IZ MINUTE U MINUTU

Objavljeni su ključni detalji sporazuma SAD-a i Irana; Trump i Pezeškijan ga zajedno potpisuju?

Sve događaje vezane uz rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Islamske Republike Iran pratimo uživo

Iranski prolaznici u Teheranu hodaju pokraj reklamnog panoa s portretima pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Ruhole Homeinija i ubijenog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija

 Atta Kenare/Afp
Sve događaje vezane uz rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Islamske Republike Iran pratimo uživo
  • Iranski predsjednik Masud Pezeškian nazvao okvirni sporazum sa SAD-om "diplomatskom pobjedom Irana"

  • Sporazum bi trebao biti potpisan u petak u Švicarskoj

  • Donald Trump javno kritizirao izraelsku vojnu taktiku u Libanonu

  • Poznati su detalji dogovora SAD-a i Irana

  • SAD će ukinuti sve sankcije Iranu

  • Prolaz kroz Hormuški tjesnac bit će besplatan prvih 60 dana

  • Iran je obećao da neće razvijati nuklearno oružje

19:28

Poznati detalji dogovora SAD-a i Irana

Visoki dužnosnici SAD-a održali su brifing za novinare na kojem su otkrili detalje povijesnog sporazuma s Iranom.

Prema dokumentu koji sadrži 14 odlomaka, a u koji je uvid imao i BBC, dogovoren je trenutačni i trajni prekid svih vojnih operacija na svim frontama, što eksplicitno uključuje i područje Libanona.

Dvije su se strane obvezale da će u roku od maksimalno 60 dana, uz mogućnost produljenja, ispregovarati i postat i konačni ugovor.

Jedna od najvažnijih točaka odnosi se na prekid američke pomorske blokade Irana, koja će biti uklonjena u roku od 30 dana.

U tom razdoblju promet brodova bit će vraćen u predratne proporcije, a Washington se dodatno obvezao da će povući svoje vojne snage iz blizine Irana u roku od mjesec dana nakon potpisivanja konačnog dogovora.

Istovremeno se otvara i strateški ključni Hormuški tjesnac, koji će idućih 60 dana biti potpuno besplatan za prolaz. Nakon toga, Teheran će u suradnji s Omanom i ostalim zaljevskim državama raditi na postizanju šireg, dugoročnog sporazuma o upravljanju ovim plovnim putem.

Ovaj sporazum donosi i golem ekonomski zaokret. Sjedinjene Američke Države obvezale su se da će s regionalnim partnerima osnovati fond od najmanje 300 milijardi dolara namijenjen rekonstrukciji i gospodarskom razvoju Irana.

Uz to, službeni Washington preuzima obvezu ukidanja svih vrsta sankcija protiv Irana, a točan raspored tog procesa tek se treba dogovoriti.

Kada je riječ o vojnom aspektu, postignut je čvrst dogovor da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje. Dvije će države zajednički raditi na uklanjanju iranskog obogaćenog nuklearnog materijala kroz proces razrjeđivanja na licu mjesta, a cijeli postupak provodit će se pod strogim nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Iz Teherana istovremeno stižu potvrde o mogućem povijesnom susretu na najvišoj razini. Američki predsjednik Donald Trump i njegov iranski kolega Masud Pezeškian mogli bi osobno potpisati sporazum o okončanju rata, potvrdilo je iransko Ministarstvo vanjskih poslova.

Prema pisanju poluslužbene iranske novinske agencije Tasnim, glasnogovornik tamošnjeg ministarstva Esmail Baghaei izjavio je da je ideja o izravnom susretu dvojice čelnika 'na stolu i da se o njoj još uvijek aktivno razmatra'.

Ova potvrda s iranske strane dolazi neposredno nakon što je Trump na konferenciji za novinare skupine G7 znakovito poručio kako bi mogao osobno ostati na službenoj ceremoniji potpisivanja.

19:09

Modi od Trumpa traži sigurnost indijskih mornara u sklopu sporazuma s Iranom

Indijski premijer Narendra Modi u srijedu je pozvao američkog predsjednika Donalda Trumpa da u sklopu mirovnog sporazuma s Iranom zajamči sigurnost indijskih pomoraca.

Do Modijeva apela je došlo svega nekoliko dana nakon smrti trojice Indijaca u američkom zračnom napadu na komercijalno plovilo blizu obale Omana.

Govoreći nakon bilateralnih razgovora s Trumpom na marginama samita skupine G7 u Francuskoj, Modi je kazao da je držanje Hormuškog tjesnaca otvorenim ključno za globalno gospodarstvo te da sloboda plovidbe mora biti zaštićena.

"Stotine tisuća indijskih moreplovaca radi na svjetskim oceanima u brodarskoj industriji, a ja smatram da je njihova sigurnost od najveće važnosti", kazao je indijski premijer pored Trumpa nakon njihova susreta, prema videu objavljenom na Modijevim računima na društvenim mrežama.

Rekao je da je "apsolutno uvjeren" u to da će Trumpova mirovna inicijativa osigurati da "sigurnost pomoraca također bude glavni prioritet".

Indijski ministar pomorskog prometa je 11. lipnja objavio da su trojica indijskih mornara poginula na naftnom tankeru Settebello koji je plovio pod palauanskom zastavom nakon što su brod pogodile Sjedinjene Američke Države blizu obale Omana u sklopu blokade uvedene protiv iranskih luka.

18:30

Trump: „Postignuti dogovor s Iranom ostvaruje sve zacrtane ciljeve, pa i mnogo više od toga”

Američki predsjednik Donald Trump održao je konferenciju za medije prije odlaska sa samita G7 u Francuskoj, istaknuvši kako postignuti dogovor s Iranom ostvaruje sve zacrtane ciljeve, pa i mnogo više od toga. Trump je izjavio kako ovaj sporazum okončava trenutačni sukob, ponovno otvara Hormuški tjesnac i trajno sprječava Iran u razvoju nuklearnog oružja, naglasivši kako je upravo to bio glavni cilj. Od dolaska na samit u ponedjeljak, američki je predsjednik iskoristio svaku priliku pred kamerama kako bi govorio o tom dogovoru, a samit je poslužio i kao prilika da o pojedinostima tog povijesnog sporazuma raspravi s mnogim najbližim prijateljima i saveznicima.

Trump je na konferenciji najavio kako će podijeliti primjerke memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana, koji bi trebao biti potpisan u petak u Švicarskoj. Govoreći o provedbi dogovora nakon potpisivanja dokumenta, američki je predsjednik upozorio kako je prihvatljivo da se sve ne dovrši u roku od 60 dana, jer se u tom slučaju ponovno pokreću zračni udari. Napomenuo je kako to ne želi učiniti jer je sporazum iznimno dobar, ali je dodao da bi to moglo biti nužno jer Iranu nikada neće dopustiti razvoj nuklearnog oružja. Istaknuo je kako su se iranski predstavnici obvezali da ga neće razvijati, što će se jasno vidjeti iz samog sporazuma.

Američki je predsjednik izjavio i kako je moglo doći do gospodarskog sloma da su se napetosti s Iranom nastavile, dodavši da bi Sjedinjene Američke Države, da nisu sklopile ovaj sporazum, mogle izvoditi zračne udare još nekoliko tjedana ili čak dvije godine. Trump je također ocijenio kako je novo iransko vodstvo vrlo pametno i daleko manje radikalno. Novinarima je poručio kako vjeruje da će se oni ponašati potpuno drugačije te da uočavaju nov način života kojem dosad nisu bili izloženi. U nastavku je izjavio i kako je tržište dionica briljantnije od bilo koga, osim od njega samoga.

Trump se potom osvrnuo na Izrael, za koji je rekao da je dobar partner SAD-u, ali da bi mogao postupati bolje kada je riječ o Hezbollahu. Izjavio je kako ne tvrdi da se Izrael ne bi trebao braniti, nego da nema potrebe za rušenjem zgrada u Bejrutu kada dvije bespilotne letjelice budu ispaljene u pustinju i padnu bez ikakvih posljedica. Napomenuo je kako cijeni Izrael kao partnera, ali smatra da bi u odnosu na Hezbollah na tom području mogli odraditi puno bolji posao jer trenutačno ne postupaju dovoljno dobro, istaknuvši kako mu je žao Libanona. Zaključio je kako je Libanon imao veliku kulturu, vjerojatno i najrazvijeniju na Bliskom istoku tijekom dugog niza godina i stoljeća, punu profesora, liječnika i odvjetnika, a da je u posljednjih pola stoljeća potpuno uništena te da ti ljudi žive u teškim okolnostima.

Govoreći o ekonomskim aspektima sporazuma, Trump je naglasio kako će bilo kakvo financijsko olakšanje koje Iran dobije biti temeljeno isključivo na zaslugama, ali je izričito odbacio mogućnost da ta pomoć stigne iz Washingtona, poručivši kako Sjedinjene Američke Države ne moraju dati ništa. Vijesti o američkim ulaganjima nazvao je lažnim pričama, no sugerirao je kako bi druge zemlje mogle investirati u Iran. Pojasnio je kako je Iranu potreban kapital jer su mu SAD nanijele štetu od bilijun i pol do dva bilijuna dolara pa će im netko morati pomoći.

Američki se predsjednik pritom ponovno obrušio na sporazum koji je s Iranom 2015. godine sklopio Barack Obama, nazvavši ga putem prema nuklearnom oružju, dok je za novi dogovor rekao kako predstavlja neprobojan zid za nuklearno naoružavanje. Ipak, Trump je pokazao suzdržanost prema osobnom odlasku na potpisivanje tog početnog sporazuma u petak u Švicarsku.

U nastavku opsežnog govora na samitu G7, američki se predsjednik osvrnuo i na vojne akcije protiv iranske infrastrukture. Izjavio je kako su neki od njega tražili da bombardira mostove, što je on, prema vlastitim riječima, već učinio nakon što su iranske vlasti prekršile jedno od obećanja. Istaknuo je kako je u jednom brzom napadu zrakoplova F-22 uništen njihov najveći most, koji je usporedio s mostom Georgea Washingtona. Unatoč tome što su pojedine organizacije bombardiranje ključne civilne infrastrukture, uključujući i most B1 u gradu Karadžu u travnju, kritizirale kao ratni zločin, Trump je ponovio tvrdnju kako Sjedinjene Američke Države imaju najmoćniju vojsku na svijetu.

15:21

Trump o sporazumu s Iranom: 'Ako mi se neće sviđati, vraćamo se bacanju bombi'

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da sporazum o prekidu vatre postignut ovoga tjedna s Iranom nije konačan i da može nastaviti s kampanjom bombardiranja ako mu se ne svidi.

"To je memorandum o razumijevanju. I ako mi se ne sviđa, vratit ćemo se pucanju po njima, bacanju bombi po njihovim glavama", kazao je Trump na samitu G7 u francuskom gradiću Evian-les-Bainsu.

„Ako mi se ne sviđa, ako se ne budu ponašali pristojno, vratit ćemo se odmah na bacanje bombi ravno usred njihove glave, u redu?”, kazao je.

Čelnici skupine G7 zemalja u srijedu su zatražili prekid vatre u Libanonu i razoružanje Hezbolaha. Kazali su i da će diverzificirati rute opskrbe energijom kako bi smanjili ovisnost o Hormuškom tjesnacu kao odgovor na rat u Iranu, dok su pozdravili privremeni dogovor o njegovu okončanju.

Sporazum SAD–Iran trebao bi formalno biti potpisan u petak u Švicarskoj, a očekuje se da će pokrenuti pregovore prema konačnom dogovoru o završetku rata.

Lideri G7 poduprli dogovor

Čelnici skupine G7 pozdravili su preliminarni mirovni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana te poručili da su spremni pridonijeti njegovoj provedbi.

„Naglašavamo potrebu za pregovorima... kako bi se riješile prijetnje koje Iran predstavlja u regiji i šire te kako bi se osiguralo da nikada ne dobiju nuklearno oružje“, rekli su čelnici u izjavi.

Samit je Trumpu dao priliku da predstavi svoj sporazum s Iranom saveznicima Britaniji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Japanu.

Oni dijele zabrinutost Washingtona oko iranskog nuklearnog programa i drugih pitanja, ali nikada nisu podržali njegovu odluku o ratu te su zabrinuti da je Teheran stekao prednost odupirući se napadu supersila i uspostavljajući kontrolu nad tjesnacem.

Čelnici su rekli da su spremni doprinijeti provedbi sporazuma, a koalicija koju predvode Britanija i Francuska pomoći će u osiguranju plovidbe nakon što se Hormuški tjesnac ponovno otvori.

Memorandum o razumijevanju koji su Washington i Teheran potpisali ovog tjedna, iako još nije objavljen, produžuje prekid vatre najavljen u travnju za dodatnih 60 dana kako bi im se omogućilo da pregovaraju o trajnom primirju.

Čini se da je Trump postigao malo od onoga što je rekao da želi na početku rata, ističe Reuters te navodi da iranska teokratska vlada ostaje na vlasti, iranske zalihe visoko obogaćenog uranija nisu predane, njegovi kapaciteti balističkih projektila nisu uništeni i nije prekinuo svoju podršku milicijama poput Hezbolaha u Libanonu.

Trump kaže da sporazum navodi da Iran neće imati nuklearno oružje - što je ponavljanje službenog stava Irana od 1970-ih. Američki dužnosnici kažu da će daljnji razgovori dovesti do uklanjanja ili uništenja njegovih zaliha obogaćenog uranija.

No, prekid rata pod takvim uvjetima mogao bi izložiti Trumpa kritikama, uključujući i kritike jastrebova unutar njegove vlastite Republikanske stranke, prije međuizbora u studenom.

Primirje u Libanonu?

Jedno od najvažnijih pitanja koje još uvijek ostaje u zraku je sudbina Libanona koji je Izrael napao u ožujku kako bi eliminirao Hezbolah nakon što je militantna skupina pucala na Izrael u znak solidarnosti s Teheranom, nakon američko-izraelskih napada na Iran.

Izraelske snage i dalje okupiraju dio južnog Libanona gdje je više od milijun ljudi protjerano iz svojih domova, dok Hezbolah ostaje neporažen.

Iran tvrdi da primirje mora okončati i neprijateljstva u Libanonu te da trajni sporazum mora dovesti do izraelskog povlačenja. Izrael, koji je bio isključen iz mirovnih pregovora između SAD-a i Irana, tvrdi da se neće povući i zadržava pravo upotrebe vojne sile.

To je otvorilo jaz između Izraela i Sjedinjenih Država, a Trump je javno kritizirao svog ratnog saveznika, izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

08:51

Reuters: Sporazum SAD-a s Iranom uključuje fond od 300 milijardi dolara

Izvor koji je direktno upućen u okvirni sporazum između SAD-a i Irana, za Reuters je ekskluzivno otkrio da dogovor predviđa osnivanje privatnog fonda vrijednog 300 milijardi dolara, namijenjenog poticanju ulaganja u Iran. Više od polovice tog iznosa, navodno je već osigurano.

Fond je osmišljen kako bi obje strane imale gospodarski poticaj za sklapanje konačnog sporazuma o okončanju rata. Washington i Teheran se pripremaju za potpisivanje u petak. Izvor Reutersa htio je ostati anoniman jer plan još nije javan.

Osim što je polovica sredstava već rezervirana, Reuters doznaje i da će se fond u cijelosti sastojati od sredstava iz privatnog sektora. Već je ranije bilo spomenuto postojanje fonda, ali ne i detalji o načinu njegova financiranja.

Podsjetimo, u nedjelju su obje strane potvrdile da je postignut sporazum o okviru za završetak rata. Njime se predviđa ukidanje američke blokade Irana i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Novi fond je, tvrdi izvor Reutersa, privatno investicijsko sredstvo, a ne program obnove ili reparacija. Neće uključivati novac poreznih obveznika niti državne potpore. Tvrtke iz SAD-a, Azije, Afrike, Južne Amerike i zaljevskih arapskih država također su navodno pristale sudjelovati u financiranju.

Obećana ulaganja obuhvaćaju sektore energetike, proizvodnje, logistike i transporta. Izvor iz Irana rekao je Reutersu da je Teheran prvo tražio 400 milijardi dolara kao ratnu odštetu od SAD-a, ali ih je Washington odbio. Potom se pojavila ideja o fondu, koji bi trebao imati naziv “Fond za obnovu i razvoj”.

Regionalne zemlje doprinosile bi na različite načine - odobravanjem zajmova ili izravnim financiranjem obnove postrojenja oštećenih u ratu. Investicijski fond potpuno je odvojen od pregovora o ukidanju američkih sankcija.

Izvor upućen u dogovor opisao ih je kao dva različita financijska mehanizma s različitim svrhama i rokovima. Također, fond ne bi trebao biti osnovan ili operativan dok se ne postigne konačan sporazum.

- Tijekom ovih 60 dana, upravitelji fonda radit će s Irancima i ulagačima na planiranju i definiranju projekata - objašnjava izvor Reutersa.

08:30

Iranski predsjednik: Mirovni sporazum je prilika koju ne smijemo propustiti

Iranski predsjednik Masud Pezeškian opisao je okvirni sporazum sa Sjedinjenim Državama, koji bi trebao biti potpisan u Švicarskoj u petak, kao diplomatsku pobjedu za svoju zemlju.

"Ne bismo smjeli dopustiti da nam ova prilika, koja bi mogla izvući zemlju iz trenutačne situacije, promakne. Možda se neće ponovno ukazati", rekao je Pezeškian, prema novinskoj agenciji ISNA.

image

Masud Pezeškian

Iranian Presidency Office/sipa Press/profimedia/Iranian Presidency Office/sipa Press/profimedia

Pezeškian se dosljedno zalagao za diplomatska rješenja i podržao je pregovarački tim koji predvode glavni pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf i ministar vanjskih poslova Abas Arakči.

Iranski predsjednik je rekao da se nada da će okvirni sporazum riješiti mnoge probleme zemlje i uvesti je u novo poglavlje.

Iran je zbog međunarodnih sankcija godinama u teškoj ekonomskoj krizi, koja se dramatično pogoršala od početka rata krajem veljače i nakon primirja u travnju.

Sporazum sa SAD-om o nuklearnom programu mogao bi dovesti do ukidanja sankcija i, posljedično, do oporavka od teške ekonomske situacije u zemlji.

08:29

Trump kritizirao izraelsku taktiku u Libanonu, kaže da ubija civile

Američki predsjednik Donald Trump u utorak je uputio rijetku javnu kritiku izraelske vojne taktike u Libanonu usmjerene na militante Hezbolaha, rekavši da nije bilo potrebno bombardirati cijele stambene zgrade kako bi se lovili militanti.

Trump, koji je posljednjih dana izrazio svoje nezadovoljstvo izraelskim napadima u Bejrutu za koje je rekao da su mogli ugroziti njegov mirovni sporazum s Iranom, rekao je da se Izrael "predugo" bori protiv Hezbolaha, libanonske milicije povezane s Iranom.

"Previše je ljudi ubijeno. Ne morate svaki put rušiti stambenu zgradu kada tražite nekoga, jer u tim stambenim zgradama ima puno ljudi, a nisu svi Hezbollah", rekao je Trump na samitu G7 u Francuskoj.

Njegova pritužba dolazi u trenutku rastućih napetosti s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je ostao ključni politički saveznik unatoč povremenim usponima i padovima između dvojice čelnika tijekom godina.

image

Benjamin Netanyahu

Ilia Yefimovich/Afp

Nedavno su napetosti bile izraženije. Izraelski dužnosnici tiho izražavaju frustraciju zbog iranskog sporazuma koji je republikanski predsjednik sklopio, dok Trump postaje nestrpljiv s Netanyahuom zbog izraelskih napada na Bejrut, koji su izazvali iranske napade upravo dok je radio na finaliziranju mirovnog sporazuma.

Trump je rekao da ima "odličan odnos" s Netanyahuom, ali je u istom dahu dodao da bi trebao biti "odgovorniji" prema Libanonu.

"Bez nas, bez Sjedinjenih Država, ne bi bilo Izraela. Bez mene, ne bi bilo Izraela, jer nijedan drugi predsjednik nije bio spreman učiniti ono što sam ja učinio", rekao je Trump.

Dvojica čelnika više su se puta sukobila zbog izraelskog odbijanja da ograniči progon Hezbolaha u Libanonu, gdje je prekid neprijateljstava ključni iranski zahtjev. Trump i drugi američki predsjednici ne kritiziraju često izraelsku vojnu taktiku.

image

Benjamin Netanyahu i Donald Trump

Andrew Caballero-reynolds/afp/profimedia/Andrew Caballero-reynolds/afp/profimedia

Ubrzo nakon što je dao svoje komentare, službeni račun Bijele kuće na društvenim mrežama koji obično dijeli isječke njegovih javnih komentara objavio je videozapis tih konkretnih izjava.

Bijela kuća nije rekla zašto je službeni profil odlučio objaviti te Trumpove izjave, ali je rekla da predsjednik ima snažan odnos s Netanyahuom i da su Izraelske obrambene snage "nevjerojatni partneri".

Nema naznaka da bi se Trumpovi komentari pretvorili u smislenu politiku koja bi prisilila Izrael da preispita svoju vojnu taktiku na način da osigura veću zaštitu civila.

Izrael se suočio s oštrim kritikama drugih zemalja, posebno tijekom napada na Gazu u kojem je ubijeno 73.000 ljudi, većinom civila, prema podacima ministarstva zdravstva Gaze.

Izrael tvrdi da nikada ne cilja neborce i kaže da militantne skupine poput palestinskog Hamasa i Hezbolaha redovito koriste civile kao ljudske štitove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. lipanj 2026 21:02