Željko Komšić pobijedio je u utrci za hrvatskog člana predsjedništva BiH, osvojivši 45.000 glasova više od glavnog konkurenta Dragana Čovića, pokazuju podaci izbornog povjerenstva nakon 80 posto prebrojanih listića.
Za kandidata Demokratske fronte Komšića glasalo je više od 168 tisuća, a za predsjednika HDZ BiH Čovića nešto manje od 123 tisuće birača.
U postocima, Komšić osvaja 51 posto, a aktualni hrvatski član predsjedništva Čović 37 posto glasova.
Na ishod izbora ne može utjecati ni oko 24 tisuće glasova Hrvata iz BiH koji žive u inozemstvu i mogli su glasati putem pošte.
Trećeplasirana u utrci za hrvatskog člana predsjedništva je Diana Zelenika iz HDZ 1990. za koju je glasala 21 tisuća birača ili nešto više od šest posto.
Boriša Falatar iz Naše stranke (NS) dobio je glasove 11 tisuća birača ili 3,5 posto, a na posljednjem je mjestu Jerko Ivanković Lijanović s pet tisuća ili 1,5 posto glasova.
"Želim služiti svim građanima BiH i svima im stojim na raspolaganju", kazao je Komšić u nedjelju navečer, ponovivši poruku iz svoja prethodna dva mandata u predsjedništvu 2006. i 2010.
Hrvatima u BiH poručio je kako ustavni ustroj BiH omogućuje njegovu poziciju u državnom vrhu te da nemaju nikakvog razloga za brigu.
On je uoči izbora reagirao na dolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Mostar i davanje potpore Čoviću izjavivši kako dužnosnici iz Hrvatske i Srbije "upadaju u BiH poput razbojnika i hajduka" miješajući se u izborni proces.
Njegov najjači protukandidat Čović neizravno je, nešto prije ponoći u Mostaru, priznao poraz u izbornoj utrci. Rekao je kako je zahvalan prije svega hrvatskom glasačkom tijelu i onima koji su podržali HDZ i Hrvatski narodni sabor (HNS).
"Ta potpora bila je iznad očekivanja", kazao je Čović ustvrdivši kako je dobio potporu više od 80 posto hrvatskog biračkog tijela u BiH.
Ističući kako žali jer su Bošnjaci odlučili izabrati dva člana predsjedništva, Čović je rekao kako su Bošnjaci trebali shvatiti da ne mogu Hrvatima birati predstavnike ni u državnom vrhu niti u domovima naroda, jer je to je put nazadovanja i može izazvati "neviđenu krizu".
Bošnjački član tročlanog predsjedništva bit će Šefik Džaferović, a srbijanski Milorad Dodik.
Komšićeva kampanja zvučala je kao da želi odbiti hrvatske birače
Komšić je osnivač i predsjednik političke stranke Demokratska fronta (DF). Kao kandidat Socijalističke partije Bosne i Hercegovine dva puta je biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a u dva mandata je obavljao funkciju načelnika Općine Novo Sarajevo te je bio veleposlanik BiH u Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Rodio se 1964. godine u Sarajevu, otac Marko po nacionalnosti je Hrvat, a majka Danica, rođena Stanić, bila je Srpkinja i tijekom rata je poginula u rodnom Sarajevu. Željko Komšić se izjašnjava kao Hrvat, kršten je u katoličkoj crkvi, ali se kasnije deklarirao kao agnostik. Zbog ratnih zasluga primio je orden Zlatni ljiljan, što je jedno od najviših priznanja za nekadašnje pripadnike Armije BiH.
Prošlo je čitavo desetljeće otkad je objasnio koliko mu je nevažan podatak da je etnički Hrvat, što je obrazložio izjavom kako ga “zanima gdje se dijele ti certifikati za hrvatstvo da se prijavi jer članovi Predsjedništva su Srbin, Bošnjak i Hrvat, a ne ekskluzivni predstavnici bilo kojeg kolektiviteta”.
Komšićeva kampanja zvučala je kao da želi odbiti hrvatske birače, i tako je u srpnju žestoko optužio Kolindu Grabar-Kitarović za - ustaštvo: “Predsjednica Republike Hrvatske ponovno se na drzak način miješa u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine i podupire HDZ-ovu lažnu i izmišljenu borbu za tzv. konstitutivnu jednakopravnost. To što Grabar-Kitarović pokušava oživjeti poražene vrijednosti kao što su rasna i etnička diskriminacija jedino je dokaz u kakvom se posebnom stanju danas nalazi Hrvatska. Europa mora pomoći Hrvatsku, možda i više nego Bosnu i Hercegovinu. Imaju na čelu jedne države predsjednicu koja promovira rasnu i etničku diskriminaciju dok pjevuši ustaške pjesme”.
Ovih dana optužio je Dragana Čovića da s Miloradom Dodikom pokušava sklopiti pakt kako bi njih dvojica zavladali cijelim političkim prostorom s ciljem uništenja i podjele Bosne i Hercegovine.
“Oni tad mogu raditi što hoće. Njihov osnovni plan bio bi ucjena političkog Sarajeva, odnosno probosanskih stranaka. Kada ne bi pristali, a ja se nadam da na ucjene takve vrste nitko od stranaka sa sjedištem u Sarajevu ne bi pristao, oni bi išli na maksimalno zatezanje situacije, pa čak i na varijantu tih planova B, C, D ili koliko ih već imaju, da se u jednom trenutku i jedan i drugi povuku iz Predsjedništva i ostave Predsjedništvo BiH bez dva člana, samo s jednom članom, bez legaliteta i legitimiteta, i tako izvrše udar na vrh države, po scenariju kako je to počelo u bivšoj Jugoslaviji; odsječete šefa države i koja onda vlast postoji i što funkcionira?” smatra Komšić. (Robert Bajruši)