NOVI NAČIN ŽIVOTA

‘Ovo je upravo ono što ja volim‘: Je li radikalni švedski eksperiment lijek za usamljenost?

Svi stanari su morali potpisati ugovor u kojemu obećavaju da će najmanje dva sata tjedno provesti u socijalizaciji s drugim stanarima.
Ilustracija
 Rosshelen Editorial/Alamy/Alamy/Profimedia

- Ovo je najbolji smještaj koji sam ikada imao, bez razmišljanja je ispalio Erik Ahlsten. Njegov prijatelj i susjed Manfred Bacharach u potpunosti se slaže s njim.

- Zaista mi se sviđa ovakav način života, upravo ono što ja volim.

Obojica su u razgovoru za The Guardian govorila o radikalnom eksperimentu multigeneracijskog suživota u Helsingborgu nazvanog Sällbo. U lučkom gradiću na jugu Švedske osmišljen je originalni projekt s ciljem borbe protiv usamljenosti i promicanje socijalna kohezije. Naziv Sällbo sastavljen je od švedskih riječi za druženje sällskap i život bo.

Sällbo je otvoren u studenome prošle godine i sastoji se od 51 stana smještena na četiri kata obnovljenog doma za umirovljenike. Više od polovice od 72 stanara prelazi dobnu granicu od 70 godine, poput Ahlstena i Bacharacha, dok su ostali puno mlađi, između 18 i 25 godina.

Izabrani su na velikom testiranju putem iscrpnog intervjuiranja kako bi se osigurala dobitna kombinacija ljudi različitog porijekla, osobnosti, vjeroispovijesti i životnih vrijednosti, a svi su morali potpisati ugovor u kojemu obećavaju da će najmanje dva sata tjedno provesti u socijalizaciji s drugim stanarima.

Novi način življenja

'Novi način življenja', ponosno i hrabro stoji slogan na internetskoj stranici Sällboa. Projekt vodi neprofitna stambena tvrtka Helsingsborgshem koju financira gradsko vijeće. Ideja je potekla 2016. zbog zabrinutosti da se stariji građani osjećaju usamljeno. Šveđani vole svoju neovisnost, mladi ljudi započinju život bez roditelja u najranijoj dobi, po tome drže europski rekord. Zahvaljujući javnoj politici i širokom spektru komunalnih usluga mnogi stariji ljudi rado se odlučuju na život u vlastitom domu nego u domovima za umirovljenike.

Ipak, usamljenost je velika opasnost za zdravlje, prema podacima Karolinska Instituta i prevladava među starijom populacijom.

- Naše istraživanje je pokazalo da se stariji ljudi osjećaju izolirano od ostatka društva te se u svakodnevnom životu osjećaju usamljeno. Druže se isključivo sa svojim vršnjacima, izjavila je Dragana Curovic, voditeljica projekta Sällbo.

U isto vrijeme izbjeglička kriza 2015. godine značila je veći pritisak na organizacije poput Helsingsborgshema da osiguraju smještaj za što veći broj ljudi koji se teže integriraju u švedsko društvo.

Pao je plan da se napravi kombinacija te dvije skupine, a mladi Šveđani poslužili su kao most.

- Po godinama su bliži izbjeglicama, ali što se tiče kulturne i jezične barijere bliži su starijoj populaciji. Nadali smo se da bi ih oni mogli zbližiti, rekla je Curovic.

Iako ovaj zanimljiv projekt još nije obilježio prvu obljetnicu, unatoč komplikacijama poput pandemije, ovakav aranžman funkcionira dobro i za mlade i za stare.

Aktivna zajednica

Jedna starija gospođa, 92-godišnja bivša učiteljica, podučava engleski jezik. Ahlsten i Bacharach kuhaju zajedničke večere, obavljaju popravke po zgradi i pružaju prijevozničke usluge po potrebi. Bacharach je jednoga stanara, afganistanskog izbjeglicu, naučio voziti. Zauzvrat, mlađi stanari pomažu starijima u svladavanju modernih tehnologija i društvenih mreža i kako da pronađu informacije na internetu,

- Ovo je prva takva zajednica i funkcionira jako dobro, Lijepo je raditi s drugim ljudima i uživati u nečijem društvu, rekao je Bacharach. Otkako se doselio učlanio se u klub vrtlara, filmski klub nedjeljom navečer te je naučio igrati Canastu. Imaju i puno prostora za te aktivnosti.

Stanari na raspolaganju imaju knjižnicu, teretanu, sobu za jogu, veliku kuhinju na svakom katu, ali i kreativnu radionicu koja sadrži razne materijale i drugi kreativni pribor. Stanari su samoinicijativno jednu prostoriju pretvorili u radionicu s alatima i raznom opremom.

Čak je i glavni salon u prizemlju pretvoren u multifunkcionalni prostor s opremom za hi-fi, stolnim nogometom i klavirom, koji je donirala jedna od stanarki. Željela je da svi 'mogu doživjeti njegovu radost' te se nada da će podučavati druge. Cijena najma stana varira od 450 do 560 eura za mjesec dana, što je srazmjerno cijeni najma stanova slične veličine u gradu.

Velika obitelj

Ali Soroush (21), izbjeglica iz Afganistana, i Šveđanka Isabel Tomak-Eriksson jedan su od ljubavnih parova. On je stigao u Švedsku 2015., a upravo je jedan od stanara kakve su u projektu željeli. On kaže da ga Sällbo podsjeća na vlastitu kulturu, življenje, druženje i pomaganje ljudima, osobito u multigeneracijskoj zajednici.

- Cijela zgrada funkcionira kao jedna obitelj, kaže on.

Naravno, međugeneracijski život nosi sa sobom rizik od izbijanja trzavica, ali zasad su bile minimalne

Helsingsborgshem je imenovao 'domaćina' zgrade s punim radnim vremenom koji djeluje kao voditelj i moderator s ciljem da umiri eventualne napetosti i drži atmosferu, no zasad nije imao puno posla, izjavila je Curovic.

U inovativnoj zajednici naprosto cvjeta uzajamno poštovanje i razumijevanje. Nije bilo pretjeranog tulumarenja niti pretjeranih čistunaca.

- Uvijek možeš zatvoriti vrata, opustiti se i odspavati u samoći. kaže Ahlsten.

Isabel Tomak-Eriksson kaže da u njihovoj zajednici nikada nije dosadno.

- Prije korone stalno smo imali neke zabave. Svaki vikend netko je slavio rođendan ili nešto drugo, uvijek smo imali puno posjetitelja.

Bez rizika

Dolaskom pandemije, mnogi socijalni aspekti su ugašeni, osobito među starijom populacijom. Još nitko nije obolio od koronavirusa, ali nitko ne riskira. Neki su u samoizolaciji, a oni koji su nastavili druženja sastaju se u manjim grupama i na većim područjima.

- Korona je sve promijenila, ali ja sam si našao posla, kaže Ahlsten koji je obavljao kupovinu onima koji se nisu usudili izlaziti u javnost. Isto su učinili Soroush i Tomak-Eriksson.

- Nudili smo pomoć potrebitima. Kao i svi drugim mladi ljudi.

Inovativni koncept suživota pokrenut u Helsingborg, privukao je pažnju drugih općina. Žele implementirati ovakav koncept te razmatraju slične ideje. U veljači ih je posjetila delegacija iz Kanade, bilo je kontakata iz Italije, Njemačke i Južne Koreje koji žele doći i vidjeti kako to funkcionira u stvarnosti.

- Nadamo se da će ljudi vidjeti da se mladi iz drugih zemalja ne trebaju bojati i da je moguće imati normalne odnose među mladima i starijima. Želimo društvu poslati poruku da je to moguće i povećamo spremnost za integraciju. To se počinje događati, rekla je Curovic govoreći o krajnjem cilju Sällboa.

Soroush vidi promjenu iz prve ruke.

- U svojoj starom stambenoj zgradi čak niti nakon godinu i pol nisam znao svoje susjede. Ali ovdje, od prvoga dana, poznajem sve. Osjećam se kao kod svoje kuće, izjavio je izbjeglica iz Afganistana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. siječanj 2022 02:32