U azerbajdžanskoj metropoli Bakuu u četvrtak je svečano otvoren jubilarni, X. GBF, globalni forum koji već deset godina okuplja svjetske lidere, Nobelovce i stručnjake različitih polja s ciljem iznalaženja rješenja za aktualne probleme u svijetu.
Ovogodišnji Forum održava se pod sloganom "Svijet današnjice - izazovi i nade", a u trodnevnom programu održat će se brojne zanimljive panel rasprave. Najveća tema svakako je i najaktualnija, sigurnost u svijetu u svjetlu recentnih događaja, a jedna od rasprava posvećena je otpornosti i jačanju NATO saveza, kao i Zapadnom Balkanu u kontekstu EU.
Skup kojeg prate deseci međunarodnih novinara, nakon uvodnog govora predsjednika "Nizami Ganjavi International Centra" Ismaila Serageldina, otvorio je azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev, uz sudjelovanje latvijskog predsjednika Egilsa Levitsa, predsjednika Istočnog Timora i Nobelovca Jose Ramosa Horte, člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, albanskog premijera Edija Ramu, glavnog tajnika Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, talijanskog predsjednika Sergia Mattarella...
- Sastali smo se kako bismo razmijenili iskustva i mudrost u rješavanju problema. Tražimo odgovor na pitanje kako razviti otpornost i nositi se s problemima kojih je mnogo - kazao je Serageldin.
Predsjednik Aliyev izrazio je zadovoljstvo velikim brojem predstavnika vodećih međunarodnih organizacija te bivših i trenutnih svjetskih lidera.
- Imamo više od 350 sudionika iz više od 60 zemalja, mnogo bivših predsjednika država i premijera, tako da se radi o razgovorima na visokoj razini. Bliski Istok, Afrika i Zapadni Balkan glavne su regije o kojima će biti riječi, ali su tu i teme poput klimatske i globalne sigurnosti te budućnosti - rekao je Aliyev.
Azerbajdžanski predsjednik istaknuo je kako je važna globalna tema i dalje borba protiv pandemije koronavirusa, podsjetivši da Azerbajdžan od početaka inzistira na cijepljenju kao i na dostupnosti cjepiva svim zemljama. Osvrnuo se na rusko-ukrajinski sukob rekavši kako se radi o najvećoj krizi u odnosima Istoka i Zapada još od Hladnog rata.
- Cilj je i ovog skupa upozoriti na važnost poštivanja integriteta i granica država - rekao je što je bio uvod u kraći govor o azerbajdžansko-armenskom sukobu.
- Milijun ljudi istjerano je te su izbjeglice ili raseljene osobe, gotovo beskućnici, u ovoj humanitarnoj katastrofi koja je zadesila Azerbajdžan. Samo 2022., nakon izbijanja rata između Rusije i Ukrajine, imali smo nove sukobe. Pokušavamo sve riješiti mirnim putem, ali koristimo i svoje pravo na samoobranu, u skladu s međunarodnim pravom. Pokušali smo sve učiniti mirnim putem, no nije uspjelo jer nije bilo konstruktivnog razgovora s drugom stranom. Morali smo primijeniti silu i sada, dvije i pol godine nakon neuspjelog mirenja, pokušavamo vratiti i obnoviti naš teritorij koji je potpuno devastiran. Stanovnici Azerbajdžana traže osvetu i ja ih razumijem, ali im poručujem da mi nismo narod koji čini ratne zločine ili genocid. Mi želimo mir. U studenom prošle godine predložili smo inicijativu za sklapanje mira. Nadamo se da će međunarodni promatrači uvjeriti Armeniju da je ovo šansa koja se ne propušta, šansa da zaustave agresiju i počnu se ponašati kao dobri susjedi - kazao je, između ostalog, predsjednik Aliyev dodavši da je Azerbajdžan multietnička i multikonfesionalna republika s visokom razinom međusobnog uvažavanja svih nacija i vjera.
Poručio je da svaki sukob ima svoje korijene, a da prema međunarodnom pravu nijedna strana ne smije povrijediti granice druge, suverene države, poslavši tako jasnu poruku Rusiji na kojoj strani stoji službeni Baku. Istaknuo je kako će Azerbajdžan ove godine isporučiti 24 milijuna kubika plina u inozemstvo, od čega će polovica biti namijenjena Europi. Ubrzano se radi na novim plinskim terminalima i drugoj infrastrukturi, kao i plinovodima, a sve to pomoglo je Europi u prevladavanju energetske krize.
- Od rusko-ukrajinskog rata više od deset zemalja obratilo nam se tražeći plin i mi pokušavamo izaći u susret gdje god je to moguće. Gradimo i infrastrukturu za isporuku obnovljive energije iz vjetroelektrana prema ostatku Europe, od čega će dobar dio mreže ići ispod Crnog Mora. Plinovodi, naftovodi, a sad i električna mreža za prijenos "zelene energije", solarne i energije vjetra. Sve to dio je brzo razvijajućeg azerbajdžanskog projekta za održivi razvoj i energetsku neovisnost, kako Azerbajdžana tako i Europe. To je budućnost, energetska tranzicija odvija se uistinu brzo, tranzit iz Azerbajdžana prošle je godine narastao za 75 posto, razvijaju se autoceste, imamo najveću cargo flotu u regiji, odvija se teretni promet Kaspijskim morem, Azerbajdžan je sjecište brojnih značajnih međunarodnih ruta - istaknuo je predsjednik Aliyev.
Skupu nazoči i hrvatska političko-poslovna delegacija. U Baku su tako stigli bivši predsjednici Stipe Mesić i Ivo Josipović, a u subotu se očekuje i dolazak bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja je jedan od govornika na summitu. Stigla je i bivša premijerka Jadranka Kosor, predsjednik Hrvatske udruge lobista Natko Vlahović, mladi poduzetnik Marko Babić...