Svi su ludi za Svalbardom! Desetljećima je ime Svalbard (što na staronordijskom znači hladni rub ili hladna obala) bilo poznato uglavnom znanstvenicima. Onda su ga otkrili avanturistički nastrojeni turisti, a zadnjih godina „zapeo je za oko” političarima, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Norveška, kojoj Svalbard pripada, inzistira na njegovoj zaštiti kako ne bi postao polazišna točka za neprijateljske sile. - Norveška se sada nalazi u najozbiljnijoj sigurnosnoj situaciji od 1945. godine - izjavio je za New York Times norveški državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, Eivind Vad Petersson. Prije nekoliko dana na stratešku važnost Svalbarda osvrnuo se i hrvatski predsjednik Zoran Milanović što je izazvalo burne reakcije u norveškim medijima.
Što je Svalbard?
To je otočje u Arktičkom moru na pola puta između Norveške i Sjevernog pola. Arhipelag je dio Norveške, ali je reguliran posebnim sporazumom iz razdoblja nakon Prvog svjetskog rata koji gotovo svakome omogućuje život na otocima bez vize. Arhipelag ima devet većih otoka i tisuće malih koji su pokriveni ledom. Glavni su otoci Spitsbergen (čije ime na nizozemskom znači oštri vrhovi), koji je jedini naseljen, te Nordaustlandet, Edgeøya i Barentsøya. Oko 60 posto Svalbarda pokriveno je ledenjacima i snijegom, ali Sjevernoatlantska struja ublažuje arktičku klimu i održava okolne vode plovnima veći dio godine. Budući da je otočje smješteno sjeverno od Arktičkog kruga, u najvećem naselju Longyearbyenu na Spitsbergenu od 20. travnja do 23. kolovoza traje polarni dan, dok je od 26. listopada do 15. veljače u tijeku polarna noć.
Kakva je povijest Svalbarda?
Prema hrvatskoj enciklopediji, otoke su vjerojatno otkrili Vikinzi 1194. godine. Zatim je do Spitsbergena i otoka Bjørnøya (Medvjeđi otok), koji također pripada arhipelagu, 1596. godine dopro nizozemski pomorac Willem Barents. U 17. stoljeću tamo su se nalazile baze engleskih i nizozemskih kitolovaca. U 18. stoljeću pojavili su se i ruski lovci i istraživači, a Norvežani sredinom 19. stoljeća. Svalbard je 1925. godine službeno priključen Norveškoj kao neutralna zona na kojoj je zabranjeno podizanje vojnih baza. Međutim, tijekom Drugog svjetskog rata bio je poprište niza vojnopomorskih operacija i sukoba između savezničkih snaga i nacističke Njemačke.
Norveška povukla radikalne poteze zbog Rusa i Kineza!
Zašto je važan Svalbard?
Arhipelag omogućuje nadzor nad ključnim pomorskim rutama između Barentsovog mora i Sjevernog Atlantika. To je jedno od najboljih mjesta na Zemlji za preuzimanje satelitskih podataka i praćenje putanja projektila. Tko god kontrolira Svalbard, dobiva prednost nad Arktikom, sve važnijom arenom za sigurnost Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Nadalje, Svalbard igra ključnu ulogu u budućem crpljenju i izvozu velikih, još neiskorištenih rezervi nafte i plina. Svalbard je i važan „prirodni klimatološki laboratorij”. Studije pokazuju da se zagrijava šest puta brže od globalnog prosjeka, a neki istraživači predviđaju da će do 2100. godine njegovi ledenjaci gubiti led dvostruko brže od sadašnje razine, bez obzira na to hoće li se postići globalni klimatski cilj od zadržavanja zagrijavanja ispod dva Celzijeva stupnja Pariškog klimatskog sporazuma.
Koliko ljudi živi na Svalbardu?
Na otoku Spitsbergenu, čija je površina oko 37.673 četvorna kilometra, živi oko 3000 stanovnika. Kako za život na Svalbardu nije potrebna viza ili radna dozvola (sve dok se osoba može sama uzdržavati), Spitsbergen je postao dom ljudima iz cijelog svijeta: njih trećina su imigranti iz 50 zemalja. Najviše ljudi živi u Longyearbyenu, koji ima hotele, kafiće, trgovine, ljekarnu i bolnicu. No, u bolnici u Longyearbyenu nema rodilišta, a trudnice se obično avionom prevoze na kopno nekoliko tjedana prije termina poroda. Zajednice na Svalbardu nemaju cestovne veze: ovdje se ljudi kreću brodom, avionom/helikopterom ili motornim sanjkama. Svatko tko napušta naselje mora nositi pušku. Zakonom je propisano nošenje vatrenog oružja izvan naseljenih područja, u slučaju mogućeg susreta s polarnim medvjedom. Zbog permafrosta (trajno smrznuto tlo), koji sprječava raspadanje tijela, na Svalbardu više nije dopušteno pokapati.
Ima li Rusa na Svalbardu?
Iako Svalbard pripada Norveškoj, dva mjesta na otoku Spitsbergenu uglavnom su naseljena Rusima, a do rata u Ukrajini tamo su živjeli i Ukrajinci. Oko 450 ljudi živi u modernoj ruskoj rudarskoj zajednici Barentsburg, dok manje od njih 10 živi u sovjetskom gradu duhova Pyramiden, snijegom prekrivenim rudarskim naseljem koji je dobio ime po veličanstvenoj obližnjoj planini prepoznatljivog oblika piramide. Tim naseljima upravlja ruska kompanija Arktikugol, osnovana još 1931. godine, a koja se koristi kao instrument ruske vanjske politike. Prisutnost te kompanije često se u norveškim i zapadnim analizama tumači kao „trn u oku“ Norveškoj. No, norveške vlasti pažljivo nadziru situaciju. Policija, carina i predstavnici još dvanaest državnih institucija redovito ulaze u ruski nadzirane zone kako bi provjerili poštuje li se norveški pravni poredak.
Tko ima polarne baze na Svalbardu?
Otok Spitsbergen dom je brojnih istraživačkih baza niza zemalja. Većina istraživača koncentrirana je oko Ny Ålesunda koji je morskim putem oko 100 kilometara udaljen od Longyearbyena. Ny Ålesund je najsjevernije funkcionalno civilno naselje na svijetu, a može se pohvaliti aerodromom, raketnim poligonom i lukom. Od 2021. godine, 18 institucija iz 11 zemalja ima manje-više stalnu prisutnost u Ny-Ålesundu: pet od njih ima cjelogodišnju aktivnost, a preostale su prvenstveno prisutne tijekom proljetno-ljetno-jesenske sezone na terenu. Uz Norvešku, tamo su prisutne i baze niza drugih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Nizozemsku, Italiju, Njemačku, Južnu Koreju i Japan, a od 2004. godine u Ny Ålesundu djeluje i „Arktička Žuta rijeka”, kineska istraživačka postaja čiji je fokus istraživanja u glaciologiji, kopnenoj i morskoj ekologiji, svemirskoj fizici i atmosferskim studijama.
A flora i fauna?
Simbol arhipelaga je polarni medvjed. Procjenjuje se da na Svalbardu živi oko 3000 polarnih medvjeda, otprilike koliko i ljudi. Na otočju živi velik broj morskih ptica poput morskog papagaja, malog alka i troprstog galeba te ostalih morskih ptica kao što su arktička čigra i četiri vrste velikog grabežljivog galeba. Svalbardski ptarmigan je jedina kopnena ptica koja je prisutna na otočju tijekom cijele godine, a samo dvije ptice pjevice migriraju na otočje tijekom razmnožavanja; snježna strnadica i sjeverna bijelka. Na Svalbardu ima kućnih ljubimaca, ali među njima nema mačaka. Zabranjene su jer predstavljaju prijetnju krhkom ptičjem svijetu. Mačke nisu dopuštene čak ni u zatvorenom prostoru. Unatoč arktičkoj klimi, permafrostu i neravnom terenu, otočje je dom čak 164 autohtonih biljnih vrsta - uz nekoliko koje su uveli ljudi.
Što je ‘riznica Sudnjeg dana‘?
Svalbardski permafrost i cjelogodišnje niske temperature, pri čemu je prosječna najviša temperatura ljeti samo sedam Celzijevih stupnjeva, pokazali su se idealnim za Globalnu riznicu sjemena (Global Seed Vault), koja se nalazi na otoku Spitsbergen.. Nazivaju je i „riznicom Sudnjeg dana”: jedinstvena je u svijetu jer čuva sjemena iz cijelog svijeta. U slučaju bilo kakve lokalne ili globalne katastrofe koja bi uništila originalna sjemena, zahvaljujući njihovim “sigurnim kopijama” sa Svalbarda bilo bi moguće obnoviti proizvodnju hrane.
Mjesto na kojem bi Rusija mogla napasti NATO
Od 2008. godine, kad je je otvorena, u riznici je pohranjeno više od 1,3 milijuna uzoraka sjemena, koji predstavljaju 13.000 godina poljoprivredne povijesti. Prije tri godine u ‘riznicu Sudnjeg dana‘ po prvi su put pohranjene primke (uzorci sjemena s minimalno 500 zrna) iz hrvatske Nacionalne banke biljnih gena. Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i 8 primki iz skupine povrća, čime je ukupno pohranjena 161 hrvatska primka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....