Jednoga dana na Mjesecu bi mogao postojati pub pod nazivom "Čekić i pero" na mjestu gdje je astronaut Apolla 15 David Scott ispustio oba predmeta na površinu Mjeseca.
Poput Scotta, današnji znanstvenici i astronauti znaju da stoje na ramenima divova koji su došli prije njih - njihovi su trijumfi kulminacija rada Einsteina, Ciolkovskog, Newtona, Kopernika, Ibn Yunusa, Hiparha i svih ostalih divova koji su stajali na ramenima onih koji su išli prije njih, piše britanski Telegraph.
Povijest je možda "samo jedna prokleta stvar za drugom", ali znanost je uglavnom linearni slijed jedne veličanstvene stvari za drugom.
U ovom desetljeću vraćamo se na Mjesec i dalje. U sklopu NASA-ine misije Artemis žena i muškarac trebali bi sletjeti na površinu Mjeseca 2025. godine, a stalnu bazu za boravak ljudi na Mjesecu trebali bi nastaniti unutar desetljeća nakon toga. Troškovi će biti ogromni, opasnosti također, pa se postavlja neizbježno pitanje: ‘Zašto?‘, a koje su reporteri Telegrapha pokušali odgovoriti.
Otkrića u svemiru će nam pomoći na mnogo načina, od kojih neke još ne možemo ni zamisliti. Drugi razlog je bazičniji, ali i neizbježan, s obzirom na povijest čovječanstva. Prvu svemirsku utrku djelomice je potaknuo Hladni rat, podsjeća Telegraph, pri čemu su SSSR i SAD morali dokazati da je njihov politički sustav superioran. Ovoga puta utrku pokreću vojna pitanja i komercijalna poduzeća koja namjeravaju istraživati Mjesec radi prirodnih resursa.
Kao što geopolitika uzima u obzir mjesto, udaljenost i zalihe da bi procijenila što Zemlja može, a što ne može učiniti, tako i astropolitika primjenjuje slična načela.
Više od 80 zemalja je prisutno u svemiru, ali glavni vojni akteri danas su Kina, SAD i Rusija. Oni su također vodeći komercijalni igrači zajedno s Japanom, Indijom, Francuskom, Italijom, Velikom Britanijom i drugima - ovaj tjedan smo vidjeli kako kompanija Elona Muska SpaceX lansira najveću raketu ikad Starship, koja se razvija s ciljem da vozi ljude na mjesec do 2025. godine.
Velika trojka sada vodi bespoštednu utrku u naoružanju. Smatraju kako ne mogu dopustiti da onaj drugi odlučuje u svemiru, jer je to postalo sastavni dio ratovanja na Zemlji.
Sva tri glavna igrača imaju svoju verziju svemirskog zapovjedništva, ali i Japan, Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Kao što kaže vojna mantra: ‘Svemir je sada područje ratovanja‘.
Moderno ratovanje poprilično se oslanja na satelite. Oni su dio nuklearnih sustava za rano upozoravanje, isporuku projektila, nadzor i komunikaciju.
Komunikacije su visoko kriptirane, a računala su programirana da se odupru hakerskim napadima. Vjerojatno kamere na nekim satelitima imaju zatvarače koji se mogu spustiti kako bi spriječili oštećenje leća uz pomoć lasera. Što se tiče napada, kao i presretanja, hakiranja i zasljepljivanja, jedan satelit bi mogao zgrabiti drugi pomoću hidrauličkih ruku i izbaciti ga iz njegove orbite ili u Zemljinu atmosferu gdje bi izgorio.
SAD, Kina, Rusija i Indija uspješno su testirale protusatelitsko oružje, ispalivši balistički projektil sa Zemlje kako bi uništile jedan od svojih satelita. Svaki pogodak stvorio je ogromne količine svemirskog otpada koji predstavlja prijetnju satelitima, svemirskim postajama i astronautima.
Svijetu je hitno potreban sustav podizanja svijesti o situaciji u svemiru koji bi definirao koliko blizu jedan satelit može stajati uz drugi i dogovarao pravila za čišćenje svemirskog otpada.
Također moramo prepoznati novu realnost toga koliko su vojne i komercijalne aktivnosti u svemiru postale blisko isprepletene. U prvih nekoliko dana ruske invazije na Ukrajinu, regija u blizini Irpina izgubila je vezu s internetom jer su bazne stanice uništene u raketnim napadima. U roku od nekoliko dana ponovno je uspostavljen internet.
SpaceX postavio je tisuće terminala velike brzine za povezivanje sa svojim satelitima Starlink. Civili su mogli ponovno kontaktirati svoje voljene te im je vraćen pristup informacijama, ali terminale je koristila i ukrajinska vojska za zapovijedanje i kontrolu.
Postoji još puno vojnih aktivnosti povezanih sa svemirom koje su u skladu s komercijalnim interesima države. Ometanje komercijalnih satelita, može dovesti do skretanja putanje brodova i zrakoplova, prekida u opskrbi supermarketa, kašnjenju dostavljača... Na kraju će se dogoditi da će vojske morati štititi takve satelite kako bi osigurali ključnu nacionalnu strukturu.
Svake godine lansira se sve više satelita uslijed pada troškova zbog tehnološkog napretka. Podsjetimo samo na rakete za višekratnu uporabu Space X-a i minijaturizaciju satelita od koji su neki veličine Rubikove kocke. Morgan Stanley procjenjuje da će globalno ova industrija generirati prihode od više od jednog trilijuna američkih dolara do 2040. godine u odnosu na aktualnih 400 milijardi dolara.
Desetljećima je čovječanstvo smatralo svemir zajedničkim vlasništvom. Ta je ideja loše prošla.
Zakoni koji definiraju aktivnosti u svemiru imaju dvojbeni legitimitet i nemaju smislen način da se provedu. Sporazum Artemis, koji je sastavljen 2020., sadrži smjernice za istraživanje i iskorištavanje Mjeseca. Temelje se na načelima kao što su mir, transparentnost i smanjenje rizika od sukoba oko resursa.
Sporazum o istraživanju svemira ima i ozbiljne nedostatke. Nacrt sporazuma izradili su Amerikanci i potpisali kao niz bilateralnih sporazuma. Dakle, sporazum predstavlja američki pogled na lunarni zakon s kojim se mogu složiti još 22 zemlje, ali ga više od 170 zemalja nije potpisalo, uključujući Kinu i Rusiju. Potpisnicima dopuštaju stvaranje ‘sigurnosnih zona u kojima zemlje ne smiju ometati aktivnosti drugih u rudarenju resursa.
Mjesečeva površina mogla bi biti velika poput Afrike, ali područja s najvećim komercijalnim aspektom mogla bi ubrzo postati krcate. Mjesečev južni pol bit će glavna nekretnina jer se smatra da sadrži milijarde galona leda.
Led sadrži kisik i vodik i od toga se može napraviti raketno gorivo i potencijalno izolirati helij-3 koji bi se u budućnosti mogao koristiti za čistu nuklearnu energiju. Mjesec sadrži upravo ono što je sastavni dio tehnologije na Zemlji u 21. stoljeću - silicij, titan, aluminij, litij.
Konkurencija će biti žestoka. Sigurnosne zone definirane su kao područje u kojemu bi aktivnosti druge države ‘mogle razumno uzrokovati štetne smetnje".
Telegraph komentira kako je svijetu hitno potreban novi skup međunarodnih ugovora koji će se nositi s novom vojnom, političkom i trgovačkom realnošću i mogućnostima.
Bez njih će se zlatna groznica na Mjesecu odvijati po principu - tko prvi njegova djevojka - s nereguliranom konkurencijom. Niti jedna velika sila ne može si dopustiti zaostajanje u svemirskoj utrci.
- Ako sada ne odemo tamo, iako imamo kapacitete, naši potomci će nam to zamjerati. Ako odu drugi, oni će preuzeti vodstvo, a ti nećeš moći otići čak i ako želiš, rekao je Ye Peijian, voditelj kineskog programa istraživanja Mjeseca.
Računalne znanosti, komunikacije, mikrotehnologija, solarni izvori energije i medicinska otkrića pratit će utrku u naoružanju i resursima kao što je to bio slučaj zadnjih nekoliko desetljeća.
Prijenosna računala, sustavi za pročišćavanje vode i lakše maske za disanje za vatrogasce - svi duguju svoje porijeklo pionirskom radu NASA-a.
Znanstvenici na ISS-u koriste uvjete nulte gravitacije za stvaranje živog tkiva pomoću 3D pisača i biotinte. Od 2025. istraživački program pod vodstvom Norveške na kineskoj svemirskoj postaji istražit će kako zračenje u svemiru utječe na rast tumora.
Rad na zaštiti Zemlje od udara velikog asteroida napreduje. Godine 2022. DART je uspješno skrenuo putanju asteroida Dimorphus. Bio je to prvi put da su ljudi procijenili orbitu planetarnog objekta, a projekt je koštao oko 325 milijuna dolara.
Kratkoročno gledano, potreban nam je pristup resursima kako bismo došli do čiste energije, a dugoročno gledano, možda će čovječanstvo na Zemlji jednoga dana trebati utočište. Sada nije vrijeme za stiskanje gumba za pauzu.