U
Ž
I
V
O
Iako se o primirju sve češće govori, u Ukrajini se još uvijek vode žestoke borbe i pravi mir nije ni na vidiku. Mira nema ni na Bliskom istoku gdje je Izrael ponovno počeo udarati po Gazi nakon krhkog primirja koje nije izdržalo niti dva mjeseca. No unatoč tome što dva najveća svjetska sukoba nisu niti blizu smirivanju, svjetske sile već gledaju u novom pravcu - u pravcu sjevera, odnosno Arktika. Analitičari zato sve glasnije i češće upravo to područje spominju kao ono oko kojeg će se u budućnosti ‘ratovati‘ - nadajmo se samo diplomatskim i političkim oružjima. No zašto je to područje svima toliko važno - i Rusiji i SAD-u i Europi i Kini?
Jagma za gospodarskim resursima
Arktik je dom jedinstvenih i važnih ekosustava i divljih životinja. Također, to je i epicentar klimatskih promjena i područje koje se najznačajnije mijenja. Nadalje, Arktik je područje bogato raznolikim kulturama i šarolikim domorodačkim zajednicama koje mogu poslužiti kao model mirnog upravljanja regijama.
Međutim ništa od toga - ni ekosistemi, ni klimatske promjene, a najmanje domorodačke zajednice i mirni suživot - ‘velikima‘ (a tu se ponajprije misli na SAD i Rusiju) nije važno.
Međutim, ono što jest važno jesu gospodarski resursi kojima Arktik obiluje - pomorske prometne rute, fosilna goriva i minerali te ribolov.
Kako se arktički morski led topi uslijed klimatskih promjena, otvaraju se novi pomorski pravci pa dijelovi te regije postaju strateški koridori za pomorski promet. Sjeverni morski put preko arktičke obale Rusije i kroz Beringov prolaz značajno je kraći - a time i jeftiniji - od ostalih puteva kojima su dosad bile povezane Europa i Azija, a kineska ulaganja ubrzala su razvoj infrastrukture i pomorskog prometa na Arktiku.
PROČITAJTE VIŠE - U tijeku je opasna partija šaha na vrhu svijeta s najvišim ulozima, napetosti rastu: ‘Što se događa ovdje? Sra**!‘
Također, vjeruje se da Arktik sadrži značajne rezerve nafte i prirodnog plina, koje su glavni predmeti interesa energetskih kompanija u Rusiji. Vađenje nafte i plina dugo je bilo sporno pitanje u arktičkoj regiji zbog potencijalnih utjecaja na okoliš i geopolitičkih implikacija. No kako u Washingtonu i u Moskvi trenutačno sjede ljudi koji ne priznaju da klimatske promjene imaju veze s ljudskim djelovanjem, a ne brinu previše ni o prijateljskim odnosima s drugim zemljama, to bi uskoro moglo postati prošlost.
Tu je onda i komercijalni ribolov - vrlo značajna aktivnost na Arktiku koja osigurava sigurnost hrane milijunima ljudi diljem svijeta. Dakako, to donosi i značajan novac. Na primjer, ribarenje u Beringovom moru koje poduzimaju i Rusija i Sjedinjene Države, te ribolov bakalara u Barentsovom moru koji obavljaju Rusija i Norveška, industrije su vrijedne milijarde dolara.
Sve nabrojano čini Arktik vrlo privlačnim plijenom i svi koji na svjetskoj političkoj pozornici nešto znače, pokušat će uzeti dio za sebe.
A tu su onda i vojni razlozi.
Putinova arktička strategija 2035.
Kako piše Globsec, think tank s uredima u više gradova Europe i u Washingtonu, Putinova arktička strategija 2035. usmjerena je iskorištavanju golemih sjevernih bogatstava koja postaju sve dostupnija zbog otapanja permafrosta uzrokovanog klimatskim promjenama.
Putin se nada da će pomoću arktičkih resursa kao što su nafta i teški metali, potaknuti gospodarstvo te obnoviti, proširiti i razviti vojne objekte diljem svog arktičkog teritorija.
Kako je Jutarnji već pisao, Arktik je Rusiji važan u smislu održavanja svoje prijeteće nuklearne pozicije prema SAD-u. Kad bi došlo do nuklearne razmjene, Moskva bi balističke projektile dugog dometa vjerojatno ispalila iz podmorničkih baza u blizini poluotoka Kola. Isti bi preletjeli kroz slabo pregledan zračni prostor iznad Grenlanda, a upravo zbog slabe vidljivosti američke snage teško bi otkrile i suzbile napad.
Kako bi održala i upravljala strateškim podmorničkim snagama u blizini Aljaske, Rusija je izgradila i nova skloništa za podmornice te postrojenja za popravak i održavanje južno od Beringovog prolaza blizu Vladivostoka.
Globsec upozorava i da ponovno stvaranje Lenjingradske vojne oblasti, stacionirane u blizini Finske i teritorija NATO-a, sugerira da se Rusija priprema za mogući sukob s baltičkim državama i NATO-om. Finska s Rusijom dijeli granicu od skoro 1300 kilometara, što je čini najranjivijom, ali ujedno i zemljom koja prva može odgovoriti na rusku agresiju u arktičkoj regiji.
Nakon invazije na Ukrajinu, mnogi su se pribojavali da će upravo Finska biti sljedeća. Međutim, s obzirom na to da je Finska u međuvremenu postala članica NATO-a i da su mnoge ruske trupe koje su nekoć bile stacionirane uz granicu poslane u Ukrajinu, ta je bojazan na neko vrijeme odgođena.
PROČITAJTE VIŠE - Arktik čekaju dani ‘bez leda‘, znanstvenici otkrili kada bi se to moglo dogoditi
Arktički i Arktiku bliski otoci poput Svalbarda (Norveška), Farskih otoka i Grenlanda (Danska) imaju visoku razinu autonomije, ali nemaju vlastitu nacionalnu obranu, a na njima je Moskva proširila svoj utjecaj uz mali otpor Osla ili Kopenhagena.
Svalbardski ugovor iz 1920. Norveškoj je dao suverenitet nad otokom Svalbard, ali je Rusiji dopustio legalno rudarenje ugljena budući da je Rusija bila potpisnica ugovora. Međutim, Rusija je pozvala kineske tvrtke da sudjeluju u ovim rudarskim operacijama, što povećava utjecaj druge autokracije u strateški osjetljivim područjima. Trenutačno se na Svalbardu nalazi kineska istraživačka stanica Žuta rijeka.
NATO se mora početi baviti Arktikom
Iako NATO trenutačno ima više posla oko Ukrajine, morat će se ponovno usredotočiti i na Arktik i spriječiti ponovno upadanje ruskih ratnih brodova i sve brojnije zajedničke gospodarske pothvate Rusije i Kine.
Kako je pisao Politico, Kina sve više ulaže u infrastrukturu kako bi povezala svoj ‘polarni Put svile‘ s ruskim Arktikom. Polarni sateliti, bespilotna podvodna vozila i istraživačka plovila Pekingu već sad daju ogromnu prednost u praćenju brodskih ruta. Osim toga, ruska tvrtka za nuklearnu energiju Rosatom i kineska kompanija Hainan Yangpu NewNew Shipping zajedno će graditi infrastrukturu i kontejnerske brodove koji će upravljati cjelogodišnjom arktičkom rutom. Takva suradnja omogućit će Moskvi da kontrolira aktivnosti duž svoje arktičke obale i bolje zaštiti ruske podmornice s balističkim projektilima.
Udružene Rusija i Kina na Arktiku ozbiljno prijete slaboj komunikacijskoj i podatkovnoj infrastrukturi NATO-a u regiji, čiji komunikacijski kabeli nisu napravljeni da izdrže hibridno ratovanje. Osim toga, nedovoljno radara, nadzornih dronova, bespilotnih letjelica i ratnih brodova sposobnih za borbu protiv podmornica, čine SAD ranjivim na nuklearnu prijetnju Rusije.
‘Arktik ranije nije NATO savezu bio toliko strateški važan i zbog toga što je broj zemalja članica koje imaju arktički teritorij bio ograničen. No ulaskom Finske, i skorašnjim ulaskom Švedske u Savez, to se promijenilo. Ova nova prisutnost NATO-a i otvaranje novih plovnih puteva na Arktiku, povećat će natjecanja među korporacijama i zemljama na obje strane Atlantika koje žele iskoristiti ovu gospodarsku priliku.
Također, jedan od prioriteta bit će držanje brodova Rusije i njenih saveznika podalje od arktičkih voda. Upravo te vode su silno važne Rusiji jer joj omogućuju potkopavanje međunarodnih sankcija. Naime, kada bi brodovi ruskih saveznika mogli ulaziti u ruske luke kroz arktičke puteve, Rusija bi imala povećanu sposobnost uvoza i izvoza robe potrebne za financiranje rata u Ukrajini.‘
Zaključak Globseca je da je obuzdavanje ruskog utjecaja i ekspanzije na Arktiku, ključno za osiguranje mirne budućnosti Europe i onemogućavanje Rusije da se dočepa resursa nužnih da iz rata u Ukrajini izađe kao pobjednica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....