Političke polemike i svađe o tome treba li novim bilijunima dolara pomoći gradovima i okruzima pred bankrotom, obilježile su tjedan na američkom Capitol Hillu. Dok će primjerice Njemačka zbog enormnih gubitaka u svoje pokrajne upumpati desetke milijardi eura, u Sjedinjenim Državama koplja se lome jer bi, u jeku izborne godine, profitirati mogle demokratima naklonjene države.
“Zašto bi porezni obveznici spašavali loše vođene savezne države i gradove, a one su sve redom demokratske”, komentirao je američki predsjednik Donald Trump. Zbog njegove dosadašnje strategije na aktualnog se predsjednika u rijetkom istupu okomio i bivši predsjednik Barack Obama. “Naše vodstvo više se ni ne pretvara da zna što radi”, poručio je gostujući na jednom koledžu.
Donald Trump i Barack Obama
Američko gospodarstvo je na koljenima, broj mrtvih od Covida-19 približava se brojci od 90.000, novi nezaposleni broje se u milijunima, ali na čelo javne rasprave se opet probilo pitanje ekonomije. Ono će svakako biti presudno u studenom.
Na toj fronti vodi se nova bitka između demokrata i republikanaca. Naime, nakon što je savezna vlada u ožujku odobrila rekordno visok paket pomoći od čak 2,2 bilijuna dolara za borbu protiv pandemije, američki gradonačelnici i guverneri traže novu tranšu savezne pomoći. U petak je Donji dom Kongresa s tankom demokratskom većinom progurao novi bailout vrijedan još rekordnijih tri bilijuna dolara (2008. je državna pomoć iznosila 800 milijardi dolara), no iz Senata koji kontroliraju republikanci i Bijele kuće čulo se kako to neće proći. “Prijedlog je već mrtav”, poručio je Trump.
Veto
Novi prijedlog napunio bi ispražnjene blagajne američkih gradova i okruga, a dok je prethodni paket bio namijenjen isključivo za troškove borbe protiv koronavirusa, ovaj bi lokalnim čelnicima dao mnogo odrješenije ruke. Demokrati ga manje-više ujedinjeno podržavaju - osim progresivnog krila nezadovoljnog zbog izbačene mjere o isplati triju mjesečnih plaća tvrtkama kako bi se zaustavili otkazi. Demokratski guverneri sa zapada SAD-a, iz Kalifornije, Kolorada, Oregona, Nevade i Washingtona, zatražili su jedan bilijun dolara pomoći za svih 50 država.
“Zbog kolapsa trgovine i drugih prihoda od poreza te golemih novih troškova za zdravstvo i nezaposlene bez nove potpore morat ćemo pribjeći nemogućim odlukama o tome hoćemo li prestati financirati bolnice ili ćemo podijeliti otkaze učiteljima, policajcima i vatrogascima”, poručili su u zajedničkoj objavi.
“Ne žuri nam se za odluku o novom paketu mjera”, odgovorio je predsjednik koji temu koristi da ocrni “demokratske savezne zemlje koje se loše vode”. On je i ponovno kritizirao te zemlje zbog presporog ukidanja restrikcijskih mjera zbog čega se stvaraju takvi manjkovi. Koje su boje zemlje koje će profitirati od novog ekonomskog stimulansa očigledno je pitanje koje usmjerava raspravu.
No čini se da postoje i nesuglasice među republikanskim redovima. Naime, guverneri i jedne i druge strane svjesni su da će građani u studenom ocjenjivati kako su se snašli za vrijeme krize. Republikanac Mitt Romney iz Utaha među onima je koji traže novi paket pomoći dok se tome protivi Rick Scott, guverener Floride, ističući da će time profitirati zemlje poput New Yorka, Kalifornije i Ilinoisa. No među republikanskim utvrdama koje trebaju pomoć su i Louisiana, Kanzas i Kentucky. Naime, za razliku od savezne vlade, vlasti saveznih država ne mogu imati proračunske manjkove.
To situaciju čini neodrživom. Samo u travnju lokalne su vlasti otpustile milijun zaposlenih u javnom sektoru. U opasnosti su ponegdje i mirovine. Zbog takve alarmantne situacije ni Trump nije odbacio mogućnost nove tranše makar je zaprijetio vetom. Trump želi osigurati da na bilo koji način ne pomogne zemljama koje glasaju za demokrate. Senator iz Kentuckyja Mitch McConnell, vođa senatske većine, izjavljivao je da bi radije vidio zemlje u bankrotu nego da im pošalje još saveznog novca, no i on se povukao tražeći samo garancije da novac neće biti potrošen na sanaciju problema otprije pandemije.
Analiza
Kongres je od ranije odobrenih 2,2 bilijuna dolara 150 milijardi već dao saveznim državama, ali uz ograničenje da ih ne mogu koristiti za ekonomske manjake nastalih epidemioloških mjera. Prema analizi koju je objavio Associated Press, taj novac nije ravnomjerno podijeljen. Uzimajući u obzir broj pozitivnih testova na koronu, male zemlje, a ne one najpogođenije koronom, najviše su dobile. Po svakom pozitivnom testu Havaji su dobili dva milijuna dolara, a Aljaska čak 3,4 milijuna dok su New York i New Jersey dobili 24.000 i 27.000 dolara.
Podjela između stranaka zrcali se u američkom biračkom tijelu. Ankete provedene među američkim građanima pokazuju da čak 75 posto republikanaca danas smatra da je “najgore prošlo” dok otprilike isti broj demokrata smatra da ih “najgore tek čeka”. Broj Amerikanaca koji podržavaju način na koji Trump rješava krizu ostaje manje-više stabilan. Oko 43,3 posto smatra da predsjednik radi dobro.
Posljedice zaraze: Misteriozni sindrom ubio petero djece
Najmanje petero djece umrlo je od još neobjašnjenog sindroma imunološkog poremećaja povezanog s koronavirusom, troje u New Yorku i po jedno u Velikoj Britaniji i Francuskoj. Bolest koja nalikuje na rijetki poremećaj poznat kao Kawasaki sindrom, koji izaziva teške upale vitalnih organa, istražuje i Svjetska zdravstvena organizacija.
U Europi je zabilježeno 230 slučajeva kod djece do 14 godina, a na području New Yorka hospitalizirano je oko stotinu djece. Na oštar skok u broju slučajeva, koji su prijavili i liječnici u Bergamu na sjeveru Italije, epicentru zaraze novim virusom, prvi su upozorili engleski liječnici. Povezanost s koronavirusom tek se utvrđuje.