U zabačenom planinskom području Kachin na sjeveru Mjanmara, pobunjenička vojska Kachin Independence Army (KIA) preuzela je kontrolu nad gotovo svim rudnicima rijetkih zemnih metala. Elementi poput disprozija i terbija ključni su za proizvodnju električnih vozila, vjetroturbina i vojne opreme. Nakon desetljeća borbe za autonomiju, zahvaljujući tim resursima KIA sada ima geopolitičku moć.
Rudarenje se odvija u teškim uvjetima i uz veliku ekološku štetu, dok sirovine završavaju u kineskim tvornicama, koje ih zatim distribuiraju globalnim tehnološkim divovima poput Tesle, Volkswagena i Siemensa. Iako bez formalne političke uloge, KIA se polako pretvara u neizostavnog igrača u opskrbnom lancu vrijednom trilijune dolara. Sve se to odvija dok u Mjanmaru traje krvav građanski rat.
KIA gospodari i velikim brojem eksploatiranih radnika koji rudare bez ikakve zaštite, tvrdi Bloomberg.
Tko su Kachini?
Kachini su etnička manjina koja živi pretežno u planinskoj državi Kachin na sjeveru Mjanmara, uz granicu s Kinom. Za razliku od većinskog budističkog stanovništva zemlje, Kachini su protestantski kršćani, što ih dodatno izdvaja u religijsko-kulturnom smislu. Povijesno su bili marginalizirani od strane središnje vlasti. Ima ih oko milujun i pol (Mjanmar ukupno ima 54 i pol milijuna stanovnik)
Borbu vode kroz Kachin Independence Army (KIA), naoružano krilo političke organizacije Kachin Independence Organization (KIO). Organizacija je osnovana 1961., a cilj im je osigurati političku i teritorijalnu autonomiju, ali ne nužno i potpunu neovisnost. Tijekom desetljeća postali su jedna od najorganiziranijih i najiskusnijih pobunjeničkih vojski u zemlji, s tisućama boraca i snažnim utjecajem u regiji.
Kina i dalje uvjerljivo prednjači u svjetskoj proizvodnji rijetkih metala, s oko deset puta većom godišnjom proizvodnjom od Mjanmara. KIA nema mogućnosti prerade sirovina iz svojih rudnika, već se sve šalje u kineske tvornice na rafiniranje, a zatim dalje globalnim proizvođačima. Disprozij i terbij, ključni elementi za električna vozila i vojnu opremu, nedavno su bili među sedam materijala čiji je izvoz Kina ograničila kao odgovor na trgovinski rat s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Za sada nema alternativnog puta da ti elementi dođu do svjetskih tržišta.
Valja znati kako je građanski rat u Mjanmaru, koji traje s prekidima još od stjecanja neovisnosti 1948., eskalirao nakon vojnog puča 2021., kada je vojska svrgnula demokratski izabranu vladu Aung San Suu Kyi. Ova akcija izazvala je val oružanog otpora diljem zemlje i dovela do kaosa u već ionako politički nestabilnoj državi. U tom kontekstu, Kachin Independence Army (KIA) – naoružano krilo političke organizacije Kachin Independence Organization (KIO) – nametnula se kao jedan od najvažnijih etničkih pobunjeničkih aktera. Djelujući na sjeveru zemlje, u državi Kachin, KIA već desetljećima vodi borbu za autonomiju naroda Kachin, ali se nakon puča aktivnije uključila u širi otpor protiv vojne hunte.
Partneri iz nužde
Kina ipak s nelagodom promatra rast KIA-ine vojne moći. Strahuju da bi jačanje KIA moglo narušiti ravnotežu snaga u regiji i ugroziti kineske interese. U listopadu 2024. kada je KIA zauzela Pangwu, Kina je zatvorila granicu, obustavila izvoz goriva i hrane, čime je privremeno zaustavljena trgovina rijetkim metalima. No, do travnja 2025. dvije strane su očito postigle djelomičan dogovor, jer se izvoz ponovno pokrenuo. KIA i Kina su dakle partneri iz nužde, povezani zajedničkim ekonomskim interesima, ali bez političkog povjerenja.
Unatoč svemu, KIA ima fenomenalnu poziciju. U globalnoj utrci za osiguranje opskrbom rijetkim metalima, čak i skromni resursi pod kontrolom politički izoliranih vlasti znače geopolitičku moć. Primjerice, Grenland, za koji je Trump govorio da ga želi kupiti, nema nijedan aktivni rudnik rijetkih metala, niti ih ima Ukrajina, iako je nedavno sa SAD-om potpisala važan ugovor o kritičnim sirovinama. Kachin ih ima stotine.
Za sada, KIA ne otkriva planove kako će točno iskoristiti novo bogatstvo. Njihovi politički i vojni čelnici, okupljeni u Kachin Independence Organization, zatvoreni su prema vanjskom svijetu, bez diplomatskih veza i bez prisutnosti u međunarodnim ekonomskim institucijama. Bloomberg tako zaključuje kako je njihova uloga u globalnom opskrbnom lancu rijetkih metala, osobito disprozija i terbija, postaje toliko važna da će milijuni ljudi širom svijeta uskoro koristiti proizvode koji sadrže sirovine iz teritorija pod njihovom kontrolom, što znači iz regije zahvaćene brutalnim građanskim ratom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....