Energetski šok izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu donio je njemačkim građanima najveći pad životnog standarda Njemačke od Drugog svjetskog rata i pada gospodarske proizvodnje usporedive s financijskom krizom 2008., pokazuje najnovija procjena.
U dokumentu koji je zamišljen da prouči dubinu ekonomske krize u nekadašnjoj gospodarskoj sili Europe, dva bivša ekonomska savjetnika njemačke vlade poručili su da su realne plaće u zemlji dodatno pale 2022. više nego bilo koje godine od 1950., prenosi The Guardian.
Neuspjeh da se njemačka industrija zaštiti od skoka cijena energije mogao bi 2020-e pretvoriti u "izgubljeno desetljeće za Njemačku" i dodatno potaknuti uspon populističke, krajnje desne stranke Alternative für Deutschland (AfD), upozorili su autori u radnom dokumentu koji je objavio Forum za novu ekonomiju.
- U doba sukoba, klime i geopolitičke krize uspon AfD-a je poziv na uzbunu. Pad životnog standarda Nijemaca je bez presedana od Drugog svjetskog rata. Iako je istina da čimbenici koji su potaknuli uspon AfD-a nadilaze gospodarske probleme, također je nemoguće zanemariti kako je ovaj pad standarda u Njemačkoj bez presedana išao ruku pod ruku s rastućom popularnošću krajnje desnice, rekla je Isabella Weber, izvanredna profesorica ekonomije na Sveučilištu Massachusetts.
Weber je bila članica stručne komisije na visokoj razini koju je njemačka vlada zadužila za osmišljavanje zauzdavanja cijena energije za tvrtke i kućanstva 2022. godine.
Koautor, prof. Tom Krebs, bio je viši savjetnik u ministarstvu financija pod Olafom Scholzom, koji je sada njemački kancelar.
Njihova otkrića naglašavaju u kojoj je mjeri najveće europsko gospodarstvo još uvijek uzdrmano od invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Prognoza Međunarodnog monetarnog fonda za njemački rast u 2024. i 2025. je da će biti niži od bilo kojeg naprednog gospodarstva s kojim se može usporediti, osim Argentine.
Gospodarstvo je palo za 0,3% u zadnja tri mjeseca 2023. i očekuje se da će se ponovno smanjiti u prvom kvartalu 2024. Dva uzastopna kvartala pada proizvodnje definiraju se kao tehnička recesija.
Weber i Krebs istaknuli su da se dva jasna porasta potpore AfD-u u ljeto 2022. i 2023. podudaraju s razdobljima nesigurnosti u njemačkoj vladi o tome kako ublažiti utjecaj skokova cijena energenata na životni standard.
Izračunali su da su realne plaće u odnosu na predviđanja prije krize pale za 4 % od travnja 2022. do ožujka 2023., dok je proizvodnja pala za 4,1 %. Nakon što se uključi šteta u proizvodnji uzrokovana covid krizom, stvarna proizvodnja na kraju 2023. bila je oko 7 % niže nego što su bila predviđanja prije krize. Realne plaće bile su 10 % niže nego što su bila predviđanja prije krize 2023. godine.
Ekonomisti su tvrdili da je kočnica cijena energije, koju je uvela Scholzova koalicijska vlada u drugoj polovici 2022., bila ispravan politički odgovor, ali da je odgoda njezine provedbe, u vrijeme kada je tržišna cijena plina vrtoglavo rasla, dovela do snažnog rasta popularnosti AfD-a u ljeto nakon ruske invazije.