Brza transformacija
Sve je očitije da vojska, koja je godinama slovila kao nedovoljno financirana i preopterećena birokracijom, prolazi ubrzanu transformaciju iz temelja.
Merz ima vrlo smjelu ambiciju pretvoriti Bundeswehr u najjaču europsku kopnenu vojsku. Planira povećati obrambeni proračun Njemačke s 86 milijardi eura u 2025. na 152 milijarde eura do 2029. godine. To je oko 3,5 posto BDP-a. Do 2035. godine obrambeni izdaci trebali bi porasti na pet posto BDP-a.
Ovo je bila najkrvavija bitka u povijesti
Novac se već troši na sve i svašta, od kupovine borbenih zrakoplova F-35, novih tenkova i naprednih sustava protuzračne obrane do jačanja domaće vojne industrije. Dionice njemačkog Rheinmetalla posljednjih su godinu dana porasle više od 200 posto, a gotovo svaki dan pojavljuju se i novi akteri na tržištu, koji razvijaju sustave za obranu od dronova.
Iako Njemačka još uvijek dosta novca troši na američku opremu, koja joj pruža svojevrsno jamstvo sigurnosti, te ostaje ovisna o rijetkim zemnim metalima uvezenim iz Kine, namjerava postupno smanjiti te ovisnosti. Prema internim dokumentima o nabavi u koje je Politico imao uvid, manje od deset posto novih ugovora dodjeljuje se američkim dobavljačima, a gotovo cjelokupni ostatak usmjerava se prema europskim, prvenstveno njemačkim, proizvođačima.
Poljsko-njemačka suradnja
Sve to počinje zabrinjavati Francusku koja se nastoji održati relevantnom u novoj europskoj utrci u naoružanju. Otkako je Emmanuel Macron 2017. preuzeo predsjedničku dužnost, javni dug narastao je na 114 posto BDP-a, čime je među najvišima u eurozoni. To Francusku prilično ograničava u povećavanju obrambenih ulaganja i modernizaciji vlastite industrije.
Prema pisanju Politica, u Parizu se ponovno jačanje njemačke vojne moći promatra s mješavinom skepticizma i zabrinutosti, dijelom zbog povijesnog konteksta, a dijelom zato što još uvijek nije jasno kakvu će ulogu Merz pokušati zauzeti na međunarodnoj sceni. Donald Trump ima puno bolje odnose s Macronom nego s Merzom, što Parizu daje određenu težinu, ali malo znači u trenutku kada se Njemačka približava tome da postane dominantna europska vojna sila.
Istodobno Poljska na ponovno njemačko naoružavanje gleda s bitno pozitivnijim očekivanjima. "Situacija u kojoj bi Njemačka povezala svoju ekonomsku moć s vojnom uvijek je izazivala strah. Danas Poljska ima najveću kopnenu vojsku u Europi i bit će vrlo snažan igrač u budućnosti, stoga se planovi modernizacije Bundeswehra moraju promatrati u kontekstu", kaže Paweł Zalewski, zamjenik poljskog ministra obrane. U Poljskoj jača uvjerenje da bi čvrsto partnerstvo Berlina i Varšave moglo biti najučinkovitiji način zadržavanja Moskve na distanci, što dalje od granica NATO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....