Delirij i zbunjenost mogli bi biti vrlo česti među teško oboljelima od Covida-19, pokazala je studija The Lanceta.
Osim toga, dugotrajan boravak na intenzivnoj njezi i na respiratoru povećavaju rizik od ovih stanja, piše BBC.
Doktori također trebaju motriti i na pojavu depresije, tjeskobe i PTSP-a kod oporavljenih pacijenata.
Ipak, većina onih s lakšim simptomima ne bi trebala osjećati neke naročite poteškoće s mentalnim zdravljem.
Ova stanja primijećena su i kod pacijenata koji su bolovali od SARS-a i MERS-a, a sada i kod onih oboljelih od Covida-19.
Znanstvenici iz Velike Britanije i Italije su dokaze da oko 60 posto teško oboljelih pate od zbunjenosti i uzrujanosti pronašli i u manjem broju studija iz Kine.
Upozoravaju da PTSP kod nekih pacijenata može postati velik problem, a to svoje mišljenje temelje na činjenici da je od tog poremećaja i dalje pati 33 posto onih koji su prije dvije godine ozbiljno oboljeli od SARS-a i MERS-a.
Također, sve su češći izvještaji da neke pacijente tijekom oporavka muče traumatična sjećanja, problemi s pamćenjem i iscrpljenošću, nesanicom te lošim raspoloženjem.
No da bi se doista znalo kako pandemija utječe na psihičko zdravlje pacijenata, bit će potrebna dodatna istraživanja.
'Naša analiza više od 3.550 slučajeva koronavirusa sugerira da većina ljudi neće imati mentalne poteškoće nakon infekcije', kaže suautor studije, doktor Jonathan Rogers s Univesity Collega u Londonu.
No upozorava da delirij – koji može uključivati sve od halucinacija do nesanice – može zahvatiti neke pacijente.
Zbunjenost nije rijetka među pacijentima na intenzivnoj njezi, no najugroženiji su stariji pacijenti koji su ujedno i najranjiviji.
A što je netko dulje boravio u bolnici i imao manje kontakata s rođacima, njegova zbunjenost bit će veća.
Studije iz Velike Britanije, koja još nije prošla recenziju, pokazala je da oko 20 posto ljudi zaprimljenih u bolnicu zbog Covida-19 pate od ozbiljne konfuzije.
'Praćenje ovih simptoma trebalo bi postati rutina i sastavni dio njege koju pružamo', kaže doktor Rogers.
Komentirajući studiju, doktorica Iris Sommer iz Sveučilišnog medicinskog centra u Groningenu u Nizozemskoj, kazala je da su pacijenti s Covidom-19 koji trebaju intenzivnu njegu 'posebno osjetljiva grupa ljudi kad su u pitanju psihički poremećaji, posebno delirij.'
Za razliku od onih koji su imali SARS ili MERS, pacijenti koji se oporave od Covida-19 vraćaju se u društvo na koje je značajno utjecala ekonomska kriza, a u nekim zemljama još uvijek je na snazi i karantena i društveno distanciranje. Doktorica Sommers dodaje kako takva situacija održava razinu stresa na jako bisokoj razini što dodatno ovećava šanske od razvoja tjeskobe i depresije.