POLITIČKE IGRICE

OPĆE ZGRAŽANJE U RUSIJI ZBOG OBILJEŽAVANJA 80. GODIŠNJICE DRUGOG SVJETSKOG RATA U POLJSKOJ Izostanak Putina smatra se osobnom uvredom i šamarom Moskvi

Reuters

 

Nedolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina na obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata u Varšavu u nedjelju 1. rujna još tišti rusku javnost, a ruski mediji se i dalje bave tom "skandaloznom odlukom Poljske", što samo potvrđuje da su odnosi dviju zemalja i dalje vrlo napeti.

To što je s takve jedne obljetnice izostao Putin u Rusiji je shvaćeno kao osobna uvreda, jer glavni povijesno-politički narativ u Rusiji je kako su Rusi najzaslužniji za pobjedu nad nacističkom Njemačkom te da su dali najveći obol u Drugom svjetskom ratu, spominjući 20 milijuna poginulih.(Doduše u današnjoj Ukrajini tvrde da je od tih žrtava 15 milijuna Ukrajinaca).

- Ne pozvati zemlju koja je oslobodila Europu pošasti fašizma je najobičnije politikantstvo. Pozvani su Njemačka i njeni tadašnji saveznici, a ne članice antihitlerovske koalicije. Obilježiti početak Drugog svjetskog rata bez Rusije, zemlje pobjednice, svakoj takvoj obljetnici zapravo daje drugostupanjski značaj, istaknuo je general Leontij Ševcov.

Poljaci su objasnili kako su pozvali svoje saveznike iz EU, NATO-a te "Istočnog partnerstva", u koje ulazi nekoliko bivših sovjetskih republika, Ukrajina, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan i Bjelorusija (predsjednici zadnjih dviju država nisu došli). Inače, na 70. godišnjici, prije deset godina, 2009., Vladimir Putin je bio i jedan od govornika. No, u tih se deset godina štošta promijenilo na karti svijeta.

U Poljskoj je na vlast došla desno konzervativna stranka Pravo i Pravda (Prawo i Sprawiedliwość, PiS) koja je zaoštrila odnose s Putinovom Rusijom. Poljski predsjednik Andrzej Duda, u svom obljetničkom govoru nije bio previše "diplomatičan" - " 1. rujna Poljsku je napao Wehrmacht, a 17. rujna SSSR, saveznik hitlerovske Njemačke. Poljska je nestala s karte svijeta". Duda nije propustio reći da su tadašnji SSSR i Njemačka podijelili Poljsku te da Rusija ima mrlju na savjesti zbog toga.

No, predsjednik Duda nije stao samo na tome, otvorivši novi kontroverznu povijesnu temu. Iz Moskve su kazali kako je Pakt Molotov - Ribbentrop (kojim je podijeljena Poljska, a tri baltičke države pripojene SSSR-u) bio rezultat činjenica da je Poljska "odustala od članstva u antihitlerovskoj koaliciji", a iz Varšave je odmah odgovoreno kako je to " prekrajanje povijesti" i traženje opravdanja za "podjelu Poljske". Andrzej Duda je kazao, što je neka vrsta šprance među radikalnom desnicom u bivšim socijalističkim zemljama, pa tako i kod nas, da Poljska 1945 nije bila oslobođena (Rusi će u svom odgovoru Varšavi napomenuti da je u borbama za oslobođenje Poljske poginulo više od 600 tisuća vojnika Crvene armije), nego da se našla pod "drugom, sovjetskom okupacijom, koja je trajala do 1989 godine, kada je, ističe Duda" završio Drugi svjetski rat".

Te riječi izazivaju dodatno zgražanje kod Rusa te se Moskva i Varšava uzajamno okrivljuju za reviziju i falsificiranje povijesti. Andrzej Duda nije propustio priliku ni spomenuti glavno jezgro, polazište i mantru današnjeg poljskog režima Jaroslawa Kaczynskog - Katinj, odnosno egzekuciju nad desecima tisuća zarobljenih poljskih časnika, koje su pobili likvidatori Staljinova NKVD-a, pred rat u šumi kod Smolenska.

Iako su u veljači Poljaci razmišljali da pozovu Vladimira Putina, odustali su, a kako je dodatno zasolio potpredsjednik poljske vlade Jacek Sasin kazavši kako je neumjesno pozvati na "godišnjicu oružane agresije na Poljsku lidera zemlje koji se danas sa susjedima ponaša na isti način". Naime, kako je rekao i predsjednik Duda, "Rusija je danas prijetnja novog rata", a pripomenuo im je Krim i rat s Gruzijom.

Na svečanost u Varšavu nije bio pozvan ni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji također sebi pripisuje da je šef "zemlje pobjednice". No, zanimljivo je bilo nadmetanja na tu temu na Twitteru, ruskog i američkog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocan -Harčenka i Kylea Scotta. Naime, Scott je napisao kako su 23. kolovoza 1939. godine, "dva diktatora u tajnosti podijelili istočnu Europu na sovjetsku i nacističku zonu utjecaja" što je tjedan dana kasnije izazvalo užase Drugog svjetskog rata.

Ruski veleposlanik nije ostao dužan, kazavši kako se "tragedija mogla izbjeći, da su zapadne zemlje pristale na kolektivnu sigurnost koju je predlagao SSSR". - Zapad je izabrao ciničnu politiku ustupaka Hitleru da se njegova agresije prebaci na istok, napisao je Bocan-Harčenko, istaknuvši da je licemjerno optuživati SSSR da je krivac za Drugi svjetski rat, što oskvrnjuje sjećanje na milijune žrtava koje su pale u borbi za oslobođenje Europe od pošasti nacizma.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo