Internetom se širi snimka na kojoj se može vidjeti kako je armenski premijer Nikol Pašinjan natjerao ruskog autoritarnog vođu Vladimira Putina da se vrpolji i mršti u očitoj nelagodi i netrpeljivosti na svojoj stolici tijekom sastanka u Kremlju, dok je Pašinjan hvalio vrline demokracije i slobode društvenih medija i zapravo ruskom vladaru držao lekciju, kako su zaključili neki promatrači.
Ruski vođa, poznat po besramnom izbornom inženjeringu i – pogotovo u posljednje vrijeme – blokiranju interneta, radio je grimase, nervozno se češao po glavi, vrpoljio, lomio ruke, lupkao nogama, premještao se i čačkao nokte tijekom “predavanja” armenskog premijera Pašinjana, koji se cijelo vrijeme svojeg izlaganja smješkao.
Putin, koji je bio krajnje nervozan i očito iritiran, tako se suočio s neobičnom situacijom da ga neki državnik drsko javno ismijava i hvali se prednostima demokracije u svojoj državi, bivšoj sovjetskoj republici, usred simbola njegove moći – unutar kremaljskih zidina.
“Što se tiče naših domaćih političkih procesa, znate, Armenija je demokratska zemlja... to je za nas postala rutinska stvar”, rekao je 50-godišnji Pašinjan 73-godišnjem Putinu te istaknuo da u Armeniji održavaju općinske izbore dva puta godišnje. “Ljudi također glasaju za ili protiv političkih stranaka... to je za nas temeljno pitanje”, dodao je, kako je prenio britanski tabloid Daily Mail.
Pašinjan nije spomenuo trenutačno gušenje pristupa internetu od strane Kremlja, već je samo veličao slobodu interneta u Armeniji, s jasnom porukom. “Naši društveni mediji, primjerice, 100 posto su slobodni... Nema nikakvih ograničenja”, rekao je, dok se Putin s nestrpljenjem vrpoljio.
Ukidanje slobode društvenih medija
Pašinjan je, tijekom posjeta Moskvi, jasno dao do znanja Putinu – koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer više od četvrt stoljeća – kako bi mogao biti smijenjen na armenskim izborima. “I želio bih istaknuti da, primjerice, mi imamo parlamentarne izbore, izbore za zastupnike u parlamentu, i na temelju rezultata tih izbora [bira se premijer].”
“Uvjeren sam da će nakon naših nadolazećih izbora demokracija u Armeniji i moć naroda u Armeniji dodatno ojačati”, sasuo je hladno Pašinjan – inače vješt korisnik društvenih mreža – Putinu u lice. Prisutni Putinovi suradnici – predvođeni nekada u diplomatskim krugovima naširoko cijenjenim, a danas prezrenim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom – za to su vrijeme s nelagodom promatrali situaciju.
Hrabro Pašinjanovo izlaganje došlo je u trenutku kada Putin ukida slobodu društvenih medija u Rusiji, nastojeći blokirati najpopularniju platformu u zemlji, Telegram, jer odbija otvoriti svoje algoritme njegovoj sigurnosnoj službi. Umjesto toga, Ruse se primorava da se priključuju na MAX, aplikaciju za nadzor sa špijunskim softverom odobrenu od države, koju kontrolira sigurnosna služba FSB i u vlasništvu je člana Putinove šire obitelji.
Nakon godinu dana problema u drugim dijelovima zemlje, i stanovnici Moskve i Sankt-Peterburga već se tjednima suočavaju s prekidom mobilnog interneta, a službeno objašnjenje Kremlja glasi da se radi o sprječavanju da ukrajinski dronovi koriste mobilni internet za navigaciju.
Unatoč poricanjima Kremlja, VPN-ovi se također suočavaju s pooštravanjem mjera. Ruski ministar digitalnog razvoja Maksut Šadajev izjavio je u ponedjeljak da će vlada početi suzbijati korištenje virtualnih privatnih mreža, uobičajenog alata kojem se Rusi sve više okreću posljednjih godina kako bi zaobišli nadzor i cenzuru interneta.
“Imamo obvezu ispuniti zadatke koji su nam postavljeni. U ovom slučaju, zadatak je smanjiti korištenje VPN-ova”, rekao je Šadajev u razgovoru s IT stručnjacima s platforme MAX, kako je prenio neovisni ruski Moscow Times. Šadajev je povezao taj napor s onim što je opisao kao “duge, teške i na kraju neuspješne” razgovore sa stranim tehnološkim tvrtkama o usklađenosti s ruskim zakonima, koji zahtijevaju da tvrtke održavaju fizičku prisutnost u zemlji.
Armenski odmak od Moskve
Inače, Putin je u srijedu Pašinjanu rekao da je pridruživanje Armenije Europskoj uniji “jednostavno nemoguće” jer je Erevan, po njemu, već član carinske unije s Moskvom. “Istodobno članstvo u carinskim unijama Europske unije i Euroazijske ekonomske unije je nemoguće. To je jednostavno nemoguće po definiciji”, ustvrdio je Putin tijekom sastanka.
“Razumijemo da svaka zemlja nastoji izvući maksimalnu korist iz suradnje s trećim zemljama, ali to mora biti jasno, iskreno i dogovoreno od samog početka”, dodao je.
Armenija, bivša sovjetska republika na Kavkazu s oko 2,7 milijuna stanovnika, 2015. se pridružila Euroazijskoj ekonomskoj uniji, savezu kojim dominira Rusija. No, Erevan već duže od dvije godine pokazuje znakove sve snažnijeg nepovjerenja prema Moskvi, povijesnom savezniku koji mu je dugo prodavao oružje i još uvijek ima vojnu bazu na armenskom teritoriju.
Armenija zamjera Kremlju što joj nije pružio dovoljnu potporu u sukobu s Azerbajdžanom, posebno tijekom ratova u Gorskom Karabahu 2020. i 2023. godine, kada je Azerbajdžan u munjevitoj operaciji povratio taj teritorij, koji međunarodna zajednica smatra njegovim.
Nakon tih događaja, Erevan se počeo sve snažnije udaljavati od ruskih zaštitnika, a armenski parlament u proljeće prošle godine izglasao je zakon s ciljem otvaranja pregovora o pristupanju EU-u te je počeo raditi na uređenju odnosa s Azerbajdžanom.
Armenija je u veljači 2024. godine zamrzla svoje članstvo u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) pod vodstvom Rusije jer je savez, kako je rekao premijer Pašinjan, iznevjerio zemlju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....