EMBARGO

Nove tenzije na Bliskom istoku: Trumpovo stezanje obruča oko Irana ubit će nuklearni sporazum

Dominikanska Republika jedina je uz SAD u Vijeću sigurnosti podržala embargo za Teheran, jasno je koliko je SAD trenutačno osamljen
 Brendan Smialowski/AFP

Sjedinjene Američke Države doživjele su težak poraz odbacivanjem prijedloga o produženju embarga na prodaju oružja Iranu u Vijeću sigurnosti UN-a.

Od 15 članica Vijeća, SAD-ov prijedlog rezolucije o produljenju embarga podržala je samo jedna - Dominikanska Republika.

Jedanaest članica, uključujući Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju, suzdržale su se od glasovanja. Protiv su bile Rusija i Kina. Prijedlog je trebao minimalno devet glasova za usvajanje.

Posramljen i razočaran, Washington je krenuo u napad na ostale članice i prije nego što su rezultati glasovanja službeno objavljeni.

“Neuspjeh Vijeća sigurnosti da reagira odlučno u obrani međunarodnog mira i sigurnosti je neoprostiv”, rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo.

Diplomatska katastrofa

Trinaestogodišnji embargo na prodaju oružja Iranu, potvrđen sporazumom o iranskom nuklearnom programu 2015. između SAD-a, Rusije, Francuske, VB-a, Kine, Njemačke i Irana, trebao bi prestati vrijediti 18. listopada.

SAD se povukao iz sporazuma 2018. godine i uveo sankcije kojima je htio izvršiti “maksimalan pritisak” na iransku vladu, kako bi ih prisilio na ponovne pregovore o sporazumu. Sankcije su duboko utjecale na iransko gospodarstvo koje je ušlo u recesiju, valuta je doživjela rekordan pad, a narod je završio na ulicama prosvjedujući protiv vlade.

Stručnjaci odbijanje američkog prijedloga o produljenju embarga opisuju kao “diplomatsku katastrofu”, a Iran se naslađuje riječima kako “Amerika u 75 godina postojanja UN-a nikad nije bila tako izolirana”.

“Ovaj događaj pokazuje da Donald Trump i njegov tim nisu samo loši u strategiji pristupu Iranu, već su njihove svakodnevne taktike diplomacije loše. Nevjerojatno je da SAD nije mogao dobiti više od jednog glasa za rezoluciju poput ove”, rekao je za Al Jazeeru Jarrett Blanc, istraživač pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir.

No, dio analitičara smatra kako je Washington ustvari odigrao vrlo lukavu igru i namjerno Vijeću predložio “tvrdu” rezoluciju, za koju su znali da ju Vijeće neće prihvatiti. Naime, pretpostavljalo se da će europske zemlje pokušati pronaći kompromis koji reflektira njihove sigurnosne brige o Teheranu bez poništavanja nuklearnog sporazuma, a koji bi Rusija i Kina mogle podržati.

Kako su Rusija i Kina glatko odbile američki prijedlog, europske zemlje odlučile su se suzdržati od glasovanja.

SAD je tako došao upravo tamo gdje je i htio - sada može aktivirati tzv. “mehanizam za povrat” u nuklearnom sporazumu iz 2015. koji će obnoviti sve sankcije UN-a protiv Irana. Taj mehanizam predviđen je za slučaj da se dokaže kako Iran krši sporazum.

Uvod u sljedeći korak

“Činjenica je da svi u UN-u vjeruju da je ova rezolucija samo uvod u sljedeći korak SAD-a, u kojem će aktivirati mehanizam i potopiti iranski nuklearni sporazum”, rekao je za AFP stručnjak UN-a u Međunarodnoj kriznoj skupini, Richard Gowan.

Pompeo je već dao naslutiti da će se SAD pozvati na taj mehanizam u slučaju da rezolucija bude odbačena, a Trumpova administracija tvrdi kako imaju zakonske ovlasti za uvođenje sankcija Iranu.

Članice Vijeća ne slažu se s tom tvrdnjom, i poručuju SAD-u kako je povlačenjem iz nuklearnog sporazuma prestala biti njegov sudionik.

Napeta regija

Kina i Rusija optužile su SAD da vodi “politički motiviranu kampanju protiv Irana”, i upozorile su kako bi aktiviranjem mehanizma povrata sankcija moglo doći do uništenja nuklearnog sporazuma i još veće štete u već ionako napetim regionalnim odnosima.
SAD posljednjih nekoliko dana pokazuje zube Iranu.

Prvo su uspjeli posredovati u sklapanju tzv. Abrahamovog sporazuma, kojim se želi normalizirati odnos između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Zahvaljujući višegodišnjem diplomatskom posredovanju SAD-a, UAE je postala treća arapska zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose s Izraelom. Washington je time zadao direktan udar na iranske interese u regiji.

Potom su potvrdili pisanje Wall Street Journala, kako su zaplijenili teret s četiri tankera koji su iransku naftu prevozili u Venezuelu. Tvrde kako se radi o dosad najvećoj zaplijeni te vrste, gotovo 1,1 milijuna barela nafte. Washington je zapljenu opravdao riječima kako pošiljke krše nametnute sankcije jer dolaze od terorističke organizacije Islamskog revolucionarnog gardijskog korpusa (IRGC). Iran je negirao da su zaplijenjeni brodovi ili njihovi vlasnici Iranci.

Predsjednik Međunarodne krizne skupine Robert Malley smatra kako je konačni cilj SAD-a u svemu ovome vrlo jasan - “ubiti nuklearni sporazum ili ga učiniti toliko teškim za Joea Bidena ako pobijedi u studenom”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. listopad 2020 19:20