REPORTER JUTARNJEG U LEUVENU

OVO JE NAJINOVATIVNIJE EUROPSKO SVEUČILIŠTE 'Katolička smo ustanova, ali to ne znači da se Crkva miješa u znanost'

FILE PHOTO: Students sit in the library of the university KU Leuven
REUTERS

Svi znaju da je Bruxelles centar Europe, sjedište EU i NATO-a, s Atomiumom kao prepoznatljivim simbolom. Ali malotko izvan Belgije zna da je samo 20 kilometara od Bruxellesa specifičan grad, s nešto manje od 100 tisuća stanovnika, koji ima ono što nijedan drugi grad na svijetu nema. Leuven, flamanski grad, sjedište je najvećeg proizvođača piva na svijetu InBev, koji među ostalim proizvodi i poznato pivo Stela Artois. Ali Leuven je još poznatiji kao sjedište najvećeg i najboljeg sveučilišta u nizozemskom govornom području - Katoličkog sveučilišta Leuven (KU Leuven), koje je ujedno i najstarije katoličko sveučilište na svijetu koje i dalje funkcionira.

Osnovao ga je prije gotovo 600 godina papa Martin V., a uz tradicionalne studije teologije i prava, danas je to sveučilište poznatije po tehnologiji. I to ne samo poznato, nego najpoznatije u Europi. Već drugu godinu zaredom KU Leuven proglašen je najboljim inovativnim sveučilištem u Europi, ostavivši iza sebe i razvikana sveučilišta u Cambridgeu i Oxfordu te poznata sveučilišta u Leidenu i Utrechtu u susjednoj Nizozemskoj. U istraživanju Reutersa, ovo je katoličko sveučilište i ove godine zadržalo titulu obrazovne institucije koja je najnaprednija u Europi u znanstvenim istraživanjima, inovacijama i doprinosu regionalnoj, europskoj i globalnoj znanosti, medicini i cjelokupnom gospodarstvu.

Staro, a moderno

Kako bismo otkrili razloge ovakvog uspjeha, uputili smo se njegov u rektorat. Sama zgrada sjedišta rektora u centru Leuvena na neki način opisuje što to sveučilište znači - kombinaciju tradicije i modernog. Izvana stara zgrada, a unutra moderno opremljena. U holu na jednoj strani čekaju na red studenti zainteresirani za informacije o upisu, a na drugoj vodiči govore turistima o važnosti i povijesti sveučilišta. Naravno, turistima je prvo iznenađenje što oko sebe ne vide ni svećenike ni časne sestre, što bi očekivao netko tko stvara dojam na osnovi naziva.

Rektor Rik Torfs najpozvaniji je da nam objasni vezu između Katoličke crkve i ovog sveučilišta, jer osim što je rektor, on je i profesor kanonskog prava specijaliziran za odnose između religije i prava te crkve i države. U tom svojstvu držao je predavanja i u Zagrebu. Zahvalili smo mu na brzom odgovoru i pristanku na razgovor, uz opasku da je za nas novinare brzina od presudne važnosti jer mi pišemo novinarski tekst, a ne znanstveni rad.

- Da, razumijem. Mi akademici često smo zatvoreni u svom sporom svijetu i zaboravljamo da se vani život odvija neviđenom brzinom - odgovara.

Malo javnog novca

Najprije ga pitamo koja im je tajna uspjeha i kako su uspjeli u tako žestokoj konkurenciji biti najbolji u Europi. Na prvo mjesto stavlja istraživanje i razvoj, koje su na Sveučilištu započeli još 1972. godine kao sredstvo za povezivanje znanstvenih istraživanja i valorizacije postignuća profesora, koje se zatim donosi na tržište. To potom privlači mala i srednja poduzeća iz regije i pomaže regionalnoj ekonomiji.

- Izvrsnost u istraživanju i tradicija najviše su utjecali na uspjeh ovog sveučilišta - smatra rektor Torfs.

Uz mnoge inovacije, rektor kaže da pokušavaju biti inovativni i u metodama obrazovanja.

- Ne znamo što će od toga biti u budućnosti, ali mi se uglavnom sada fokusiramo ne samo na prenošenje znanja nego i na jačanje ljudskih, a ne samo profesionalnih sposobnosti kako bi studenti bili spremniji za natjecanje u društvu, znanosti i u životu.

Naravno, ovo sveučilište ne bi moglo biti ni približno tako uspješno kad ne bi bilo novca. Crkva nije ta koja daje novac, a u istraživanje se godišnje ulaže gotovo pola milijarde eura (više od 4 milijarde kuna), na čemu mogu pozavidjeti i mnoge države, a ne samo druga sveučilišta. Kako to uspijevaju?

- Zanimljivo je da smo mi sveučilište s najnižim postotkom javnog financiranja u Belgiji. Ali zato imamo puno privatnih investicija i financiranja. To mogu biti ugovori s raznim poduzećima, ali i prihodi od zaštite prava intelektualnog vlasništva i zaštite patenata. Osim toga, privlačimo fondove i iz drugih država, primjerice iz SAD-a. Nije lako, ali pokušavamo iskoristiti sve moguće prilike - odgovara nam rektor.

I doista, KU Leuven ima najviše zaštićenih patenata među europskim sveučilištima. Sveučilište je potrošilo 454 milijuna eura 2015. godine za znanstvena istraživanja, a dosje patenata sadrži 586 aktivnih jedinica i svaki od njih predstavlja izum zaštićen u raznim državama svijeta. To je i razlog zašto ima epitet najboljeg sveučilišta u Europi po inovacijama.

- Mi smo prvi, boljeg od prvog mjesta nema, ali neće ga biti lako zadržati - kaže nam rektor.

No nema opuštanja. Pogled na sveučilišnu web stranicu ili njihove novine Campus Krant dovoljan je da biste vidjeli kojom se dinamikom ovdje dolazi do novih znanstvenih otkrića. To donosi ne samo bolju reputaciju nego i novac koji se potom ponovno ulaže u istraživanja. Ovo je sveučilište učinilo Leuven i okolicu izuzetno bogatom i kompetitivnom sredinom. Toliko je veliko da bi grad bio premalen. Zato imaju kampuse i u drugim belgijskim gradovima, uključujući i Bruxelles.

Sveučilište ima sjajnu međunarodnu reputaciju, a to ne bi bilo moguće da nije otvoreno i prema studentima i istraživačima iz cijelog svijeta. Zato na tom, inače nizozemskom govornom sveučilištu ima sve više programa i na engleskom, osobito na magisterijima i doktoratima.

- To nije lako jer u Belgiji je obrazovni sustav potpuno u rukama regionalnih vlasti, a Flandrija ima stroge standarde očuvanja nizozemskog jezika i kao jezika znanosti - navodi rektor uz opasku da je dodiplomski studij na nizozemskom, osim nekih predmeta na teologiji i političkim znanostima.

KU Leuven s gotovo 60 tisuća studenata najveće je sveučilište u Belgiji i na cijelom nizozemskom govornom području, uključujući i Nizozemsku. No, kaže rektor, to i nije uvijek prednost, nego često i veliki teret.

- U Belgiji je pristup visokom školstvu jako jednostavan. Svatko ima pravo upisa na prvu godinu. Zato imamo puno studenata na prvoj godini, koja je, ako tako mogu reći, ‘klaonica’ jer se tijekom nje eliminira mnogo studenata - objašnjava on. Inače, upisi su besplatni, osim simbolične registracije koja stoji manje od 1000 eura, a ista prava imaju svi studenci iz bilo koje države EU.

KU Leuven bio bi još veći da u prošlosti nije došlo do razdvajanja frankofonog od flamanskog dijela. Katoličko sveučilište u Louvainu, sa sjedištem nadomak Bruxellesa, ali na francuskom govornom području u Louvain-la-Neuveu - Université catholique de Louvain - najveće je frankofono sveučilište u državi s više od 25 tisuća studenata. Rektor KU Leuvena Torfs kaže da, iako je “razvod” u prošlosti bio bolan, imaju sjajnu suradnju i neku vrstu “privilegiranog partnerstva”.

- S njima surađujemo čak i bolje nego s drugim flamanskim sveučilištima. Možda i zbog toga što nismo izravna konkurencija i što ne pecamo na istom mjestu. Nedavno smo zajedno obilježili godišnjicu smrti Lemaîtrea, našeg profesora i tvorca teorije velikog praska, koji je bio katolički svećenik i profesor na našem sveučilištu - opisuje rektor flamanskog KU Leuvena suradnju sa sestrinskim frankofonim katoličkim sveučilištem u Louvainu.

Katoličko znači tradiciju, a ne miješanje Crkve u znanost.

A koja je onda uloga Katoličke crkve ako je ovo katoličko sveučilište? To nije lako razdvojiti, ali u Belgiji su uspjeli. Rektor kaže da zapravo Crkva nema ulogu iako je nadbiskup mechelenski, najviša crkvena vlast u Belgiji, na čelu Sveučilišnog vijeća kao kancelar, ali to je samo simbolično.

- Katoličko znači tradiciju. Mi smo slobodno sveučilište i znanost i istraživanja su slobodni. Crkva to razumije i prihvaća. Dakle mi djelujemo na osnovi belgijskih zakona. Imamo dobre odnose i s Crkvom u Belgiji i s Vatikanom - kaže rektor koji je i kao profesor stručnjak za odnose prava i religije.

Religijski karakter Sveučilišta, smatra on, odražava se kroz sjajan studij teologije. Ali ovdje studiraju i rade pripadnici raznih religija i to nije nikakav problem i nema razlika.

I pobačaj i eutanazija

Je li ikada bilo problema u odnosima s Crkvom jer neka znanstvena istraživanja mogu ići i protiv stavova Katoličke crkve?

- Bilo je razlika u prošlosti, ali kroz javnu raspravu. Najčešće je Sveučilište imalo problema u odnosima s Crkvom oko djelovanja Medicinskog fakulteta i naše Sveučilišne bolnice, koja je sjajna. To se najčešće odnosilo na matične stanice. Ali te smo probleme odavno prevladali - kaže nam rektor koji za mjesec dana mandat prepušta nasljedniku.

Kao primjer da Crkva nema ulogu u Belgiji spominje da se u katoličkim bolnicama, uključujući i Sveučilišnu u Leuvenu, mogu izvršiti i pobačaji i eutanazija, uz poštivanje strogih procedura.

Kada smo već razgovarali o ulozi Katoličke crkve, kao profesor i stručnjak Rik Torfs spominje kako je Belgija, uz Nizozemsku, postala jedna od najsekularnijih država zapadnog svijeta i da on žali što se i u Belgiji gubi katolička tradicija.

- Teško je mladim naraštajima prenijeti katoličke vrijednosti i tradiciju. U Belgiju je sada došlo mnogi ljudi iz istočne Europe, uključujući i katolike poput Poljaka, i to je dobro jer je i raznolikost unutar katoličanstva jako pozitivna stvar - kaže on, ali dodaje da je katolička tradicija više pod pritiskom sekularizma nego drugih religija. Pa čak i Katoličko sveučilište u Leuvenu nedavno je promijenilo natpise pa ih stavlja kao “KU Leuven”.

Teško je naći neku drugu državu u kojoj naziv “katoličko” možete vidjeti koliko u Belgiji i gdje je utjecaj Crkve kroz povijest bio takav. Najbolje su škole katoličke, najbolja sveučilišta, većina bolnica nosi imena svetaca, u samostanima se i dalje proizvode najbolja piva ne samo u Belgiji nego i na svijetu, najbolji sirevi. Belgija ne bi imala sve što ima bez uloge Crkve i klera, ali sada je to samo stvar prošlosti i tradicije.

Katoličko sveučilište u Leuvenu prepoznato je u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj. Mnogi su studenti dolazili tu studirati, uglavnom na poslijediplomskim programima. Danas, kada je Hrvatska članica Europske unije, to je još lakše jer su ti programi često ne samo besplatni, nego vas sveučilište i plaća.

Takvu je sreću imala Monika Glavina iz Međimurja, točnije iz Preloga. Nakon što je završila Pravni fakultet u Zagrebu, potom magisterij na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, sada radi doktorat iz prava u Leuvenu, s temom “Primjena europskog prava u sudstvu u Hrvatskoj i Sloveniji”.

Četrnaest plaća

- Bilo mi je čudno kada su me pitali koliko bi me u Hrvatskoj plaćali da radim ovaj doktorat. Onda su se oni čudili kad sam im rekla da bih ja morala sama plaćati - priča nam. Ovdje je već i zaposlena, za što dobiva 14 plaća godišnje, i radi na doktoratu. I njezin je program istraživački, a za to je Sveučilište u Leuvenu pronašlo novac u fondovima Europske unije, točnije od Europskog istraživačkog vijeća.

I Ivana Butorac iz Pule, također pravnica, dobila je priliku na ovom sveučilištu raditi napredni magisterij s temom “Prava u intelektualnom vlasništvu i IT sektoru”. Trenutačno radi kao stažist u Europskom parlamentu, a u Leuvenu je odmah, čim se prijavila, dobila i priliku da sa studentima dijeli svoje iskustvo iz Hrvatske i održi predavanja o tome.

I Ivana Butorac i Monika Glavina kao velike razlike između ovog i hrvatskih sveučilišta ističu pristup profesora i u fleksibilnost.

- Ovdje se ne događa da vam profesor kaže: kolegice, ili znate ili ne znate. Ovdje traže razmišljanje, argumentiranje, a ne samo učenje napamet - kaže Ivana. Monika dodaje kako ovdje u odnosima nema hijerarhije, a da joj je profesor kod kojeg ima radnju rekao da je “hijerarhija loša za znanost i istraživanje”.

- Studenti i profesori su opušteni. Imaju integrativni pristup i potiču razumijevanje, a ne štrebanje - kaže Monika. Osim što je plaćena za rad na Sveučilištu dok radi doktorat, plaćeni su joj i svi troškovi istraživanje. Primjerice, kada je zbog rada trebala posjetiti Sud Europske unije u Luxembourgu, putne troškove nadoknadilo je Sveučilište.

Osobno i političko

Ove dvije studentice, s obzirom na to da su pravnice, u razgovoru su nam spomenule i zanimljiv problem za koji se nadaju da će se u Hrvatskoj što prije riješiti. Riječ je o tome da se rad i iskustvo u međunarodnim institucijama, pa i u onima Europske unije, ne priznaje kao praksa za polaganje državnog ispita u Hrvatskoj. Nadaju se da će se to riješiti i time poticati međunarodna suradnja.

A da je međunarodna suradnja i razmjena studenata, znanstvenika i iskustava ne samo dobra nego i nužna, govori nam i sam rektor KU Leuvena Rik Torfs. Kaže da Sveučilište na čijem je čelu ne bi moglo biti tako uspješno da nije uključeno u razne sveučilišne udruge, od Lige europskih istraživačkih sveučilišta (LERU) gdje surađuju s Oxfordom, Cambridgeom, Leidenom i drugim europskim sveučilištima, do CELSA programa gdje surađuju sa sveučilištima iz Praga, Budimpešte i Ljubljane. Zasad nemaju neku formalnu suradnju s hrvatskim sveučilištima, ali se nadaju da će se to promijeniti.

Zanimljivo je da tijekom cijelog razgovora s rektorom KU Leuvena nismo čuli ništa o politici, nego isključivo o znanosti i obrazovanju. A naš sugovornik nije uopće osoba koja se ne bavi politikom. Bio je senator u Belgiji, a na izborima jedan od glavnih kandidata flamanskih demokršćana, odmah iza Marianne Thyssen, sadašnje povjerenice u Europskoj komisiji. Možda je upravo sposobnost razdvajanja osobnih stavova i političkih i ideoloških uvjerenja od profesionalnog djelovanja tajna uspjeha ovog sveučilišta i cjelokupnog obrazovnog sustava u Belgiji koji je, pogotovo u flamanskom dijelu, među najboljima na svijetu, što pokazuje i uspjeh Katoličkog sveučilišta u Leuvenu.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo