Čovječanstvo se možda nalazi na evolucijskoj prekretnici na kojoj će doći do raslojavanja na one koji će sve više bazirati život i rad na asistenciji umjetne inteligencije i one koji neće koristiti razne oblike podrške sve šire ponude različitih rješenja kao što su ChatGPT, Claude, Gemini, Perplexity... Novinar Wall Street Journala, Christopher Mims, postavio je tezu kako ulazimo u razdoblje tzv. Kognitivne revolucije, koja će po svojem značaju u povijesti biti nalik ranoj fazi industrijske revolucije.
Kako je industrijska revolucija osigurala eksploziju učinkovitosti kroz automatizaciju fizičkog rada, tako Kognitivna revolucija ima potencijal transformacije kompletnog doživljaja života i rada, ali samo ako doista osobno pokušamo iskoristiti sve mogućnosti umjetne inteligencije. Novinar Mims proveo je na sebi eksperiment u kojem je koristio različita dostupna rješenja umjetne inteligencije da zamijeni samoga sebe. Cilj mu je bio istražiti kako će 100 milijuna američkih radnika u "ekonomiji znanja" funkcionirati u budućem okružju sveprisutne umjetne inteligencije. Nakon što je kroz nekoliko tjedana uporno integrirao rješenja umjetne inteligencije u svaki segment svog privatnog i poslovnog života, njegova presuda glasi: "Zadnji put kad sam imao iskustvo koje je ovako otvaralo oči i sve mijenjalo, bila je kupovina prvog pametnog telefona".
Mims je, naravno, izvještajni članak o svom iskustvu integriranja života i rada s rješenjima umjetne inteligencije napisao vlastitim riječima, ali je u izradi članka koristio pomoć umjetne inteligencije, za koju tvrdi da je vrlo značajno utjecala na usvajanje zaključaka te kreiranje stavova. A do zaključka kako čovječanstvo ulazi u doba Kognitivne revolucije došao je kombinirajući informacije umjetne inteligencije kroz razgovore s vodećim ekspertima američke ekonomije bazirane na znanju.
Osim što je koristio cijeli spektar "jezičnih modela", ali i rješenja integriranih u više aplikacija, kao što su softveri za transkripte i sažetke sastanka Ottera ili alat za samodovršavanje Google Docsa koji ubrzava pisanje.
"Sad kad su današnje generativne umjetne inteligencije ‘multimodalne‘ - to jest, mogu preuzeti i proizvesti različite vrste medija, uključujući tekst i fotografije - mogu također obavljati zadatke koji su više vizualni. Kako bih to ilustrirao, proveo sam oko pet minuta koristeći prilagođeni GPT u OpenAI-jevoj ‘GPT Store‘ (mislim na Appleov App Store, ali za AI) kako bih generirao logo za imaginarni brend životnog stila (ako ovo čitate i nadahnuti ste da stvorite marku odjeće za sredovječne muškarce pod nazivom ‘Dad Life‘ sa sloganom ‘Take My Pill/Pay My Bills‘, dugujete mi novac).
Današnja umjetna inteligencija gotovo uvijek automatizira pojedinačne zadatke, a ne cijele poslove. Neki se poslovi uglavnom sastoje od zadataka koji se mogu automatizirati, poput korisničke službe, marketinga sadržaja i pisanja popisa proizvoda za usluge e-trgovine. Međutim, još uvijek mora postojati osoba koja koristi i koordinira sve te umjetne inteligencije, zajedno s apstraktnim razmišljanjem koje zasad ostaje isključivo domena ljudi. To znači da, iako AI neće eliminirati radna mjesta, ljudi koji koriste AI hoće - što je bio obrazac u automatizaciji od njezinih najranijih dana", piše Mims.
Poznato je kako više eksperata za umjetnu inteligenciju tvrdi kako njezin razvoj donosi sve veću opasnost za čovječanstvo, ali ona ne proizlazi samo iz mogućnosti da se umjetna inteligencija okrene protiv čovjeka, nego podjednako iz načina kako će ljudi koristiti mogućnosti umjetne inteligencije. Primjerice, menadžeri koji vode kompanije u pravilu će biti više zainteresirani da umjetnom inteligencijom zamijene što više zaposlenih, neće ih previše zanimati integriranje mogućnosti zaposlenih s rješenjima osobne inteligencije, što bi također diglo učinkovitost.
"Mislim da je najveća opasnost povećanje nejednakosti između kapitala i rada, kao razlika između pojedinih vrsta rada", poručuje znanstvenik i autor više ekonomskih bestsellera s fundamentalnim utjecajem, Daron Acemoglu. Mims priznaje da je ušao u osobni eksperiment upravo zbog upozorenja Acemoglua. Ovo je njegov zaključak:
"Najnevjerojatnija i, ako ću biti iskren, najstrašnija stvar učinjena dosad? Prvi put kad sam kliknuo na gumb s oznakom ‘Predloži temu za ovotjednu kolumnu‘, rezultati koje je izbacio bili su nešto što sam već imao na svom popisu budućih članaka za istraživanje", poručuje Mims.