Novi ruski napad na Harkiv, ima mrtvih i ozlijeđenih: ‘Stanovi su u plamenu, krovovi uništeni, automobili zapaljeni...‘

Dvoje mrtvih, deseci ranjeni u novim ruskim napadima na Harkiv

U novim ruskim napadima na grad Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine u noći s utorka na srijedu ubijene su dvije osobe, a ranjeno je više od 50, rekli su ukrajinski dužnosnici.

Intenzivni napadi sa 17 dronova izazvali su požare u 15 stanova peterokatnice i prouzročili štetu u drugim dijelovima grada, rekao je gradonačelnik Harkiva Igor Terehov.

"Direktno su pogođene višekatnice, privatne kuće, igrališta, poduzeća i javni prijevoz", objavio je Terehov na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.

"Stanovi su u plamenu, krovovi su uništeni, automobili zapaljeni, prozori razbijeni", opisao je.

Od 54 ozlijeđenih, hospitalizirano je devetero osoba, uključujući dvogodišnju djevojčicu i 15-godišnjeg dječaka, objavio je regionalni guverner Oleh Sinehubov na Telegramu. Dodao je da je pogođeno nekoliko stambenih zgrada te autobusni kolodvor.

Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini smješten manje od 50 kilometara od ruske granice, od proteklog je tjedna meta razornih noćnih napada.

U noći s petka na subotu pretrpio je pedesetak eksplozija, što je prema ukrajinskim dužnosnicima bio najsnažniji napad na taj grad od početka rata. Najmanje tri osobe su pritom poginule, a 17 je ranjeno.

Naznaka o primirju još nema, a Ukrajina i Rusija privele su u utorak drugu fazu velike razmjene ratnih zarobljenika, što je jedini konkretan pomak u nedavnim mirovnim pregovorima u Istanbulu.

Nijedna strana nije objavila koliko je zarobljenika razmijenjeno.

Moskva i Kijev dogovorili su se nedavno u Istanbulu da će razmijeniti barem 1000 zarobljenika sa svake strane, kao i nekoliko tisuća tijela poginulih vojnika, no došlo je do komplikacija u provedbi ovog plana.

Slovačka prijeti vetom na novi paket sankcija EU-a Rusiji

Slovačka bi mogla blokirati novi paket sankcija Europske unije Rusiji ako Europska komisija ne ponudi rješenje za zabrinutost u toj članici glede opskrbe energijom, rekao je premijer Robert Fico u utorak.

"Slovačka Republika neće podržati predloženi 18. paket sankcija protiv Ruske Federacije ako Europska komisija ne uspije ponuditi stvarno rješenje za krizu koja će zahvatiti Slovačku nakon potpunog prekida isporuke plina, nafte i nuklearnog goriva iz Rusije", napisao je Fico na Facebooku.

Slovačka, koja graniči s Ukrajinom i članica je EU i NATO-a, uvelike ovisi o ruskoj energiji. Zaustavljanje protoka ruskog plina kroz Ukrajinu utjecalo je na opskrbu, što je potaknulo sporove s Kijevom i zabrinutost u Bratislavi.

Slovački parlament je prošlog tjedna tijesnom većinom odobrio neobvezujuću rezoluciju kojom se predstavnici vlade pozivaju da se usprotive svim budućim sankcijama koje se smatraju štetnima nacionalnom gospodarstvu.

Fico, ljevičarski nacionalist, više je puta javno kritizirao pojedinačne sankcije EU-a, tvrdeći da bi one više štetile Slovačkoj nego Rusiji.

Međutim, za razliku od mađarskog konzervativnog premijera Viktora Orbana, Fico i drugi slovački predstavnici vlade na kraju su bez iznimke podržali sve sankcije protiv Rusije.

Slovačka je, uz Mađarsku i isprva Češku, dobila privremeno izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte koju je nametnula Europska unija kako bi imala vremena stvoriti si alternativne opskrbne pravce.

Europska komisija predložila je u utorak 18. paket sankcija protiv Rusije koji je uglavnom usmjeren na ruske prihode od prodaje energije i na bankarski sektor.

Izvršno tijelo EU-a prvi put predlaže zabranu transakcija s plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, kao i smanjenje najviše cijene po kojima se smije prodavati ruska nafta sa 60 na 45 dolara po barelu.

U bankarskom sektoru, EK proširuje zabranu pristupa SWIFT-u, sustavu za razmjenu komunikacija među bankama, na potpunu zabranu transakcija.

Zelenski osudio ruski napad na povijesnu kijevsku katedralu

U ruskom napadu tijekom noći oštećena je katedrala svete Sofije u povijesnom središtu Kijeva, jedan od najdragocjenijih spomenika, a napad je ukrajinski predsjednik Zelenski osudio kao "neprihvatljiv".

Zelenski je rekao da je napad prouzročio rušenje dijela fasade na katedrali iz 11. stoljeća, koja je na popisu UNESCO-ove svjetske baštine.

"Za sve ljude koji istinski poznaju povijest i kršćanstvo im nije nepoznanica, čak i prijetnja uništenju Svete Sofije je potpuno neprihvatljiva stvar, katastrofalna", rekao je Zelenski u svome večernjem obraćanju.

"No ne za Rusiju. Poludjela je od Šaheda (iranskih dronova) i crvenog gumba. A katastrofe su upravo značenje njihove egzistencije. Ne proizvode ništa i ništa neće ostaviti iza sebe".

Ukrajinski Ministar kulture Mikola Točickij rekao je da je Rusija "ponovno pogodila samo srce našeg identiteta", nazvavši katedralu "dušom cijele Ukrajine".

Točickij je rekao da je napad oštetio vijenac na glavnoj apsidi katedrale Svete Sofije. Komadi zida osuli su se po tlu, a u jednom dijelu vijenca mogla se vidjeti rupa od udara, prenosi Reuters.

Ovo je prvi put od početka rata da je katedrala oštećena, rekao je Vadim Kirilenko, zamjenik direktora katedrale. Ruski dronovi svojim niskim letom predstavljaju stalnu prijetnju u napadima na glavni grad.

"Kao što naši zaštitari, nekad dronovi gotovo mogu doseći križeve na zvoniku, 76 metara iznad tla", rekao je.

Katedrala je 1990. godine uvrštena na popis UNESCO-ve svjetske baštine zbog svoje arhitektonske vrijednosti. Kulturno tijelo Ujedinjenih naroda opisuje bijelu katedralu i kompleks samostana sa zelenim krovovima i zlatnim kupolama kao simbol "novog Kostantinopola" stvorenog u regiji.

Kirilenko je kazao da nema velikog oštećenja te da će mjesto pregledati i obnoviti specijalizirani institut.