Iako SAD vrši sve snažniji pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da, uz posredovanje Egipta i Katara, postigne dogovor s Hamasom i obustavi daljnje vojne operacije u Gazi u zamjenu za predaju talaca, snage IDF-a nastavljaju s provedbom svog plana čija je okosnica zauzimanje ključnih uporišta terorističke organizacije.
Svjetski dužnosnici i međunarodne organizacije upozoravaju da svaki novi dan krvavih vojnih operacija u Gazi dodatno pogoršava ionako dramatičnu humanitarnu situaciju u enklavi. Podsjetimo, ovog je vikenda proglašena Faza 5 - najviša i najgora razina akutne sigurnosti hrane koju, kao smjernicu vladama i međunarodnim agencijama, objavljuje tzv. klasifikacija IPC.
Dužnosnici američke administracije Netanyahuovoj vladi posuđuju određeno vrijeme zahvaljujući izlici da su trenutačno suviše fokusirani na (pokušaj) pregovora o Ukrajini, no pozadinski diplomatski kanali daju naslutiti da Trump želi da Izrael uskoro pristane na primirje ili totalnu obustavu vatre. Isto daju naslutiti i katarsko-egipatski delegati koji, uz blagoslov uvjerljive većine arapskih zemalja, vrše sve snažniji pritisak na Hamas da se razoruža i Gazu prepusti nekome drugome.
Unatoč tome što je rasprava o nuždi i snazi daljnjih operacija u Gazi sve evidentnija i u izraelskom vojno-državnom vrhu, jer sve veći broj dužnosnika tvrdi da krajnji cilj "totalnog uništenja Hamasa" naprosto nije realan, zapovjednici IDF-a ove su nedjelje finalizirali planove za proširenje kopnene ofenzive, na temelju čega je ministar obrane Israel Katz odobrio poziv za 60.000 rezervista.
Međutim, problem je nastao u tome što Katzova mjera, prema presudi Vrhovnog suda u lipnju 2024., zahvaća i ultraortodoksne Židove (Harede), koji su još od osnutka Izraela 1948. uživali izuzeće od vojne službe. Naime, prvi premijer David Ben-Gurion tu je povlasticu dodijelio 400 učenika ješive u zemlji, smatrajući da je njihovo proučavanje Tore važan dio obnove židovskog vjerskog znanja, gotovo uništenog tijekom Holokausta. No kako se populacija ultraortodoksnih Židova tijekom godina rapidno povećavala, i to iz jednostavnog i očitog razloga - ultra-ortodoksne obitelji u prosjeku imaju više djece od sekularnih - politika izuzeća se širila.
Na zajednicu koja je 1948. godine imala tek 40.000 članova, danas opada oko 22 posto ljudi, a predviđa se da će do 2035. njihov udio narasti i na 30 posto.
Zbog brzog rasta zajednice i niske stope novačenja, iz pukog razloga što je rezerviste umorio dvogodišnji krvavi angažman u Gazi, vojna izuzeća ultraortodoksnih sunarodnjaka postala su neodrživa.
Prema posljednjoj evidenciji IDF-a, oko 80.000 ultraortodoksnih muškaraca u dobi između 18 i 24 godine podobno je za služenje vojnog roka, a gotovo svi su protekle godine dobili pozive za službu. Odazvalo se samo 2940 muškaraca, od kojih će većina biti spremna za bojište tek nakon šestomjesečne vojne obuke IDF-a.
Brigadni general Shay Tayeb, koji je odgovoran za izraelske vojne kadrove, pred odborom Knesseta 12. kolovoza istaknuo je da broj ultraortodoksnih vojnika i dalje osjetno kaska za ciljem i stvarnim potrebama vojske.
Profesorica Nechumi Yaffe, ultraortodoksna stručnjakinja za javnu politiku sa Sveučilišta u Tel Avivu, u razgovoru za NYT ističe da je rat sve sfere društva doveo do ekstrema, zbog čega je danas sve evidentnije da Haredi sudjeluju u nasilnim javnim prosvjedima u samome srcu Jeruzalema, kao i činjenica da su se u rekordnom broju voljni odazvati vojnoj službi, ali da ih u tome ponajviše koči strah od izopćenja ultraortodoksne zajednice.
"Treba razumjeti i sekularne Izraelce koji se sve glasnije pitaju: ‘Zašto bi naša djeca ginula, a vaša na sigurnom uče i piju kavu?‘" objašnjava reporterima NYT-ja naglasivši da bi prema posljednjoj evidenciji čak 25 posto Hareda otišlo u IDF da ne strahuju od sankcija svoje zajednice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....