Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su SAD izvele "uspješan" bombaški napad na tri nuklearna objekta u Iranu i da su oni "uništeni". Nakon toga oglasio se i Izrael, koji tvrdi da je bio u "punoj koordinaciji" sa SAD-om u planiranju spomenutog napada. Iranski dužnosnici potvrdili su da su objekti pogođeni, ali negiraju da su pretrpjeli veći udarac.
PROČITAJTE VIŠE Ovo je trenutak u kojem je Trump objavio napad na Iran
Što su SAD bombardirale i koje su oružje koristile?
Jedan od ciljeva bio je Fordow, postrojenje za obogaćivanje uranija skriveno u udaljenim planinama, koje je ključno za iranske nuklearne ambicije. Još ne znamo puni opseg štete u postrojenju.
SAD kažu da su pogodile i druga dva nuklearna objekta, u Natanzu i Isfahanu. Vjeruje se da je skriveni Fordow dublje pod zemlja od tunela ispod La Manchea, koji povezuje Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.
Upravo zbog te dubine pod zemljom, samo Sjedinjene Države imaju vrstu bombe za "razbijanje bunkera" dovoljno veliku da može uništiti lokaciju. Ta američka bomba naziva se GBU-57 Massive Ordnance Penetrator (MOP).
Teška je 13 tisuća kilograma i može probiti oko 18 metara betona ili 61 metar zemlje prije nego što eksplodira, prema riječima stručnjaka.
Zbog dubine Fordowih tunela, MOP neće biti uspješan, ali je jedina bomba koja bi se mogla približiti. A američki mediji izvijestili su da su upravo MOP-ovi korišteni u njihovom napadu na Iran.
Što se zna o utjecaju napada?
Još uvijek nije jasno koliku je štetu američki napad nanio nuklearnim postrojenjima, niti ima li ozlijeđenih ili žrtava.
Iranska organizacija za atomsku energiju izjavila je da je bombardiranje triju nuklearnih lokacija bilo "barbarsko kršenje" međunarodnog prava. I Saudijska Arabija, kao i nuklearna nadzorna agencija Ujedinjenih naroda kažu da nije došlo do povećanja razine zračenja nakon napada.
Zamjenik direktora iranske državne televizije, Hassan Abedini, rekao je da je Iran evakuirao ova tri nuklearna postrojenja "prije nekog vremena". Pojavljujući se na državnoj televiziji, rekao je da Iran "nije pretrpio veliki udarac jer su materijali već bili izneseni".
PROČITAJTE VIŠE Iranski ministar vanjskih poslova: ‘S razlogom ste zabrinuti. Ovo će imati trajne posljedice‘
S druge strane, u svom televizijskom obraćanju, Donald Trump je rekao da su "postrojenja za obogaćivanje urana potpuno i totalno uništena". No, govoreći na BBC News Channelu, bivši američki pomoćnik državnog tajnika za političko-vojna pitanja Mark Kimmitt bio je oprezniji.
"Nema načina da se sugerira da je sve to uništeno zauvijek", rekao je Kimmitt.
Iranski ministar vanjskih poslova upozorio je SAD da će njihov napad na Fordow, Isfahan i Natanz imati "trajne posljedice". Abbas Araghchi rekao je da Iran zadržava "sve mogućnosti" za obranu svog suvereniteta.
Kako bi Iran mogao uzvratiti?
Stručnjaci kažu da je Iran znatno oslabljen otkako je Izrael 13. lipnja izveo iznenadni napad na desetke iranskih nuklearnih i vojnih ciljeva, ali da je još uvijek sposoban nanijeti znatnu štetu.
Prethodno su iranski dužnosnici upozorili SAD da se ne miješa, rekavši da će pretrpjeti "nepopravljivu štetu" i da riskira "totalni rat" u regiji.
Dopisnik BBC-a Frank Gardner kaže da Iran sada mora birati između tri strateška smjera djelovanja kao odgovor na američki napad preko noći:
1.) ne činiti ništa. To bi ga moglo poštedjeti daljnjih američkih napada. Mogao bi čak odabrati diplomatski put i ponovno se pridružiti pregovorima sa SAD-om. Ali nečinjenje čini iranski režim slabim, posebno nakon svih upozorenja o strašnim posljedicama ako SAD napadnu. Možda će odlučiti da rizik od slabljenja utjecaja na svoje stanovništvo nadmašuje cijenu daljnjih američkih napada.
2.) uzvratiti žestoko i brzo. Iran još uvijek ima značajan arsenal balističkih projektila nakon što ih je godinama proizvodio i skrivao. Ima popis ciljeva od oko 20 američkih baza koje može odabrati na širem Bliskom istoku. Također bi mogao pokrenuti "napade rojem" na ratne brodove američke mornarice koristeći dronove i brze torpedne čamce.
3.) osvetiti se kasnije u vrijeme koje sam odabere. To bi značilo čekanje da se trenutna napetost smiri i pokretanje iznenadnog napada kada američke baze više nisu u stanju maksimalne pripravnosti.
Inače, SAD upravlja vojnim lokacijama u najmanje 19 zemalja na Bliskom istoku, uključujući Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Među najočitijim ciljevima Irana je zapovjedništvo 5. flote američke mornarice u Mina Salmanu u Bahreinu.
Također bi mogao ciljati brodske rute u Hormuškom tjesnacu, koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom i kroz koji se prevozi 30% svjetske nafte. Također bi mogao napasti i druge morske rute koje riskiraju destabilizaciju globalnih tržišta.
Rizik širenja rata na cijelu regiju
Iran bi također mogao ciljati imovinu obližnjih zemalja za koje smatra da pomažu SAD-u, što riskira širenje rata na cijelu regiju.
No, na njihov se prvi odgovor nije dugo čekalo. Samo nekoliko sati nakon američkog bombardiranja, Iran je lansirao novi val projektila prema Izraelu. Eksplozije su se čule iznad Haife, Tel Aviva i Jeruzalema.
Trumpova reakcija
U pratnji potpredsjednika J. D. Vancea, ministra obrane Petea Hegsetha i državnog tajnika Marca Rubija, Trump je u svom obraćanju rekao da će budući napadi biti "daleko veći" osim ako Iran ne postigne diplomatsko rješenje.
"Zapamtite, ostalo je mnogo ciljeva", dodao je.
Nekoliko članova Trumpove Republikanske stranke objavilo je izjave u znak podrške tom potezu. Teksaški senator Ted Cruz "pohvalio je" predsjednika, njegovu administraciju i američku vojsku uključenu u napade.
Međutim, vodeći američki demokrat Hakeem Jeffries rekao je da Trump riskira "uvlačenje SAD-a u potencijalno katastrofalan rat na Bliskom istoku", dok su ga drugi optužili da je zaobišao Kongres kako bi pokrenuo novi rat.
Neovisni senator Bernie Sanders opisao je američke napade kao "krajnje neustavne" jer predsjednik nema isključivu ovlast formalno objaviti rat drugoj zemlji. To može samo Kongres - zakonodavci izabrani u Zastupničkom domu i Senatu.
Ali zakon također navodi da je predsjednik vrhovni zapovjednik oružanih snaga. To znači da može rasporediti američke trupe i provoditi vojne operacije bez formalne objave rata.
Kako je sve počelo?
Izrael je 13. lipnja pokrenuo iznenadni napad na desetke iranskih nuklearnih i vojnih ciljeva. Izjavio je da mu je ambicija demontirati svoj nuklearni program, za koji je premijer Benjamin Netanyahu rekao da će uskoro moći proizvesti nuklearnu bombu.
Iran inzistira na tome da su njegove nuklearne ambicije miroljubive. U znak odmazde, Teheran je lansirao stotine raketa i dronova na Izrael. Dvije zemlje od tada nastavljaju razmjenu udara u zračnom ratu koji sada traje više od tjedan dana.
Trump već dugo govori da se protivi tome da Iran posjeduje nuklearno oružje. Općenito se vjeruje da ga Izrael ima, iako to ne potvrđuje niti poriče.
U ožujku je ravnateljica američke nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard izjavila da, iako je Iran povećao svoje zalihe uranija na neviđene razine, ne gradi nuklearno oružje, što je Trump prokomentirao kao "pogrešno."
Tijekom kampanje, Trump je kritizirao prethodne američke administracije zbog sudjelovanja u "glupim beskrajnim ratovima" na Bliskom istoku i obećao je da će Ameriku držati podalje od stranih sukoba.
SAD i Iran bili su u nuklearnim pregovorima u vrijeme iznenadnog izraelskog napada. Prije samo dva dana, Trump je rekao da će Iranu dati dva tjedna da započne značajne pregovore prije udara, ali taj se rok pokazao puno kraćim.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....