Slovenci napravili važan korak prema gradnji autoceste koju Hrvati čekaju već desetljećima

Slovensko Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog uređenja objavilo je studiju varijanti i izvješće o utjecaju na okoliš za planiranu autocestu između primorske autoceste kod Postojne i graničnog prijelaza Jelšane na hrvatskoj granici. Dokumentacija o dugoočekivanoj prometnoj vezi bit će javno dostupna do 10. travnja, a planirane su i tri javne prezentacije za građane, javljaju slovenske Primorske novice.

Izgradnja autoceste Postojna–Jelšane ima iznimno veliko značenje za Hrvatsku. Naime, izgradnjom ovog pravca, Rijeka i cijeli Kvarner bit će izravno spojeni na europski sustav autocesta punim profilom.

Studiju varijanti, odnosno predinvesticijski projekt, izradile su tvrtke LUZ i PNZ još u prosincu 2024., a dokument je naknadno dopunjavan u srpnju i studenom prošle godine te ponovno u veljači ove godine. Uz to je objavljeno i izvješće o utjecaju na okoliš izrađeno u siječnju, kao i mišljenja nadležnih tijela o njegovoj primjerenosti.

Dokumentacija je dostupna u informacijskom sustavu i na internetskim stranicama vlade Slovenije, ali i fizički u prostorijama ministarstva te u općinama Postojna, Pivka i Ilirska Bistrica, kroz koje će prolaziti planirana autocesta.

Javne rasprave krajem ožujka

Građani tijekom razdoblja javne objave mogu dostaviti prijedloge i primjedbe na studiju i izvješće o utjecaju na okoliš. Javne prezentacije održat će se 23. ožujka u Ilirskoj Bistrici, 30. ožujka u Pivki te 1. travnja u Postojni.

Ova prometna poveznica desetljećima je očekivana ponajprije među stanovnicima pograničnog područja oko Ilirske Bistrice i naselja između Postojne i hrvatske granice. Riječ je ujedno o posljednjem nedovršenom dijelu jadransko-jonskog autocestovnog koridora.

Odmorište Studenec

DARS

Trenutno regionalne ceste između Postojne i Jelšana te Kozine i Staroda preuzimaju velik dio tranzitnog prometa iz središnje Slovenije prema Rijeci, a tijekom ljeta i turistički promet prema Kvarneru. Zbog sigurnosti su prije nekoliko godina na tim pravcima uvedena određena ograničenja za tranzitni teretni promet.

Nova autocesta trebala bi preusmjeriti tranzit na modernu i sigurniju prometnicu većeg kapaciteta. Time bi se rasteretile postojeće državne ceste, poboljšala prometna sigurnost te kvaliteta života u naseljima kroz koja danas prolazi velik dio prometa.

Tri varijante trase

Studija predviđa tri moguće trase prema Jelšanama. Sve počinju na planiranom novom čvorištu Hrastje između Postojne i Razdrtog, sjeveroistočno od naselja Orehek. U blizini se nalazi postojeće odmorište Studenec koje bi se, prema planu, premjestilo bliže Razdrtom.

U sjevernom dijelu trase dvije varijante prolazile bi nešto istočnije, a jedna zapadnije. Taj dio svake varijante dug je oko 21 kilometar.

U južnom dijelu sve tri trase spajaju se u zajednički pravac dug oko 16 kilometara. Autocesta bi završavala na granici s Hrvatskom, gdje bi se povezala s hrvatskom autocestom između Rijeke i Rupe. Ukupna duljina planirane dionice iznosi oko 37 kilometara.

Projekt uključuje i dodatne infrastrukturne zahvate povezane s gradnjom i funkcioniranjem autoceste, među kojima su brojni tuneli, vijadukti, natkriveni usjeci i prometni čvorovi.