ZADNJI ULTIMATUM

Pakao 3500 ljudi u Azovstalu, Rusi prelomili: ‘Prvo režim potpune tišine, a onda uništenje!‘

U Mariupolju većina stanovnika govorila je ruski i obično glasala za proruske političare, pa je snaga otpora ruskim zavojevačima iznenadila mnoge

Pakao u bunkerima Azovstala

 Profimedia

Jutros je počela velika ruska ofanziva na Azovstal, metalurško postrojenje u kojem se brane preostali ukrajinski borci Mariupolja. To je posljednji dio Mariupolja koji Rusi još nisu zauzeli.

Ruska agencija RIA jutros je objavila izjavu glasnogovornika proruskih separatističkih snaga Eduarda Basurina da su specijalne postrojbe krenule zauzeti Azovstal. Pripadnici bataljona Azov odbili su ruski ultimatum da se predaju do nedjelje popodne. Danas su dobili novi ultimatum, da do 145 sati napuste Azovstal. Rusko ministarstvo obrane objavilo je da garantiraju život svima koji polože oružje.

- Uveli smo 'režim potpune tišine', obustavljene su bilo kakve vojne akcije duž cijelog perimetra Azovstala, a sve jedinice povučene su na sigurnu udaljenost - objavili su iz ruskog ministarstva obrane.

Nije poznato kako su Ukrajinci odgovorili na taj ultimatum, ali znakovita je izjava čečenskog lidera Ramzana Kadirova koji je rekao da će Azovstal do kraja dana biti u ruskim rukama.

Ruski izvori tvrde da čeličanu brani oko 2500 boraca, među kojima je 400 stranaca. Ukrajinski izvori tvrde da je u tvornici zaklon našlo oko 1000 civila, među kojima su žena i djeca. Vlada u Kijevu optužila je Moskvu da, unatoč zahtjevima, nije uspostavila humanitarni koridor kako bi ljudi mogli izaći na sigurno.

Rusija je zaprijetila da će, ako ne ispoštuju ultimatum, uništiti vojnike u čeličani. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaprijetio je da u tom slučaju više neće pregovarati s Rusijom o okončanju rata.

Azovstal je jedna od najvećih europskih metalurških tvornica. Proteže se na 11 četvornih kilometara i gleda na Azovsko more. Za Rusiju je zauzimanje Mariupolja od velike strateške važnosti, jer je to glavna luka u Donbasu, industrijskoj regiji u kojoj većinu teritorija pod kontrolom drže proruski separatisti. Mariupolj osigurava kontrolu nad Azovskim morem i kopnenu vezu između anektiranog Krima i Donbasa.

image

Crni dim iznad Azovstala

Ilya Pitalev/Sputnik/Profimedia

Željezara i čeličana Azovstal u Mariupolju igrala je glavnu ulogu u gospodarstvu lučkog grada, piše Washintgton Post u velikom tekstu o tome kako je socijalistička tvornica postala vojna utvrda u rusko ukrajinskom ratu. Proizvodila je više od 4 milijuna tona sirovog čelika godišnje i osiguravala egzistenciju desecima tisuća ljudi.

Dijelovi gigantske tvornice povezani su mrežom podzemnih tunela, koji služe kao sklonište za tisuće pripadnika bataljona Azov, ali i za tisuću civila, koliko ih se po objavi gradske uprave Mariupolja u ponedjeljak sklonilo tamo.

image

Napad na Azovstal

Epn/newscom/Newscom/Profimedia

"Ispod grada u osnovi postoji još jedan grad", rekao je Jan Gagin, savjetnik proruske separatističke "Narodne Republike Donjeck", za ruske Ria Novosti. Tvornica je počela raditi 1933, razorena je u nacističkoj okupaciji, pa je obnovljena nakon Drugog svjetskog rata, s atomskim skloništima i lancem podzemnih tunela. To je kao mini tvrđava, rekla je Mariana Budjeryn sa Harvarda. Rusi napadaju teškim oružjem, no mnogo je toga nepoznato, među ostalim kakvo je oružje preostalo ukrajinskim snagama.

image

Civili u podrumima

Azov Regiment/cover Images/insta/Instar Images/Profimedia
image

Civili u podrumima

Azov Regiment/cover Images/insta/Instar Images/Profimedia

Nakon što nisu uspjele pregaziti Kijev u prvoj fazi rata, ruske snage su se pregrupirale u istočnoj Ukrajini s očitim planom da zauzmu velike dijelove regija Lugansk i Donjeck, koje se zajedno nazivaju Donbas. Mariupolj, koji je prije rata imao oko 450.000 stanovnika, jedno je od posljednjih urbanih područja Donjecka koje nije u potpunosti pod ruskom kontrolom.

Mariupolj je drugi najveći lučki grad u Ukrajini. Donbas je najpoznatiji po ugljenu, ali Mariupolj je imao profitabilnu metalnu industriju. Otprilike 40.000 stanovnika bilo je zaposleno u Azovstalu i Željezari Iljič, u vlasništvu Metinvesta, ukrajinskog giganta koji ima u vlasništvu čeličane širom svijeta.

Zajedno, Azovstal i Iljič činili su otprilike jednu trećinu ukrajinske proizvodnje sirovog čelika u 2019. Te je godine metalna industrija činila 12 posto ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda.

image

Civili u podrumima

Azov Regiment/cover Images/insta/Instar Images/Profimedia
image

Civili u podrumima

Azov Regiment/cover Images/insta/Instar Images/Profimedia

Ruske snage su prošlog tjedna upali u manju tvornicu Iljič. Metinvest je u prošlog tjedna dao izjavu za Reuters da nikada neće raditi pod ruskom okupacijom. Taras Ševčenko, generalni direktor Željezare Iljič, rekao je u ponedjeljak za kanal Ukraine 24 da je ruska akcija u Mariupolju "namjerno, sustavno uništavanje industrije".

U Mariupolju većina stanovnika govorila je ruski i obično glasala za proruske političare, pa je snaga otpora ruskim zavojevačima iznenadila mnoge. Sredinom ožujka, izvršni direktor Azovstala Enver Tskitishvili objavio je da je zbog približavanja borbi rad postrojenja zaustavljen, prvi put od nacističke okupacije.

Rinat Ahmetov, najbogatiji čovjek Ukrajine i vlasnik Metinvesta, bio je član proruske Stranke regija, ali se 2014. okrenuo protiv proruskih separatista. Odbio je podržati rusku invaziju, a unatoč javnoj svađi s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, pomogao je ukrajinskoj vladi uplativši unaprijed 34 milijuna dolara poreza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 20:06