Ukrajini očajnički treba novca, kao potencijalni spasitelj iskočio je novi igrač: ‘Ako itko može pomoći, to su oni‘

U Norveškoj traje rasprava o prijedlogu za aktiviranje europskog ratnog zajma od više od 100 milijardi eura za Ukrajinu osiguranjem tog duga svojim golemim državnim investicijskim fondom od 1,7 bilijuna eura, najvećim na svijetu.

Budući da Kijevu očajnički nedostaje novca, a vjerovnici su spremni nastaviti financirati njegov rastući deficit, vodstvo Europske unije skovalo je plan zaduživanja od 140 milijardi eura na temelju zamrznute ruske državne imovine.

No, programu se protivi Belgija, gdje se nalazi sjedište financijske institucije koja upravlja ruskim bogatstvom. Belgija strahuje da bi potencijalna odmazda ili pravne posljedice pale samo na njezina leđa i zatražila je jamstva drugih članica da će eventualni trošak biti podijeljen.

Prigovori saveznika

EU bi teško realizirala zajam bez značajnog zaloga zbog rizika da Ukrajina možda nikada neće biti u mogućnosti vratiti sredstva. U međuvremenu, dok se očekuje da će pregovarači pokušati pridobiti Belgijance na sastanku u petak, u pomoć bi, kako piše u srijedu britanski The Times, mogao priskočiti Oslo.

Naime, norveški politički establišment meta je sugestija Danske i drugih europskih partnera da ta zemlja, članica NATO-a, ali ne i EU-a, ostvaruje "ratni profit" od ruske invazije na Ukrajinu prodajući velike količine nafte i plina svojim saveznicima, a zauzvrat daje relativno malo.

Veto je stigao od čovjeka od kojeg se to najmanje očekivalo, upitne milijarde za Ukrajinu, diplomat: ‘Iskreno, ovo je kaos!‘

Volodimir Zelenski i Jonas Gahr Store

Handout/Afp

Norveški ekonomisti Havard Halland i Knut Anton Mork smatraju da bi se njihova zemlja trebala odužiti za ovaj neočekivani dobitak nudeći dio svojih golemih financijskih zaliha kao jamstvo.

Norveški državni mirovinski fond osnovan je 1990. godine za ulaganje prihoda od fosilnih goriva i danas je najveći državni fond na svijetu.

Ideja je dobila podršku u norveškom parlamentu, gdje su je do sada podržale četiri od devet političkih stranaka. To uključuje nekoliko ljevičarskih stranaka čija će podrška Jonasu Gahru Storeu, laburističkom premijeru, trebati za održavanje manjinske vlade.

Čekaju se rezultati EU pregovora

"Ukrajina se bori ne samo za vlastitu slobodu, već i za slobodu cijele Europe - i naše. Norveška mora dati doprinos gdje može. Odgovorno je i ispravno djelovati kao jamac za zajam Ukrajini", rekao je novinskoj agenciji NTB Guri Melby, čelnik Liberalne stranke.

Premijer Store je rekao da je otvoren za prijedlog te da je naručio izvješće o tome kako bi to moglo funkcionirati. No, u međuvremenu, pričekat će rezultate razgovora u Bruxellesu i definitivan iskaz interesa EU-a.

"Ovi razgovori nisu završeni u EU-u, pa neću reći ništa više od toga da smo u bliskom kontaktu s njima", rekao je prošli tjedan.

Mette Frederiksen, premijerka Danske, koja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a, rekla je da bi bilo "divno" kada bi Norveška uskočila da se premosti taj problem, kako javlja The Times.