Objavljena karta koja otkriva sile budućnosti. Kini prijeti krah, Amerika ostaje na tronu, u Africi niče div, a evo gdje je Hrvatska

Posljednja projekcija UN-a (World Population Prospects 2024) otkriva goleme razlike u demografskim trendovima. Dok neke zemlje već bilježe pad broja stanovnika, druge tek ulaze u razdoblje ubrzanog rasta, prenosi Visual Capitalist.

Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, dosegla je vrhunac broja stanovnika već 2024. godine. Nakon desetljeća u kojima je bila sinonim za demografski rast, zemlja sada ulazi u razdoblje trajnog smanjenja populacije. UN predviđa da će do 2050. pasti na 1,3 milijarde, a do 2100. na svega 633 milijuna ljudi. To će biti najveći apsolutni pad populacije u povijesti.

Niske stope nataliteta, politika jednog djeteta u prošlosti i starenje stanovništva dovode do situacije u kojoj će Kina u sljedećim desetljećima imati sve manju radnu snagu, a sve veći udio starijih građana. To otvara pitanje kako će kinesko gospodarstvo zadržati sadašnji utjecaj.

Unatoč pokušajima vlasti da preokrenu trend, dopuštanjem dvoje, pa troje djece, subvencijama za IVF tretmane i novim mjerama poput obvezne epiduralne anestezije u rodilištima kako bi potaknuli porode, rezultati su minimalni. Fertilitet je 2024. iznosio samo 1,01 dijete po ženi, dok je 1990. bio 2,5.

Amerika: rast temeljen na imigraciji

Za razliku od Kine, Sjedinjene Američke Države tek trebaju dosegnuti svoj demografski vrhunac. Prema projekcijama Kongresnog proračunskog ureda (CBO), populacija SAD-a porast će s 350 milijuna 2025. na 372 milijuna 2055. godine. No, rast će biti sporiji nego u prošlosti – s prosječnih 0,4 posto godišnje do 2035. na svega 0,1 posto nakon 2036. godine.

Unatoč rekordno niskim stopama fertiliteta, Amerika će rasti ponajviše zahvaljujući imigraciji. To je ključna razlika u odnosu na Kinu, gdje su zatvorene migracijske politike i starenje stanovništva doveli do smanjenja populacije. Demografski rast daje SAD-u dodatnu gospodarsku snagu i osigurava novu radnu snagu u desetljećima koja dolaze, prenosi Visual Capitalist.

Hrvatska: blagi rast na papiru, pad u stvarnosti

Hrvatska je odavno ušla u fazu depopulacije. Broj stanovnika smanjuje se zbog niskog nataliteta i iseljavanja, a udio starijeg stanovništva ubrzano raste. Ipak, posljednjih godina zabilježen je blagi porast ukupnog broja stanovnika, no ne zbog povećanja nataliteta, nego zahvaljujući uvozu radne snage, prije svega iz Azije. Oni su postali oslonac hrvatskog tržišta rada, ali njihovo uključivanje u mirovinski i zdravstveni sustav otvara mnoga pitanja o dugoročnom planiranju.

Prema procjeni stanovništva, sredinom prošle godine Hrvatska je imala 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast za 0,2 posto, odnosno 6547 stanovnika, priopćio je Državni zavod za statistiku.

Drugim riječima, Hrvatska statistički raste, ali zapravo stari i umire.

- Trend se promijenio i broj stanovnika Hrvatske blago počinje rasti. Nakon snažnog iseljeničkog vala hrvatskih građana uslijed ekonomske krize, a osobito nakon ulaska RH u Europsku uniju, koji je, u kombinaciji s kontinuiranim negativnim prirodnim prirastom, doveo do pada stanovništva, došlo je do snažnog useljeničkog vala koji je potaknuo manjak na tržištu radne snage, posebno u sektorima dostave, građevinarstva i turizma. Taj manjak više nisu mogli nadoknaditi radnici s tradicionalnih hrvatskih tržišta, poput onoga u BiH, te je došlo do dolaska strane radne snage s tržišta koja su u Hrvatskoj donedavno bila strana, prije svega onih azijskih - kaže dr. Ivan Čipin Jutarnji list s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Afrika: kontinent budućnosti ili kontinent izazova?

Dok Europa i Azija stare, Afrika postaje svjetski demografski motor. Do 2050. godine očekuje se da će se populacija Afrike gotovo udvostručiti, a Nigerija će postati treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu, odmah iza Indije i Kine. Zemlje poput Nigera, Somalije i Angole imaju najviše stope fertiliteta u svijetu, između 5 i 7 djece po ženi.

To predstavlja golem potencijal, ali i golem izazov: kako osigurati dovoljno radnih mjesta, obrazovanja i infrastrukture za milijune mladih Afrikanaca? Hoće li Afrika postati novi gospodarski div ili nova migracijska kriza? Demografska slika svijeta danas je podijeljena.

Na jednoj strani ploče su Kina i Europa, koje gube ljude i ubrzano stare. Na drugoj su SAD, koje se zahvaljujući imigrantima i dalje drže iznad vode, te Afrika koja nekontrolirano raste. Hrvatska je negdje između, stara i prazna, ali privremeno “krpana” radnicima iz Azije. Kina će otkriti da je teško zadržati status gospodarskog diva bez mladih. Amerika će još jednom dokazati da je zemlja opstala na imigraciji. Hrvatska će morati odlučiti želi li ostati zemlja koja uvozi tuđu radnu snagu ili ona koja stvara uvjete da njezina djeca ostanu doma.

A Afrika? Ona će tek pokazati hoće li njezin demografski boom biti blagoslov ili prokletstvo.