POLICIJSKE RACIJE

Njemački udar na 54 islamska centra, središte operacije je Plava džamija: ‘To je produžena ruka Irana u Europi!‘

Plava džamija na hamburškom Outer Alsteru, izgrađena 60-ih, već je desetljećima pod lupom Saveznog ureda za zaštitu ustava

Policija ispred Plave džamije u Hamburgu

 Axel Heimken/Afp

Zbog sumnje da podržavaju libanonski Hezbolah Njemačka želi zatvoriti Islamski centar Hamburg, koji je mjesecima pod istragom Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka. Hezbolah je u Njemačkoj zabranjen kao teroristička organizacija.

Džamija u Hamburgu smatra se produženom rukom iranskih vlasti. Nakon dugog oklijevanja podršku za zatvaranje šijitskog centra u Hamburgu prošlog mjeseca dala je gradska vlast, a na zatvaranje su nakon Hamasova napada na Izrael ponovno pozvali zastupnici vladajuće koalicije u Bundestagu.

Njemačka policija izvela je u četvrtak ujutro akciju pretrage 54 šijitska islamska centra od Hamburga i Berlina do Bavarske. Cilj akcije bio je osigurati dokaze za moguću zabranu udruga za koje se sumnja da dobivaju direktne upute iz Irana i podržavaju Hezbolah.

Sjedište operacije bio je Hamburg i tamošnja Plava džamija, odnosno Islamski centar Hamburg (IZH), koji se smatra ispostavom iranskog režima, piše Die Welt. Prema informacijama Spiegela, osim centra u Hamburgu, na udaru policijske akcije je još pet islamističkih organizacija, uključujući krovni savez šijitskih organizacija sa sjedištem u Berlinu. Smatra se da je tih pet organizacija pod kontrolom šijitskog centra u Hamburgu, prenosi javna televizija ARD.

Savezno ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je akciju u sedam saveznih država. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da su aktivnosti IZH "usmjerene na širenje revolucionarnog koncepta vrhovnih iranskih vođa". Islamski centar Hamburg pod sumnjom je da djeluje protiv ustavnog poretka i protiv ideje međunarodne suradnje, stoji u priopćenju. Njemačke vlasti istraživale su je li IZH podržavao aktivnosti libanonske terorističke organizacije Hezbolah, piše Die Welt. Spiegel navodi da džamiju u Hamburgu njemačke vlasti već dugo smatraju ispostavom iranskog režima i "važnim iranskim propagandnim centrom u Europi".

Pretraženi su islamski prostori u Berlinu, Hessenu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Baden-Württembergu, Donjoj Saskoj i Bavarskoj. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) poručila je da je islamistička scena na nišanu "posebno sada kada se mnogi Židovi osjećaju osobito ugroženima". "Ne toleriramo islamističku propagandu ili antisemitsko i antiizraelsko huškanje. Naročito je sada važno biti vrlo oprezan i poduzeti oštre mjere. Zato svaku opravdanu sumnju odlučno istražujemo", istaknula je ministrica policije.

image
Axel Heimken/Afp

Sumnje protiv Islamskog centra Hamburg su ozbiljne, tvrdi ministrica. Udruga je već dulje vrijeme pod nadzorom Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka i klasificirana je kao islamistička, kaže ona. Eventualne daljnje pravne mjere, a govori se o zabrani, moraju biti dobro pripremljene. "Stoga su bile potrebne opsežne mjere pretrage u sedam saveznih država", rekla je ministrica Faeser. Ministrica je mjesecima pod pritiskom da poduzme oštre mjere protiv IZH, piše Die Welt. "Što brže IZH kao cjelina nestane iz Hamburga, to bolje. Danas smo puno bliže tome", izjavio je Andy Grote (SPD), hamburški vijećnik za unutarnje poslove.

Vladajuća većina u Bundestagu prije godinu dana pozvala je na zatvaranje centra u Hamburgu. Nakon Hamasova terorističkog napada na Izrael 7. listopada Bundestag je jednoglasno zatražio od vlade da "radi na zatvaranju Islamskog centra u Hamburgu". Za zabranu centra u Hamburgu izjasnio se čelnik CDU-a Friedrich Merz, kao i šef parlamentarne skupine FDP-a Christian Dürr, te gradonačelnik Hamburga Peter Tschentscher iz SPD-a. Lider Zelenih Omid Nouripour nazvao je IZH "najvažnijim špijunskim središtem iranskog režima u Njemačkoj" i optužio ga za špijuniranje iranskih opozicionara u egzilu, piše Spiegel.

Plava džamija na hamburškom Outer Alsteru, izgrađena 60-ih, već je desetljećima pod lupom Saveznog ureda za zaštitu ustava. Već 30 godina oni u svom godišnjem izvješću spominju IZH, udruženje koje upravlja džamijom, kao najvažniju iransku ispostavu u Europi. Iranske vjerske vlasti smatraju se glavnim pokroviteljima Hezbolaha, Hamasa i Islamskog džihada. Od ovog ljeta i sudski je potvrđeno da se IZH smije zvati ekstremističkim.

image
Axel Heimken/Afp

Dokaze za to njemačke službe dobile su od Mohammada Hadi Mofatteha, voditelja džamije od 2018. Prilikom pretrage njegove prtljage na povratku iz Irana, njemački carinici su pronašli pisma u kojima se Mafatteh predstavlja kao predstavnik vrhovnog iranskog vođe, ajatolaha Ali Hamneija. Pred Upravnim sudom u Hamburgu istaknuto je da njemačka tajna služba BND "ima vjerodostojne obavještajne informacije da je Mohammad Hadi Mofatteh 1991. služio kao časnik u iranskoj Revolucionarnoj gardi". Niz je dokaza o povezanosti hamburškog centra s Iranom i Hezbolahom, navodi Welt.

Prošlog studenog, iz Njemačke je deportiran zamjenik voditelja centra, Seyed Soliman Mousavifar, zbog "dokaza da podržava militantne šijitske ekstremističke i terorističke organizacije". Savezni ured za zaštitu ustava imao je dokaze da je Mousavifar bio povezan s dvije udruge koje su zabranjene u Njemačkoj zbog prikupljanja novca za Hezbolah. Zabranjen mu je ulaz u Njemačku.

Na udaru je u četvrtak ujutro bila još jedna islamska institucija u Hamburgu, "Islamska akademija Njemačke". To je islamsko učilište koje je 2018. njemačko ministarstvo unutarnjih poslova nazvalo "podružnicom IZH".

IZH je članica krovne Islamske zajednice šijitskih organizacija u Njemačkoj (IGS), koja je u četvrtak također pretražena. Šef IGS-a Seyed Mohammad Ale Hosseini bio je na čelu IZH-ova odjela za rad s medijima. Nakon odluke Bundestaga u studenom prošle godine da vlada ispita zatvaranje Islamskog centra Hamburg Hosseini je negirao utjecaj Irana, upozoravajući da bi zabrana IZH uvelike otežala mnogim šijitima u Njemačkoj ostvarivanje svog temeljnog prava na slobodno prakticiranje vjere.

Džamija u Hamburgu smatra se jednim od najvažnijih šijitskih središta u Europi, navodi Tagesschau. Osnovali su je 1953. godine iranski iseljenici. Plava džamija sada je kontaktna točka za šijitske muslimane raznih nacija - osim Iranaca, posebno za Afganistance, Arape, Libanonce, Pakistance i Turke.

image
Axel Heimken/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. lipanj 2024 14:13