Otkada je prije desetak godina dekodiran prvi ljudski genom, znanstvenici su detaljno sekvencirali gene nekoliko stotina ljudi, ali ni jedan od njih nije izazvao tolik interes kao objava da je potpino dekodiran DNK profil 115 godina stare žene koja je, u svoje doba, bila nastariji stanovnik Zemlje.
Starica, čiji je identitet skriven šifrom W115, više nije među živima, ali znanstvenici vjeruju da je dekodiranje njezina genoma neizmjerno važan početni korak u razumijevanju veze između zdravlja, dugovječnosti i genetskog naslijeđa.
- U vrijeme kad je umrla, W115 bila je najstarija žena na svijetu, ali je imala um osobe mlađe nekoliko desetljeća - tvrdi Henne Holstege s Odjela za kliničku genetiku Sveučilišne bolnice u Amsterdamu, koji je obavio mapiranje njezina genoma.
Izuzetna žena
- Sigurni smo da je to bila izuzetna žena, s neuobičajenim genetskim mutacijama koje su je štitile od bolesti povezanih sa starošću. Nešto u njezinu tijelu štitilo ju je od, primjerice, demencije, na njezinu mozgu nismo našli nikakve tragove Alzheimera niti je bilo tragova bolesti srca i krvožilnog sustava - istaknuo je Holstege.
Rekorderka, koja je bila upisana i u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstarija osoba na Zemlji, prije smrti svoje je tijelo oporučno donirala znanstvenicima, koji, osim mapiranja DNK, istražuju i njezine organe. O W115 se zna i da je umrla od tumora u trbuhu, sa 100 godina je liječena od tumora dojke, a tek sa 105 godina je smještena u starački dom. Kad je imala 113 godina, testirane su njezine intelektualne sposobnosti, a rezultati su bili uspredivi s rezultatima kakve uobičajeno postižu žene između 60 i 75 godina.
Jeftinije mapiranje
Holstege je rekao kako se nadaju da će ono što su zabilježili u njezinim genima razjasniti barem dio pitanja zašto su neki ljudi rođeni s genima koji im omogućuju dug život.
Znanstvenici su istaknuli kako za točno razumijevanje veze između genetskog materijala i dugog zdravog života nije dovoljno sekvenciranje jednog DNK profila dugovječne osobe, nego će za to biti potrebno istražiti DNK stotine tisuća ljudi. Na konferenciji Američkog društva za humanu genetiku u Montrealu, na kojoj su ovi podaci predstavljeni, istaknuto je da tehnike ‘čitanja’ DNK postaju preciznije i jeftinije, što će olakšati taj pothvat.