Američki predsjednik Donald Trump ima sve većih problema na vanjskopolitičkom planu. Ne ide mu baš.
Upleo se u tri velike međunarodne krize kojima je Bijela kuća poklopac koji je sve porozniji. Tri zemlje koje je Trumpova Bijela kuća potvrdila i definirala kao velike neprijatelje, “osovine zla”, prkose SAD-u, a svijet je na rubu mogućih novih sukoba.
Tri Trumpove noćne more su Sjeverna Koreja, Iran i Venezuela za koje se, kako sada stvari stoje, može reći da su njegova tri posrtaja, da ne kažemo poraza. S Iranom je na pragu rata, Venezueli prijeti intervencijom, a odnosi sa Sjevernom Korejom nakon propalog sastanka (više političkog estradnog showa) u Hanoju vraćeni su praktički na početak.
Može li Trump izdržati takav intenzitet odnosa, a pogotovo ovakva vojna uplitanja? Bez obzira na sve, Venezuela i, pogotovo, Iran nisu ruinirani Sadamov Irak. Je li Trump u međunarodnoj politici zapravo guska u magli ili slon u uskoj staklarnici? U SAD-u zbog takvih Trumpovih gafova prozivaju državnog tajnika Mikea Pompea, a pogotovo prvog jastreba Bijele kuće Johna Boltona čijeg se ekstremizma, kako pišu američki mediji, boji i sam Trump.
No, krenimo redom. Prvo Sjeverna Koreja. Dva očito nepripremljena susreta s Kim Jong-unom - u Singapuru u lipnju 2018. te u Hanoju u veljači 2019. - nisu polučila efekt. Iako se Trump raznježio na susretima s diktatorom, ništa se od navodno dogovorenog nije ostvarilo. Kim ne samo da nije prestao sa svojim nuklearnim programom, nego je opet testirao balističke rakete. One, prema obavještajnim procjenama, imaju od 30 do 60 bojevih glava i mogu pogoditi ciljeve u SAD-u. Kim Jong-un očekivao je ukidanje sankcija, ali nije dobio ni poruke dobre volje u tom smjeru - pogotovo što opet ima problema sa žetvom i ponovno prijeti opasna nestašica hrane.
Ojačao Kima
No, dok je Trump ostao kratkih rukava, čini se da je s druge strane tim sastancima Kimu samo dao međunarodni legitimitet i važnost te mu otvorio nove međunarodne veze. Konačno, Kim Jong-un se u kratko vrijeme susreo s Trumpom te liderima Kine i Rusije, Xi Jinpingom i Vladimirom Putinom. Time je poručio da sad ima i druge opcije i izlaze osim Trumpa te da se ne mora baš žuriti da stavi ključ u bravu svog nuklearnog programa.
Kad je riječ o Iranu, Sjeverna Koreja posjeduje nuklearno naoružanje, a Iran ga nije imao i još ga nema, kaže za NYT William J. Burns, nekadašnji zamjenik Obamina državnog tajnika. No, Trump je s Iranom došao na rub rata i zemlja koja je potpisala sporazum o dokidanju svog nuklearnog programa ponovno kreće u njegovu obnovu i obogaćivanje urana.
Od Homeinijeve Islamske revolucije 1979. godine Iran je sol na ranu svih američkih administracija. Čak je propao komunizam, SSSR i Varšavski pakt, a Iran je još kost u grlu. Unatoč protivljenju saveznika iz EU, Trump je eskalirao odnose s Iranom poslavši svoje nosače aviona, bombardere B-52 (u svoju bazu u Kataru) i raketne sustave u Perzijski zaljev. Osim toga, Iran je dobar s Rusijom, a ekonomski se digao nakon što su mu bile ukinute sankcije.
Uz to, došlo je i do liberalizacije režima koji se sada opet radikalizira. Iran se pozicionirao na Bliskom istoku kao igrač u Siriji i Jemenu te podrška Kataru u sporu s ostalim arapskim zaljevskim zemljama. SAD, Saudijska Arabija i Izrael su zbog tog “širenja” utjecaja Irana u regiji vrlo napeti pa bi se vjerojatno cijela regija zapalila u slučaju oružanog sukoba s Iranom.
Novi Vijetnam
U slučaju Venezuele Bijela kuća stala je iza Juana Guaidóa, samoproglašenog oporbenog predsjednika, pa ga potaknula i na oružani bunt, ipak nije uspjela srušiti Nicolása Madura, i to je svakako Trumpov poraz. Naime, Madurov režim se urušavao sam: enormna inflacija, nedostatak lijekova i hrane, egzodus stanovništva, problemi s energijom, sankcije - sve to nije mu išlo u korist.
Sada su se tamo već infiltrirali i Rusi i Kinezi, a EU, koja je podržavala Guaidóa, nije podržala njegov pokušaj “oružanog ustanka”. Sada John Bolton prijeti intervencijom koju već unaprijed mnogi nazivaju novim Vijetnamom.
Trump ima i sve većih problema s nekad stožernim saveznikom na Bliskom istoku - Turskom. Trenutačno je ona u jačim vezama s Putinovom Rusijom te radije s njim dijeli bliskoistočne karte. I na kraju, odnosi s Bruxellesom na najnižim su granama dosad. Bijela kuća kao da se više uopće ne konzultira s Bruxellesom, Berlinom i Parizom, a odnosi su i u ekonomskom i političkom zastoju.
“Trump unosi nemir među Amerikance svojom impulzivnim i pogrešnim odlukama koje ugrožavaju našu sigurnost te narušava i naš ugled u svijetu”, rekao je za New York Times Jeffrey Prescott, stručnjak za Bliski istok.