MIGRANTI

OBRAČUN S PREVARENIM I OČAJNIM LJUDIMA Bogata Europa doživjela je golemi poraz, pala je na testu humanosti, a ni Hrvatska nije nikakva iznimka

 
 Zeljko Hajdinjak / HANZA MEDIA

Odlukom najutjecajnijih europskih političara i zemalja koje su primile najviše izbjeglica u proljeće 2016. naprasno je zatvorena balkanska ruta kojom je u zapadnu Europu pristiglo više od dva milijuna izbjeglica. Stotine tisuća ljudi koji su bježali s Bliskog istoka, iz Azije i Afrike, ostalo je na pola puta, s vanjske strane granice Europske unije, ponajviše u Turskoj i Grčkoj, ali i u Srbiji i Makedoniji.

U protekle dvije godine EU očito nije uspio pronaći odgovarajuće mehanizme da se ti ljudi tamo i zbrinu pa mnogi od njih posljednjih mjeseci gube strpljenje i ponovno kreću prema zapadu. Članice EU, razjedinjene oko pitanja primanja izbjeglica i rješavanja krize, postigle su konsenzus samo oko jedne stvari - Europa više ne može primati imigrante i stoga treba u što većoj mjeri spriječiti njihove ilegalne ulaske.

Hrvatska, koja bespogovorno provodi politiku Bruxellesa, zbog svoje se geografske pozicije tako našla u ulozi jednog od glavnih čuvara granice EU. Nakon što je Mađarska bodljikavom žicom zapriječila ulaske ljudi iz Srbije, krenuli su prema Hrvatskoj, no tu ih čeka hrvatska policija koja ih vraća natrag. Stoga je nekoliko tisuća ljudi iz Srbije prešlo u BiH koja je izbjegličku krizu dočekala posve nespremna, gotovo bez ikakvog sustavnog zbrinjavanja i prihvatilišta.

Nova ruta

Krijumčari ljudima, koji su dobrim dijelom i pokretači izbjegličkih valova, shvatili su da je sve teže ljude voditi preko Makedonije i Srbije, kao i morskim putevima iz sjeverne Afrike u Italiju pa su uspostavili novu balkansku rutu koja kao i stara počinje u Turskoj, u koju pristižu migranti sa svih strana. Morem se dočepaju Grčke iz koje put nastavljaju preko Albanije i Crne Gore do BiH, koja je postala novo veliko okupljalište izbjeglica uz samu granicu EU. A svi putovi dalje prema zapadu vode preko Hrvatske koja se sada našla u puno težoj poziciji jer joj je kopnena granica s BiH dugačka nešto više od tisuću kilometara i dobrim dijelom prolazi brdovitim terenima zbog čega ju je znatno teže čuvati od gotovo triput kraće granice sa Srbijom koja se proteže kroz ravnicu.

Očekivanja

Europa od Hrvatske očekuje da sprečavanjem ilegalnih ulazaka dokaže da je zaslužila ulazak u Schengen i nije je puno briga za sudbinu ljudi od kojih su mnogi u Europu pobjegli iz rata, spašavajući goli život. Umjesto da se obračunaju s krijumčarima koji izbjeglicama daju lažna obećanja da će ih dovesti do zapadne Europe, europske države strogoću treniraju na tim prevarenim i iscrpljenim očajnicima. Prije nekoliko godina hrvatska se javnost, uključujući veći dio političke elite, zgražala nad bodljikavim žicama kakve podižu naši susjedi Mađari i Slovenci. U međuvremenu je 6-godišnju Afganistanku Madinu pregazio vlak nakon što je hrvatska policija njezinu obitelj potjerala u Srbiju. Najmanje jedan migrant utopio se u Kupi pri pokušaju prelaska iz Hrvatske u Sloveniju. Sada se dogodilo da su meci koje su na hrvatskom teritoriju ispalili hrvatski policajci pogodili dvoje 12-godišnje djece.

Najmanje 15 djece izbjeglica trenutačno je sa svojim roditeljima u Hrvatskoj lišeno slobode. Možda ih je i više, samo što se ne zna. Nevladine organizacije, pučka pravobraniteljica, ali i Europski sud za ljudska prava upozoravaju da je to suprotno zakonima i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. No, ništa se ne mijenja. Državni se vrh o tome već mjesecima ne oglašava. Po tko zna koji put u svojoj povijesti bogata i civilizirana Europa poskliznula se na testu humanosti, a ni Hrvatska očito nije nikakva iznimka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. siječanj 2022 08:21