Duboko u šumi Indonezije, izgrađena je višetračna autocesta koja vodi do predsjedničke palače s kipom krilatog orla. Iako se gradom Nusantara nizaju futurističke zgrade, nova utopijska prijestolnica uglavnom je prazna, izuzev ponekih vrtlara i znatiželjnih turista. Lokalno stanovništvo opisuje ga kao “grad duhova”, koji ne želi umrijeti, ali ni živjeti.
Prije tri godine, bivši predsjednik Joko Widodo pokrenuo je ambiciozni projekt nove prijestolnice pod nazivom “Ibu Kota Nusantara (IKN)”, koja bi trebala zamijeniti zagađenu i prenapučenu Jakartu, piše The Guardian.
Pod vodstvom novog predsjednika, Prabowa Subianta, prepolovljeno je državno financiranje projekta. Prošle godine iznosilo je više od 2 milijarde eura, dok ove godine doseže oko 800 milijuna eura. Predviđanja za 2026. godinu su još lošija, jer je odobreno samo 340 milijuna eura, tek trećina traženog iznosa. Privatna ulaganja također su podbacila za više od milijardu eura.
Prabowo, koji još nije posjetio grad otkako je postao predsjednik, u svibnju je tiho degradirao Nusantaru u "političku prijestolnicu", iako je ta odluka javnosti postala poznata tek u rujnu. Prošle godine su čelnik i zamjenik tijela zaduženog za izgradnju grada podnijeli ostavke.
Iako su dovršeni stambeni blokovi, zgrade ministarstava, bolnice, zračna luka i poneke ceste, većina projekta još je uvijek u izgradnji. Trenutno u Nusantari živi oko dvije tisuće državnih službenika i osam tisuća građevinskih radnika, što nije ni blizu planiranom broju od 1,2 milijuna stanovnika do 2030. godine.
Neki smatraju da bi Nusantara mogla postati turistička atrakcija.
- Slično je Singapuru. Čisto i moderno, kao nešto nemoguće usred džungle. Ali i dalje je čudno i tiho. Još uvijek ovdje nema gotovo nikoga - rekla je Clariza, posjetiteljica s obližnjeg otoka Sulawesija.
Herdiansyah Hamzah, stručnjak za ustavno pravo sa Sveučilišta Mulawarman u Istočnom Kalimantanu, kaže da nova oznaka "politička prijestolnica" nema nikakvo značenje u indonezijskom pravu, već je jasno da nije prioritet predsjednika. S druge strane, voditelj Ureda za razvoj prijestolnice, Basuki Hadimuljono, ističe kako mu je Prabowo rekao da se obvezuje projekt dovršiti još brže nego što se planiralo.
- Financiranje postoji, politička volja postoji. Zašto bismo sumnjali? Sredstva nisu smanjena, nego preraspodijeljena - tvrdi Hadimuljono.
U okolici Nusantare, mali poduzetnici koji su nekoć napredovali zahvaljujući priljevu radnika kažu da je promet ove godine drastično pao. Opisuju nagli procvat poslovanja i jednako nagli pad.
- Kad su radnici otišli kući, sve je stalo. Mnogi moji prijatelji su zatvorili svoje poslove. Ljudi se boje da će ovo postati grad duhova - rekla je jedna prodavačica za Guardian.
Građevinari kažu da također osjećaju usporavanje, jer iako i dalje rade, ima manje prekovremenih sati i novca. U zaljevu Balikpapan, gdje su se ribari nekad žalili na velike brodove koji su im remetili mreže, sada kažu da je promet znatno pao.
Za autohtoni narod Balik, koji živi uz obližnju rijeku Sepaku, nova prijestolnica donijela je brojne probleme. Otkad je izgrađeno postrojenje za preradu vode, češće imaju probleme s poplavama, što im je prepolovilo urod. Obećanja o opskrbi čistom vodom iz novog postrojenja, kažu, nikad nisu ispunjena.
- Voda ide samo prema IKN-u. Ako se projekt zaustavi, gubimo sve. Ako nastavi bez nas, opet gubimo - rekao je Arman, lokalni poljoprivrednik i ribar.
Unatoč svemu, zajednica želi da Nusantara uspije, nadajući se da bi projekt mogao donijeti veću prepoznatljivost njihove kulture i turizma u tom području. Ekološke organizacije također tvrde da je projekt nanio trajnu štetu okolišu zbog uništavanja šuma tijekom izgradnje.
Vlada odbacuje tvrdnje o štetnim posljedicama na okoliš i tvrdi da surađuje s autohtonim zajednicama, od kojih su neke dobile naknadu za oduzetu zemlju. Hadimuljono tvrdi da je Nusantara zamišljena kao “zeleni grad” u kojem će se samo četvrtina prostora urbanizirati.
Dok dužnosnici i dalje brane predanost projektu, analitičari smatraju da se Prabowo sada više fokusira na druge prioritete, poput svojeg programa besplatnih školskih obroka, čiji bi godišnji proračun do kraja 2026. godine trebao dosegnuti 17 milijardi eura, prenosi The Guardian.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....