-
Trump produljio primirje i naredio nastavak blokade luka
-
Iran: Produljenje primirja taktika za mogući iznenadni napad, blokada zahtijeva odgovor
-
Trump: Iran se financijski urušava, policija i vojska se bune
-
SAD traži da Iran predstavi prijedlog za okončanje sukoba
-
IRGC: U Hormuškom tjesnacu tri broda smo pogodili, dva zaplijenili
-
Pregovori o nastavku primirja u Libanonu
Trump bez fiksnog roka za dogovor s Iranom dok se nastavlja operacija Economic Fury
Bijela kuća je potvrdila da predsjednik Donald Trump nije odredio čvrst vremenski okvir u kojem Iran mora postići konačni dogovor, unatoč odluci o produljenju primirja, objavio je Sky News.
Glasnogovornica Karoline Leavitt opisala je taj potez kao izraz velikodušne ponude i fleksibilnosti prema kompromitiranom režimu u Teheranu. Prema njezinim riječima, u Iranu se trenutačno odvija borba između pragmatičnih struja i tvrdolinijaša, a američki predsjednik u tim okolnostima inzistira na jedinstvenom i usklađenom odgovoru druge strane. Naglasila je da će dinamiku procesa i dalje diktirati isključivo vrhovni zapovjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Dok se čeka iranski prijedlog, operacija Economic Fury nastavlja se bez prekida uz učinkovitu pomorsku blokadu iranskih brodova i luka. Leavitt tvrdi da Washington na taj način potpuno guši iransko gospodarstvo, održavajući maksimalan pritisak na tamošnje vlasti. Na novinarska primjedbe o tome da rat traje duže nego što je Trump prvotno najavljivao, glasnogovornica je uzvratila da će predsjednik sam odrediti kraj sukoba u trenutku kada procijeni da je to u najboljem interesu američkog naroda.
Leavitt se osvrnula i na provokacije iranskih državnih medija koji su ustvrdili da Teheran uopće nije tražio produljenje prekida vatre. Upozorila je javnost da ne uzima iranske službene izjave zdravo za gotovo jer se njihovi javni istupi drastično razlikuju od onoga što iranski predstavnici priznaju američkom pregovaračkom timu u privatnim razgovorima. Iako detalji o sastavu pregovaračkog tima i samom sadržaju iranskih prijedloga ostaju tajni, Bijela kuća poručuje da kontrolira tijek događaja.
U razgovoru za Fox News prije službene konferencije za medije, Leavitt je iznijela prvu reakciju američke vlade na iransko zauzimanje brodova u Hormuškom tjesnacu, pojasnivši kako se ti incidenti ne smatraju kršenjem primirja. Istaknula je da se nije radilo o američkim niti izraelskim plovilima, već o dva međunarodna broda. Tom je prigodom uputila i oštre kritike na račun iranske mornarice zbog korištenja brzih naoružanih čamaca, izjavivši podrugljivo da se zemlja koja je nekada imala najubojitiju mornaricu na Bliskom istoku sada ponaša poput skupine pirata.
Pezeškian: Američka blokada, prijetnje i kršenje obveza glavne su prepreke pregovorima
Iranski predsjednik Masud Pezeškian kaže da su američka blokada iranskih luka, prijetnje i ono što opisuje kao "kršenje obveza" glavne prepreke "istinskim pregovorima" sa SAD-om.
U objavi na X-u kaže da je Iran "pozdravio dijalog i sporazum i da to nastavlja činiti".
Dodaje da "svijet vidi vašu beskrajnu licemjernu retoriku i proturječje između tvrdnji i djela".
Njegovi komentari dolaze nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak najavio da će produžiti primirje, ali da će se američka blokada iranskih luka nastaviti.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf ranije je izjavio da "potpuno primirje ima smisla samo ako se ne krši", upozorivši pritom na američku pomorsku blokadu iranskih brodova u području Hormuškog tjesnaca, čije okončanje je za Teheran uvjet bez kojeg nema dogovora.
"Ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca nemoguće je uz tako očito kršenje primirja", poručio je Ghalibaf, jedan od ključnih pregovarača i utjecajnih političkih aktera u Iranu.
Iran zaplijenio dva kontejnerska broda koji su napuštali Zaljev
Iran je u srijedu izjavio da je zarobio dva kontejnerska broda koji su pokušavali izaći iz Perzijskog zaljeva preko Hormuškog tjesnaca nakon što je na njih i još jedan brod otvorio vatru, u svojim prvim zapljenama od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom u veljači.
Iranska novinska agencija Tasnim povezana s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC) izvijestila je o zapljenama i dodala da je mornarica Garde također upozorila da će se svako narušavanje reda i sigurnosti u tjesnacu smatrati "crvenom linijom".
IRGC je optužio zaplijenjene brodove, MSC Francesca pod zastavom Paname i Epaminondas pod zastavom Liberije, da su plovili bez potrebnih dozvola i manipulirali svojim navigacijskim sustavima.
Epaminondas, kojim upravljaju Grci, izvijestio je da je na njega otvorena vatra oko 20 nautičkih milja sjeverozapadno od Omana. Brod je pretrpio štetu na zapovjedničkom mostu nakon što je pogođen pucnjavom i raketnim granatama s topovnjače IRGC-a, prema izvorima iz Pomorskih trgovinskih operacija Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO) i pomorske sigurnosti.
Grčki operater Technomar Shipping Inc. potvrdio je napad u izjavi i rekao da je posada na sigurnom.
Epaminondas broji posadu od 21 člana koju čine Ukrajinci i Filipinci, prema grčkoj obalnoj straži, koja nije mogla potvrditi zapljenu plovila. Ni Technomar nije potvrdio zapljenu.
"Naš prioritet ostaje sigurnost i dobrobit naše posade dok surađujemo sa svim relevantnim dionicima kako bismo osigurali njihovu kontinuiranu sigurnost", rekao je operater.
Izvori pomorske sigurnosti rekli su da je kapetan broda rekao da prije napada nije uspostavljen radio kontakt te da je plovilo ranije dobilo dopuštenje za prolazak kroz tjesnac.
Na MSC Francescu pokrenuta je pucnjava oko osam nautičkih milja zapadno od Irana, ali brod nije oštećen, a posada je sigurna, prema UKMTO-u i izvorima. Operater MSC, najveća svjetska grupa za prijevoz kontejnera, nije odgovorio na Reutersov zahtjev za hitni komentar.
Na Francesci se nalaze četiri crnogorska pomorca, priopćio je u srijedu crnogorski ministar pomorstva Filip Radulović. On je u izjavi za RTCG rekao da su crnogorski pomorci i ostala posada dobrog zdravstvenog stanja i sigurni, te da su u tijeku pregovori brodarske kompanije i iranske strane.
„Našim pomorcima i njihovim obiteljima upućujemo punu podršku, uz poruku da ćemo učiniti sve za pozitivan ishod ove situacije i sigurnost crnogorskih pomoraca“, rekao je Radulović.
Treći kontejnerski brod, Euphoria, pod liberijskom zastavom, bio je pogođen u istom području, ali nije oštećen i nastavio je plovidbu, kasnije stigavši u Fudžairu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, rekli su izvori.
Napadi su se dogodili dok su tri broda, od kojih su neki isključili navigacijske sustave, pokušavala izaći iz Hormuškog tjesnaca u ranim jutarnjim satima, dodali su. Prve su to zapljene od 2024. godine, kada je Iran zarobio kontejnerski brod MSC Aries u Hormuzu.
Nije bilo neposrednih informacija o tome kakav su teret, ako ga je uopće bilo, brodovi prevozili.
Cijene nafte nakon incidenata promijenile su smjer i opet krenule uvis.
Teheran je uveo ograničenja brodovima koji koriste tjesnac na južnom kraju Zaljeva nakon američkih i izraelskih bombardiranja Irana 28. veljače, što je dovelo do gotovo potpunog zastoja u prometovanju.
Iransko brodarstvo je, međutim, većinom ostalo nesputano, dijelom osnaženo jednomjesečnim američkim izuzećem od sankcija izdanim 20. ožujka, koje mu dopušta izvoz sirove nafte i naftnih derivata.
A Washington je otad stao tome na kraj blokadom iranskih brodova koji ulaze i izlaze iz Zaljeva.
Kroz tjesnac obično ulazi i izlazi oko 130 brodova dnevno, a njime se prevozi oko 20% svjetske dnevne opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Broj je pao na oko devet brodova dnevno od početka rata. Onda je porastao na oko 20 tijekom kratkog ponovnog otvaranja koje je Iran najavio, a zatim i opet poništio prošli tjedan, prema podacima tvrtke AXS Marine.
"Najnovije zapljene jasno pokazuju da čak ni 'otvoreni' Hormuški tjesnac nije siguran Hormuški tjesnac za pomorce, brodove i teret", rekao je Peter Sand, glavni analitičar na platformi za obavještajne podatke o oceanskom i zračnom teretnom prometu Xeneti.
Odmjeravanje snaga pred Hormuzom podiglo cijene nafte iznad 101 dolara
Cijene nafte prekoračile su u srijedu 101 dolar, uz produljenu američku pomorsku blokadu Irana i iransko presretanje brodova u Hormuzu koji su donijeli prevagu procjenama da se energenti iz regije Perzijskog zaljeva neće u kratkom roku vratiti na svjetska tržišta.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 2,87 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 101,35 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 2,48 dolara i stajao je 92,15 dolara.
Tržišta su u srijedu tek mlako reagirala na američko produljenje primirja s Iranom.
Predsjednik Donald Trump nije vremenski ograničio prekid sukoba, ali je zadržao pomorsku blokadu iranskih luka.
Iran je zbog američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad tjesnacem, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima.
SAD je pak nakon neuspjelog prvog kruga pregovora u Islamabadu uveo pomorsku blokadu iranskih luka u Omanskom zaljevu i Arapskom moru, uz upozorenje Teherana da time krši primirje.
U noći s nedjelje na ponedjeljak američka vojska upala je na iranski kontejnerski brod Tousku u Omanskom zaljevu.
U srijedu Iran je odgovorio zapljenom dva broda u Hormuzu. Revolucionarna garda zaustavila ih je zbog kršenja pomorskih propisa i ispratila do iranske obale.
Poslijepodne američki ministar financija Scott Bessent objavio je pak da je obustavio sankcije na rusku i iransku naftu, ponovo na 30 dana, na zahtjev, kako je rekao, zemalja kojima prijeti najveći rizik nestašice nafte zbog zatvorenog Hormuza.
Obustavu sankcija zatražili su financijski čelnici desetak zemalja na prošlotjednim proljetnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, rekao je Bessent u pododboru američkog senata za proračun.
Još prošli tjedan američki ministar financija bio je rekao da ne namjerava ponovo suspendirati sankcije na rusku i iransku naftu.
SAD je već u ožujku na mjesec dana suspendirao sankcije na rusku i iransku naftu na tankerima, uz obrazloženje da želi osigurati opskrbu u uvjetima poremećaja u opskrbi iz regije Perzijskog zaljeva.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak bio jeftiniji za 1,43 dolara i stajao je 96,31 dolar.
Trump postavlja rok Teheranu: Primirje neće biti neograničeno
Američki predsjednik Donald Trump planira Iranu dati strogo ograničen vremenski okvir za podnošenje jedinstvenog pregovaračkog prijedloga, doznaje CNN od izvora bliskih administraciji.
Iako je Trump službeno potvrdio produljenje primirja do završetka rasprava, izvori navode kako Bijela kuća ne namjerava dopustiti neograničenu obustavu vatre.
Administracija je oprezna zbog mogućnosti da Teheran kupuje vrijeme i namjerno odugovlači proces, a prema istim izvorima, i sam je predsjednik bio suzdržan oko pomicanja roka izvan današnjeg datuma.
S druge strane, agencija Reuters prenosi tvrdnje drugog izvora prema kojima Trump ipak još nije odredio čvrst i neopoziv rok za završetak ove faze pregovora.
Unatoč različitim informacijama o trajanju roka, Trump je poručio kako će se pregovori zaključiti „na ovaj ili onaj način”, dok će američka vojska do tada ostati u stanju pune pripravnosti.
Iranska disidentica kritizira Europu zbog šutnje nakon najnovijih pogubljenja
Iranska oporbena čelnica kritizirala je u srijedu europske države jer ništa nisu učinile da bi se zaustavila pogubljenja u Iranu, nakon što je Teheran izveo još jednu egzekuciju za koju protivnici režima kažu da predstavlja obračun s disidentima.
Iranske novine Mizan objavile su u srijedu da je pogubljen muškarac osuđen za špijunažu u korist Izraela i odavanje povjerljivih informacija.
"Šutnja čelnika Europske unije i država članica o najnovijem valu političkih egzekucija ne može se ničim opravdati", rekla je Maryam Rajavi, predsjednica Nacionalnog vijeća iranskog otpora sa sjedištem u Parizu, u govoru pred Europskim parlamentom.
"Ta šutnja ne samo da potiče režim na nova pogubljenja, nego i signalizira slabost, što ohrabruje režim da nastavi raditi na razvoju nuklearnog oružja i sponzorirati terorizam u regiji", dodala je.
Rajavi je rekla da je prije onih u srijedu iranski režim u posljednjih mjeseca dana pogubio 16 političkih zatvorenika, uključujući osam članova njezine organizacije.
Iranske vlasti ubile su tisuće ljudi tijekom protuvladinih prosvjeda u siječnju, najvećih nemira u zemlji od Islamske revolucije 1979.
Organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj objavila je da je od početka rata uhićeno najmanje 3646 ljudi, od toga 767 nakon primirja 8. travnja.
Amnesty International je ranije ovoga mjeseca priopćio da je "krajnje neprihvatljivo da, u vrijeme dok stanovništvo pati zbog sukoba i gubitaka uslijed zračnih napada SAD-a i Izraela, iranske vlasti koriste smrtnu kaznu da bi ušutkale neposlušne i dodatno zastrašivale ljude".
Preminuo i drugi francuski mirovnjak ranjen u napadu na jugu Libanona
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je u srijedu da je kaplar Anicet Girardin druga žrtva napada na mirovne snage UN-a (Unifil) u južnom Libanonu. Girardin, pripadnik 132. kinološke pješačke pukovnije iz Suippesa, preminuo je od zadobivenih ozljeda nakon što je u utorak repatriran u domovinu.
U napadu lakim naoružanjem na ophodnju mirovnih snaga, koji se dogodio u subotu, na mjestu je poginuo vojnik Florian Montorio, dok su još dva pripadnika Unifila ranjena. Macron je za napad izravno optužio borce Hezbollaha, poručivši da je kaplar Girardin „poginuo za Francusku”. Iako su iz Unifila naveli da su napad izveli „nestranački akteri”, Hezbollah je demantirao bilo kakvu povezanost s incidentom.
Francuski predsjednik prethodno je iskazao punu podršku primirju između Izraela i Hezbollaha, izrazivši pritom zabrinutost da bi nastavak vojnih operacija mogao potkopati dogovor. Tom je prigodom pozvao Hezbollah na odricanje od naoružanja, a Izrael na puno poštovanje libanonskog suvereniteta.
Dvije žrtve izraelskog napada na jugu Libanona unatoč primirju
U izraelskom zračnom napadu na vozilo u mjestu Tayri na jugu Libanona u srijedu su poginule dvije osobe, izvijestila je libanonska državna novinska agencija NNA. Uz napad na vozilo, zabilježeno je i intenzivno bombardiranje mjesta Qantara, dok se izraelska vojska o ovim izvještajima još nije očitovala.
Napad je izveden unatoč desetodnevnom primirju koje je na snagu stupilo u petak, 16. travnja, a za čije se kršenje Izrael i Hezbollah međusobno optužuju. Izraelske obrambene snage (IDF) prethodno su upozorile stanovnike da se zbog navodnih aktivnosti Hezbollaha drže podalje od rijeke Litani te područja Wadi al-Salouqi i Wadi al-Salhani. Istodobno, IDF je optužio Hezbollah za napade na svoje postrojbe stacionirane u južnom Libanonu, dok je od utorka zabilježeno više izraelskih udara i Hezbollahovih odgovora.
Ova eskalacija prethodi razgovorima na razini veleposlanika koji bi se u četvrtak trebali održati u Washingtonu. Identitet poginulih u napadu na vozilo zasad nije poznat, a incident dodatno narušava ionako krhko primirje u regiji.
Neizvjesnost oko nastavka pregovora u Islamabadu
Američki predsjednik Donald Trump i iransko Ministarstvo vanjskih poslova iznijeli su u srijedu oprečna stajališta o mogućem nastavku pregovora u Islamabadu, čime je sudbina druge runde dijaloga ostala neizvjesna.
Dok Trump u porukama medijima potvrđuje mogućnost sastanka u iduća tri dana, Teheran ističe kako još nije donio odluku o sudjelovanju te povratak za pregovarački stol uvjetuje trenutnim ukidanjem američke pomorske blokade.
Prema pisanju New York Posta, koji se poziva na pakistanske izvore i Trumpove izjave, novi krug pregovora očekuje se u idućih 36 do 72 sata. Iako je Trump produljio primirje koje je bilo na rubu isteka, iranska strana optužuje Washington za neozbiljnost i manjak dobre vjere.
Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei izjavio je kako sudjelovanje Irana na sastanku krajem tjedna još nije potvrđeno.
Istodobno, voditelj iranske misije u Egiptu Mojtaba Ferdousi Pour poručio je kako su u tijeku komunikacije s pakistanskim posrednicima radi ispunjenja iranskih uvjeta. Naglasio je da Teheran neće pregovarati pod prijetnjom niti će njegovi predstavnici otputovati u Islamabad prije podizanja blokade. Pour je optužio Sjedinjene Američke Države da primirje koriste za gomilanje snaga i pripremu novih vojnih akcija, ustvrdivši kako se javni nastupi američke administracije bitno razlikuju od njezinih tajnih namjera.
Atena poriče iranske tvrdnje da je zaplijenila brod u grčkom vlasništvu
Grčko ministarstvo pomorstva izvijestilo je da grčki brod Epaminondas nije zaplijenila Iranska revolucionarna garda (IRGC), nakon što je iranska mornarica ranije ustvrdila da je preuzela dva komercijalna broda i otpratila ih u svoje teritorijalne vode.
Pojašnjenje u izjavi grčkog Ministarstva pomorstva dolazi usred pojačanih napetosti u Hormuškom tjesnacu, gdje je navodno više komercijalnih brodova bilo meta Revolucionarne garde.
Ranije u srijedu, UK Maritime Trade Operations izvijestio je da je na "teretni brod koji je odlazio" "pucano", dok je drugom prišla iranska topovnjača i pucala na njega, navodno bez upozorenja putem radija.
Dvije osobe upoznate s napadima rekle su da je Epaminondas bio jedan od dva broda.
SAD uveo ukrajinsku tehnologiju za borbu protiv dronova u ključnoj bazi u Saudijskoj Arabiji
Američka vojska je posljednjih tjedana rasporedila ukrajinsku tehnologiju za borbu protiv dronova u ključnoj američkoj zračnoj bazi u Saudijskoj Arabiji, prema riječima pet izvora upoznatih s tim pitanjem, kako bi spriječila napade poput onih u kojima bi bili uništeni zrakoplovi i zgrade te je ubijen najmanje jednan pripadnik vojske.
Raspoređivanje ukrajinske platforme za zapovijedanje i kontrolu pod nazivom Sky Map u zračnoj bazi Princ Sultan, o čemu se ranije nije izvještavalo, znak je da je ukrajinska vojska napredovala u tehnologijama dronova i borbe protiv dronova koje su se usavršile u četverogodišnjem ratu s Rusijom, prenosi The Times of Israel agenciju Reuters.
Ukrajinski vojni dužnosnici stigli su u bazu posljednjih tjedana kako bi obučili američke borce za rad sa Sky Mapom, koji ukrajinska vojska naširoko koristi za otkrivanje dolaznih prijetnji dronovima - uključujući dronove Shahed koje je razvio Iran - i pokretanje protunapada dronovima presretačima.
Kako jeftini, masovno proizvedeni dronovi igraju veliku ulogu u ruskom ratu u Ukrajini, Pentagon je povećao ulaganja u tehnologiju borbe protiv dronova. No, korištenje ukrajinske tehnologije u bazi Princ Sultan, koja je udaljena oko 640 kilometara od Irana i koja je od početka rata pretrpjela udare valove dronova i projektila, naglašava ranjivosti američke zračne i raketne obrane, kažu analitičari.
Američki predsjednik Donald Trump sredinom ožujka je odbio ponudu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je ponudio pomoć američkim snagama i saveznicima na Bliskom istoku u presretanju iranskih dronova, nudeći iskustvo ukrajinske vojske u obaranju ruskih bespilotnih letjelica.
"Ne treba nam pomoć", rekao je Trump. "Zelenski je zadnja osoba od koje nam treba pomoć", dodao je.
Američki predsjednik je naknadno pomoć koju Ukrajina pruža nekim zemljama Bliskog istoka nazvao "političkim PR-om".
U telefonskom razgovoru s novinarkom Stephanie Ruhle iz emisije MS NOW u petak, Trump je rekao da Ukrajina, po njegovu mišljenju, "nije učinila ništa" stvarno korisno i optužio Volodimira Zelenskog da pretjeruje s prikazivanjem važnosti te pomoći te da je koristi isključivo u promotivne i političke svrhe.
BBC: Brodovi su možda bježali kroz Hormuški tjesnac
Čini se da su dva od tri broda koja su bila meta iranskih snaga u srijedu bila dio konvoja koji pripada najvećoj svjetskoj brodarskoj tvrtki MSC, a da se Hormuški tjesnac nakratko ponovno otvorio na kratko vrijeme, što je možda bio dovoljan poticaj da pokušaju pobjeći.
MSC Francesca i MSC Epaminondas, kao i četiri druga broda, bili su zarobljeni u Zaljevu još prije početka ovog sukoba.
Međutim, ostali brodovi - MSC Clara, MSC Grace, MSC Margrit XIII i MSC Madeleine - sada su sigurno na istočnoj strani Arapskog mora, prema podacima transpondera koje je analizirala tvrtka za pomorske podatke Linerlytica, kako prenosi BBC.
Čini se da su sva četiri isključila svoje transpondere kako bi sakrila svoje lokacije dok su se nalazili na opasnom putovanju. Dva druga kontejnerska broda također su uspjela izaći.
No, unatoč tome što su relativno manji teretni brodovi, MSC Francesca i MSC Epaminondas, čini se, nisu imali toliko sreće te su ih zaplijenile snage iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).
MSC, koji se i inače trudi ostati maksimalno neprimjetan, nije ni o čemu izvijestio. Unatoč tome što im je sjedište u Švicarskoj, koja nema izlaz na more, njihovi brodovi prevoze oko 20 posto sve svjetske robe koja se prevozi morem.
Sky News je objavio satelitsku snimku za koju kaže da prikazuje dva europska teretna broda nekoliko trenutaka nakon što ih je napala iranska topovnjača u Hormuškom tjesnacu.
Snimka Europske svemirske agencije nastala je jutros, samo osam minuta nakon što je prijavljen drugi napad, kako se navodi.
Dva broda, MSC Francesca i Epaminondas, udaljena su na snimci oko 3 km, a IRGC je izvijestila da su odvedena na pregled.
Libanonski predsjednik: 'U tijeku pregovori o produljenju primirja'
Libanonski predsjednik Joseph Aoun izjavio je da su u tijeku pregovori o produljenju primirja, upozoravajući da nijednoj strani neće biti dopušteno ometanje sigurnosnih mjera ili potkopavanje stabilnosti.
"Očuvanje građanskog mira u ovoj fazi povijesti naše zemlje je crvena linija", napisao je Aoun na X-u, dodajući da "neće štedjeti napore kako bi se okončala abnormalna situacija u Libanonu".
Libanonska veleposlanica u SAD-u, Nada Haddad Maaouad, predstavljat će Libanon na pripremnom sastanku u američkom State Departmentu u četvrtak, gdje će pokrenuti pitanje produljenja primirja i zahtijevati da Izrael zaustavi operacije rušenja u južnolibanonskim selima i gradovima.
Aoun je rekao da se pregovori temelje na četiri uvjeta - zaustavljanje izraelske agresije, postizanje izraelskog povlačenja, dogovor o povratku zatvorenika i raspoređivanje libanonske vojske.
Govoreći ranije u srijedu, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar rekao je da će pregovori biti nastavljeni u četvrtak.
"Sutra će se u Washingtonu nastaviti izravni razgovori između Izraela i Libanona. Pozivam vladu Libanona, surađujmo protiv terorističke države koju je Hezbolah izgradio na vašem teritoriju. Ova suradnja vam je potrebna čak i više nego nama. Zahtijeva moralnu jasnoću i hrabrost za preuzimanje rizika. Ali ne postoji stvarna alternativa za osiguranje budućnosti mira za vas i za nas", rekao je on.
Iran: Zaplijenjeni brodovi bit će podvrgnuti inspekciji
Dva broda koja je Iran jutros "zaplijenio" u Hormuškom tjesnacu bit će pregledana, izvijestila je Islamska revolucionarna garda (IRGC) u komentarima koje su prenijeli državni mediji.
"Dva plovila su trenutačno u teritorijalnim vodama Islamske Republike Iran radi pregleda tereta, dokumentacije i srodnih zapisa."
IRGC je dodao da su brodovi zatečeni u "ponavljanim kršenjima".
Izraelci napali sprovod tinejdžera i muškarca ubijenih u napadu doseljenika na Zapadnoj obali
Izraelske snage napale su ožalošćene koji su prisustvovali sprovodu dvojice Palestinaca u selu al-Mughayyir na okupiranoj Zapadnoj obali, izvještava palestinska novinska agencija Wafa, a prenosi Al Jazeera.
Pozivajući se na lokalne izvore, navodi se da su izraelske snage ispalile bojevo streljivo, šok bombe i suzavac na pogrebnu povorku za palestinskog tinejdžera i muškarca koji su ubijeni u napadu doseljenika na školu u selu u utorak.
Wafa je izvijestila da su na kraju pokopani na seoskom groblju nakon pogrebnih molitvi u lokalnoj džamiji.
Iranski mediji: Tri broda pogođena, dva zaplijenjena
Iranski mediji izvještavaju da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) pogodio tri broda pogođena u Hormuškom tjesnacu te da su dva broda zaplijenjena.
Novinska agencija Fars, povezana s IRGC-om, izvještava da je brod Euphoria bio meta napada i da je sada nasukan uz obalu Irana, kako je javio BBC.
Također, iranski mediji navode da su MSC Francesca i Epaminondas "zaplijenjeni" i usmjereni prema iranskoj obali, pozivajući se na izjavu mornarice IRGC-a.
I treći brod jutros pogođen u Hormuškom tjesnacu
Treći teretni brod napadnut je pri pokušaju prolaska kroz Hormuški tjesnac, izjavila je pomorska obavještajna tvrtka Vanguard za BBC.
Brod MSC Francesca, koji plovi pod zastavom Paname, napadnut je oko šest nautičkih milja od obale Irana dok se kretao prema jugu iz tjesnaca u Omanski zaljev.
Vanguard navodi da je MSC Francesca kontaktirao Korpus islamske revolucionarne garde te mu je "naloženo da baci sidro".
Brod je prijavio "oštećenje trupa i prostora smještaja", a trenutačno nema dodatnih informacija.
Britanski Centar za pomorske trgovinske operacije (UKMTO) izjavio je da je "topovnjača" Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) otvorila vatru na kontejnerski brod u Hormuškom tjesnacu.
BBC doznaje da je u incidentu sudjelovao brod Epaminondas pod grčkom zastavom. Nour News, povezan s iranskim Vrhovnim vijećem za nacionalnu sigurnost, osporava izjavu koju je kapetan broda dao UKMTO-u da plovilu nije upućeno nikakvo radio upozorenje te se navodi da je brod "ignorirao upozorenja" iranskih oružanih snaga.
Drugi brod pogođen u Hormuškom tjesnacu
Jutros je u Hormuškom tjesnacu otvorena vatra na još jedan brod, izvijestila je britanska vojska. Britanska pomorska trgovinska služba (UKMTO) izjavila je da ju je "teretni brod koji je isplovio" obavijestio da je pogođen osam nautičkih milja zapadno od Irana, javlja Sky News.
Dodali su da je brod "sada zaustavljen u vodi" - ali da je posada na sigurnom. UKMTO je nastavio: "UKMTO je svjestan visoke razine aktivnosti u području Hormuškog tjesnaca i potiče plovila da prijave svaku sumnjivu aktivnost." UKMTO nije precizirao stoji li Iran iza ovog napada ili ne.
To se događa nakon što se ranije jutros Islamska revolucionarna garda približila drugom brodu i pucala na njega, uzrokujući "tešku štetu", rekao je UKMTO. Dok je UKMTO rekao da iranski brod nije prethodno kontaktirao plovilo, Nour News je izvijestio da je "ignorirao upozorenja". Prvi incident dogodio se 15 nautičkih milja sjeveroistočno od Omana.
Vijesti da je na dva broda pucano u Hormuškom tjesnacu dolaze nakon što su SAD tijekom vikenda zaplijenile iranski kontejnerski brod, a američke se snage u utorak iskrcale na palubu i zaplijenile tanker za naftu u Indijskom oceanu, izvještava Sky News.
Touska, teretni brod pod iranskom zastavom, dio je grupe Islamske Republike Iran Shipping Lines i sankcioniran je. Natovaren je u blizini iranske luke Chabahar. Američko središnje zapovjedništvo priopćilo je da posada više puta nije poštovala upozorenja i da je brod prekršio američku blokadu. Nakon zapljene, Iran se zakleo na odmazdu.
U nutorak je Pentagon objavio da su se snage SAD-a ukrcale i pretražile brod Tifani u Indijskom oceanu. Za ovaj brod se govorilo da je dio "nedozvoljenih mreža" koje podržavaju Iran.
Kina snižava cijene benzina
Kina snižava cijene benzina i dizela na benzinskim postajama prvi put od početka rata s Iranom, odražavajući promjene na globalnim tržištima nafte, prema Nacionalnoj komisiji za razvoj i reforme. Komisija, koja djeluje kao glavni kineski ekonomski planer, određuje cijene benzina svakih 10 radnih dana, na temelju međunarodnih podataka o sirovoj nafti, javlja BBC.
Pad cijena uštedjet će vozačima oko 3 dolara za punjenje spremnika od 50 litara benzina od 92 oktana. Peking je od početka rata više puta povećao maksimalne maloprodajne cijene benzina i dizela, što je dovelo do naglog porasta vrijednosti nafte.
Trump: 'Iran se financijski urušava, žele otvaranje Hormuza'
Američki predsjednik Donald Trump ponovio je da Teheran očajnički želi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
U objavi na društvenoj mreži Truth Social, nekoliko sati nakon što je najavio produljenje primirja i inzistirao da je tjesnac "potpuno BLOKIRAN", Trump je rekao da se Iran "financijski urušava" i da su "gladni novca".
- Policija i vojska se već bune da nisu plaćeni - napisao je.
Također je rekao da Iran gubi 500 milijuna dolara svaki dan dok je tjesnac zatvoren.
Savjetnik iranskog pregovarača: 'Trump produljenjem primirja kupuje vrijeme'
Trumpovo produljenje primirja je taktika za kupnju vremena za iznenadni udar, rekao je u utorak navečer savjetnik glavnog iranskog pregovarača.
Produljenje primirja američkog predsjednika Donalda Trumpa je "taktika za kupnju vremena" za iznenadni udar, rekao je savjetnik predsjednika iranskog parlamenta i glavnog pregovarača Mohammada Baqera Qalibafa.
Qalibafov savjetnik je u objavi na X-u rekao da nastavak američke blokade iranskih luka "nije ništa drugačiji od bombardiranja i da se mora suočiti s vojnim odgovorom."
Trump je u utorak najavio produženje primirja s Iranom kako bi Teheranu dao više vremena za pregovore, uz održavanje blokade iranskih luka.
U objavi na svojoj platformi Truth Social, američki predsjednik je napisao da je odlučio "produžiti primirje" dok "Iran ne predstavi prijedlog za okončanje sukoba" te da je naredio američkim oružanim snagama da održe blokadu.
Trump je rekao da djeluje na zahtjev Pakistana kako bi odgodio napade dok iranski čelnici i predstavnici ne iznesu ono što je nazvao jedinstvenim prijedlogom za okončanje sukoba.
Trump produljio primirje s Iranom na zahtjev Pakistana
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u utorak kako Sjedinjene Američke Države, na zahtjev Pakistana, produljuju primirje s Iranom dok se čeka jedinstveni pregovarački prijedlog Teherana.
Trump je putem društvene mreže Truth Social pojasnio kako je odluku donio nakon zamolbe pakistanskog premijera Shehbaza Sharifa i feldmaršala Asima Munira. Naveo je kako je od SAD-a zatraženo da odgodi napad na Iran dok iranski čelnici i predstavnici ne usuglase zajednički prijedlog, uz opasku kako je iranska vlada, prema njegovu viđenju, ozbiljno podijeljena.
„Naložio sam našoj vojsci da nastavi s blokadom te da u svim ostalim aspektima ostane spremna i sposobna. Primirje će biti produljeno do podnošenja prijedloga i zaključenja rasprava, na ovaj ili onaj način”, poručio je Trump.
Dok su izravne vojne operacije privremeno obustavljene, američka blokada iranskih luka ostaje na snazi, a vojne snage u stanju pune pripravnosti do okončanja pregovora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....