Novinari stalno postavljaju pitanja svjetskim liderima.
Ništa posebno. Zar ne?
Ali kako je to postaviti pitanje Vladimiru Putinu – predsjedniku koji je naredio potpunu invaziju na Ukrajinu, lideru čiju je zemlju ovoga tjedna šef MI6 optužio za „izvoz kaosa“?, pita se Steve Rosenberg, dugogodišnji dopisnik BBC-ija u Moskvi.
Pa nastavlja:
"I zamislite da to pitanje postavljate uživo na televiziji, dok vas gleda milijunska publika u Rusiji.
To je velika odgovornost. Ne želite pogriješiti.
„Moje pitanje tiče se budućnosti Rusije. Kakvu budućnost planirate za svoju zemlju i svoj narod?“, pitao je predsjednika Putina.
„Hoće li ta budućnost nalikovati sadašnjosti, u kojoj se svako javno odstupanje od službene linije kažnjava zakonom? Hoće li se ubrzati lov na neprijatelje u zemlji i inozemstvu? Hoće li prekidi mobilnog interneta postati još češći? Hoće li biti novih ‘specijalnih vojnih operacija’?“
Dok govorim, opisuje, Vladimir Putin zapisuje bilješke. A onda odgovara.
Brani ruski represivni zakon o stranim agentima. Stotine Rusa koji kritiziraju vlast proglašeni su „stranim agentima“.
„Nismo mi izmislili taj zakon", kaže Putin.
„Taj zakon o stranim agentima donesen je u nizu zapadnih zemalja, uključujući Ameriku još tridesetih godina prošlog stoljeća. I svi ti zakoni, uključujući američki, mnogo su stroži…“
Ogorčenje prema Zapadu
U stvarnosti, ruski zakon je drakonski, objašnjava Rosenberg. On isključuje „strane agente“ iz brojnih područja javnog života – uključujući obrazovanje, državnu službu, izbore i javna događanja. Nameće financijska i imovinska ograničenja. Kazneni progon može uslijediti već nakon jedne administrativne kazne.
No to, kako navodi, nije mogao istaknuti predsjedniku Putinu. Mikrofon mu je oduzet čim je završio s pitanjem.
Moderator se iznenada ubacuje i mijenja temu.
„Imamo još jedno pitanje: ‘Što će se dogoditi s BBC-jem? Suočen je s višemilijardskom tužbom američkog predsjednika?’“, kaže voditelj Pavel Zarubin.
„Mislim da je predsjednik Trump u pravu“, potvrđuje predsjednik Putin.
Kremlj i Bijela kuća – na istoj liniji… kad je riječ o BBC-ju.
Putin se potom vraća na Rosenbergovo pitanje.
„Hoće li biti novih specijalnih vojnih operacija? Neće, ako se prema nama odnosite s poštovanjem i ako poštujete naše interese, baš kao što smo mi uvijek nastojali činiti prema vama. Osim ako nas ne varate, kao što ste učinili s istočnim širenjem NATO-a.“
Svima je vidljivo što pokreće Vladimira Putina – duboko ukorijenjeno ogorčenje prema Zapadu, piše Rosenberg.
Tvrdi da su zapadni čelnici godinama pokazivali nepoštovanje prema Rusiji, obmanjivali je i lagali joj – te da i danas lažu kada tvrde da Moskva namjerava napasti Europu. „Kakve su to gluposti?“, poručuje vođa Kremlja.
Nepovjerenje prema Moskvi
No mnogi europski čelnici jednostavno ne vjeruju Moskvi.
Podsjećamo, uoči pune ruske invazije na Ukrajinu, ruski su dužnosnici poricali da imaju planove za masovni napad.
U novije vrijeme Rusiju se optužuje za povrede europskog zračnog prostora borbenim zrakoplovima i dronovima, kao i za kibernetičke napade i sabotaže.
No dok je završavao odgovor na Rosenbergovo pitanje, Putin je rekao i sljedeće:
„Spremni smo odmah obustaviti neprijateljstva pod uvjetom da se osigura srednjoročna i dugoročna sigurnost Rusije, i spremni smo surađivati s vama.“
"Je li to bila maslinova grančica Europi iz usta ruskog predsjednika?", pita se Rosenberg.
Ipak, ako Moskva i dalje bude svoju dugoročnu sigurnost vezivala uz maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini, europski će čelnici ostati skeptični, zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....